Nemojte prerano vrtjeti čašu. Prvo je stavite pod nos, potom je zavrtite pa ponovno pomirišite. Ako miris nakon vrćenja nije bolji, to je ‘ispeglano’ vino iz Čilea ili Argentine koje ne zaslužuje pozornost, rekao je sommelier Zvonimir Štimac na kratkom “tečaju” kušanja vina koji je održao tijekom Vinske promenade sredinom lipnja u Krku.
- Kušanje započinje i završava očima. Pogledamo bistroću i boju vina, onjušimo ga pa gucnemo. Provrtimo ga po ustima da osjetimo svježinu i progutamo tako da nam se arome vrate kroz nos. Ako naknadni okus nije plemenitiji od prvog, vino ponovno nije dobro – pojasnio je Štimac. Nakon gutljaja, dodaje, opet pogledamo čašu, odnosno vinske suze koje se slijevaju niz njezine stijenke.
- Ako teku polako, vino ima dobre alkohole koji će mu omogućiti da godinama održi kvalitetu. No od alkohola su važnije kiseline. One su srž vina, bez njih vino propada i postaje tupo. Vina s lijepim kiselinama zovemo svježa – govorio je Štimac.
Baš na Krku dobro je potražiti vina za kušanje. Od žlahtine, koja raste samo kraj Vrbnika, rade mirna i pjenušava vina, ali i suha te slađa koja se mogu uspoređivati. Nazvana je prema staroslavenskom pridjevu žlahten, što znači plemenit, a daje lagana vina nježnog mirisa primjerena ljetu.
Zbog razičitih stilova usporedno se mogu kušati i rajnski rizinzi, malvazije ili graševine. Tako se upoznaje bogatstvo vinskog svijeta, u kojem su suze na stijenkama čaše gotovo uvijek suze radosnice.
blog.vino.hr
Piše Bakhov sin Ivo Kozarčanin
Naslovna slika
Vinske suze uvijek su radosnice
24. lipanj, 2010.Vino koje vraća u život
22. lipanj, 2010.
Da, i danas me zanima jesu li medicinske sestre ispod stvarno bez la-la-la-la-la-la…Tako, izbacujući neke nevažne riječi, ali svima razumljivo pjeva Hrvatima najdraži Slovenac Zoran Predin u pjesmi Tisoč modrobelih rožic. Raspiruju mu snove razigrana ženska tijela stisnuta u odore hladnih boja, plave ili bijele.
Razigrano, ali stisnuto u odori hladne boje je i Hofstatter de Vite, prekrasno vino Južnog Tirola. Ova mješavina bijelog pinota, rizvanca i sauvignona potekla je iz hladnog podneblja podregije Alto Adige, kako talijani gornji tok rijeke Adige. Od tamo, kao uostalom i iz cijelog Veneta, stižu najplemenitija talijanska bijela vina. Među nježnim mirisima po cvijeću i voću, dominira ananas. U ustima se osjeća da vino ima tijelo, a ta je njegova snaga stisnuta u osvježavajuće kiseline koje se dugo osjećaju na jeziku.Hofstatter de Vite savršeno je vino za vruće vrijeme.
Predin se, u svojoj pjesmi, žali i što nije studirao medicinu kako bi naučio što je istina o njegovoj dilemi, a što ne. Žali i što nema crne brkove i snažne dlakave ruke pa bi se uvjerio sam jesu li medicinske sestre ispod stvarno bez…
Zbog ovog vina ne treba studirati ni vinarstvo ni medicinu, ali vjerujem da bi se, barem ljeti, moglo davati poput lijeka. Uostalom, naziv mu se može prevesti kao vino života. Bilo bi izvrstan aperitiv na ranojutarnjim vizitama, na koje sestre dolaze u bijelim odorama. A tijekom dana, kad su sestre u plavom na pregledima pacijenata, vino de Vite bi fino pristajalo uz marendu ili lagani ručak. A odlično bi bilo i tijekom vrućih noći kad sestre dolaze na poziv pacijenta. S čašicom-dvije Hofstatterovog vina de Vite i bez crnih brkova i dlakavih snažnih ruku možda bi se brže saznalo jesu li ispod stvarno bez… Da, i mene to zanima.
