blog.vino.hr

Gusto i slatko, to je godinama bio dojam o vinima od muškata ruže porečkog, sorte divnog mirisa u kojem dominira ruža, ali koja vinogradarima nije laka.
- U dobrim godinama postiže iznimnu vrsnoću grožđa, a u lošijima mnogo štete nanosi joj trulež grožđa – pišu o njoj u Istarskoj enciklopediji i dodaju kako prosušivanjem grožđe nakupi više od 25 posto šećera te daje jako poluslatko vino s do 15 posto alkohola. Gustoća i snaga prije su i smetale tom vinu. A danas?
- Danas je to vino s kojim se zatvara vinska večer kao što se s pjenušcem otvara – kaže Bruno Trapan, koji je u svojem novom podrumu u Šišanu nedaleko od Pule napravio Dark rose, poluslatki muškat ružu koji ima puno alkohola, ali šećer ne treba “gristi”poput kristala. Naprotiv, vino vrlo glatko teče niz grlo unatoč 15 posto alkohola i 50 grama neprovrelog šećera po litri.
- Moglo je to biti i puno jače – pojašnjava Bruno.
- U berbi 2011. imalo je 17,5 posto alkohola, 80 grama neprovrelog šećera i pet do šest grama kiselina po litri. U 2012. bilo je 13 posto alkohola, bez šećera i s 11 grama kiselina. I te berbe smo izmiješali. Napunili smo 1200 boca vina koje fino pristaje uz čokoladu s čilijem – preporučuje kako poslužiti taj tamni rosé čije je ime igra riječima jer na engleskom rose znači i ruža.
Sličan pitak muškat ružu ima i Vili Ritoša iz okolice Poreča. Osim po ruži, njegovo vino miriši i po jagodana, malinama te ušećerenim brusnicama, a okus mu je svjež, voćan i na kraju ugodno gorkast. To se vino može poslužiti uz voće, sladoled, ali i kuhinje sa slatko-kiselim umacima poput kineske ili tajlandske.
Projekt Muškat ruža porečki – vino kao autohtoni proizvod još je 2000. godine pokrenuo Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču. Izračunali su kako s ulogom malo većim od 50.000 kuna gospodarstvo koje proizvede 30.000 litara desertnog vina može povećati dohodak za 100.000 do 200.000 kuna.
Ova sorta nema velike prinose u vinogradu jer joj je cvijet funkcionalno samo ženski, za razliku od većine drugih loza koje su dvospolne. Zato uz nju treba saditi druge sorte koje će je oprašiti. No, ako su prinosi manji, u grožđu se nakupi više šećera pa je pogodnije za proizvodnju jačih vina, odnosno onih u kojima neće sav šećer provreti pa će ostati prirodno slatka.
Novi poticaj za ozbiljniju sadnju muškata ruže prije nekoliko godina pokrenula je i Agencija za ruralni razvoj Istre u suradnji sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom. Projektom Muškat ruža porečki – desertno vino htjeli su provjeriti ima li sorta doista potencijal da postane novi istarski vinski adut, kakvi su proteklih dvadesetak godina postali malvazija i nesretni teran. Potonje je vino postalo brand, ali ostalo bez imena koje su zaštitili Slovenci pa ga u šali zovu “isteran”.
Muškatu ruži to se valjda neće dogoditi jer je sorta navodno nastala u Istri. A da u njoj i opstane brinu se, osim navedenih, i drugi glasoviti vinari poput Kozlovića, Sinkovića, Cattunara, Peršurića, Vina Laguna…
Sorta muškat ruža ista je kao ona koju u Italiji zovu moscato rosa, a u Austriji i Njemačkoj rosenmuskateller. U starim knjigama o podrijetlu sorata vinove loze navodi se kako je u Južni Tirol došla iz Hrvatske gdje se zove muškat ruža omiški. Prof. dr. Edi Maletić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta kaže kako je kraj Omiša nažalost nisu pronašli. Daje prilično jako vino puna i blago kisela okusa, a boja mu varira od svijetlocrvene do rubinski crvene. Ima jake muškatne arome, a prevladava nenametljivi miris ruže. Puni sklad postiže uz zaostatak šećera jer cvjetno-voćna aroma traži mekan okus, koji suho vino teško postiže. Svrstana je u vrlo rijetke sorte, ali s visokim potencijalom, zajedno s još rjeđim sortama vrbić, debejan, kamenina, silbijanac, dišeća ranina…