Svježi crnjak s mladog trsja
18. lipanj, 2010.
Kad zagrizeš u “debelu” crvenu papriku svježina se naprosto rasprsne ustima. Sličan osjećaj je i nakon gutljaja Cabernet sauvignona Vilija Ritoše iz sela Radmani kraj Poreča. Loze su mlade i tu je, vjerojatno, tajna “sočnosti” ovoga vina.
U principu ne volim cabernet sauvignon, kao što, u principu, ne volim ni chardonnay. Izreka ABC, odnosno “anything but chardonnay” (bilo što osim chardonnaya), osmišljena zbog toga što 90 posto chardonnaya nalikuje jedan na drugi i nisu nimalo seksi vina, lako se može primijeniti i za cabernet sauvignon. Svako malo, međutim, naletim na neko vino zbog kojeg se pitam zašto nisam blagonakloniji tim dvjema sortama.
Zato me razveselio ovaj Cabernet sauvignon berbe 2008.
Kušao sam ga dvaput. Prvi puta mi je odlično “sjeo” uz neobičan složenac puretine s grahom i drugim povrćem, a drugi puta podjednako je dobar bio uz finu pljeskavicu. Oba su jela u stvari ljetna, a ovo vino nije lako nazvati ljetnim. Ima 13,1 posto alkohola i podosta, 30,5 grama ekstrakta. Izvlači ga mladost jer 2008. prva je berba iz vinograda kojeg obitelj Ritoša obrađuje bez herbicida, a čak ga i navodnjavaju “prirodnom” vodom iz bunara pa ni tu nema kemijskih sredstava. Unatoč mladosti, trsovi su dali dobro grožđe jer je smanjen prinos.
Ritošin Cabernet sauvignon 2008. nije tipičan za sortu. Iako se osjete bobićasto voće i začini, ponajprije papar, no ubrzo ih nadvladaju klinčići. U ustima se lijepo razlije po jeziku i, kao po udžbeniku, na vršku ostavi djelić slasti, a sa strana se osjeti ugodna slanost. Stražnji dio jezika preuzme onu finu, laganu vinsku gorčinu, a svježina, odnosno kiselost prosto se razlije se po gornjem dijelu jezika. I baš zbog te dominantne svježine, nakon svakog gutljaja traži još jedan. To je, da se našalimo, proljetno vino koje ću rado popiti i tijekom ljeta, za svježijih večeri.
Više na http://vino.hr/product_info.php?products_id=925
Kutjevčani osnivaju Udrugu ljubitelja graševine
15. lipanj, 2010.
Graševina Mitrovac Vlade Krauthakera šampion je mirnih vina berbe 2008. Feravino ima najbolju mirnu graševinu berbe 2009., a ledena graševina Kutjeva d.d. berbe 2008. najbolje je predikatno vino na ovogodišnjem Festivalu graševine. Velika zlata osvojile su i Izborna berba bobica Vinarije Gregurek iz Kneževih vinograda te izborna berba bobica Kutjeva d.d. Na ocjenjivanju je bilo 148 graševina svih poznatijih proizvođača osim Ive Enjingija. Vlado Krauthaker, predsjednik udruge Kutjevački vinari poziva sve vinoljupce da nagrađene i ostale graševine kušaju 18. i 19. lipnja u Kutjevu na Festivalu graševine. Gradonačelnik Kutjeva Ivica Nikolić najavio je skoro osnivanje Udruge ljubitelja graševine koja će okupljati sve koji žele uživati u ovoj iznimnoj sorti, a koji se ne bave vinogradarstvom i vinarstvom.
Vino.hr online vinoteka