Proizvodnja ledenih vina traži umješne vinogradare koji mogu očuvati grožđe do berbe. Potom slijedi podrumarski dio: lagana fermentacija na sniženim temperaturama kako bi se sve arome i okusi prezreloga grožđa predali vinu. Ta tiha fermentacija može trajati i nekoliko mjeseci, a vino će biti u punom sjaju tek nakon dvije do tri godine sazrijevanja, rekla je Ivana Nemet, glavna enologinja vinarije Orahovica, u kojoj su uoči Božića, prvi ove godine u Hrvatskoj, imali ledenu berbu. Sreća je da u Slavoniji imamo uvjete za ledene berbe i kad ih dočekamo, rado prihvaćamo izazov, dodala je Nemet. Topla i nepromočiva odjeća, rukavice te velika vatra uz rub vinograda bili su neophodni kako bi se moglo brati smrznuto grožđe na položajima Martin i Krčenik. Na prvom su minus osam Celzijevih stupnjeva dočekala dva hektara zelenog silvanca, a na drugom hektar graševine. Iz oba vinograda očekuju ukupno između 900 i 1000 litara slatkog ledenog vina. Nekoliko dana poslije ledenu berbu imao je i Ivica Perak iz Kutjeva. Sačuvao je hektar graševina na položaju Mitrovac. To mu je, pohvalio se, sedma ledena berba u 30 godina vinarske karijere. Prve tri odradio je kao enolog vinarije Kutjevo, a četiri kao privatni vinar. Od 2015. nije bilo uvjeta za ledenu berbu. U vrijeme berbe i prešanja mora biti najviše minus sedam Celzijevih stupnjeva, a grožđe mora biti “napadnuto” plemenitom plijesni koja će vinu dati posebne arome i okus. Mora imati i najmanje 127 stupnjeva sladora po Oechslovu moštomjeru.
Perakova bivša tvrtka Kutjevo najpoznatiji je proizvođač ledenih vina u Hrvatskoj, a i ove su godine ostavili graševinu i traminac na također odličnom kutjevačkom vinogradarskom položaju Hrnjevac. Zagorje se posljednjih godina isprofiliralo kao regija naših najboljih ledenih vina. Boris Drenški iz Huma na Sutli skupio je toliko zlatnih Decanterovih priznanja da ih više nema kamo objesiti. Ove godine sačuvao je malo chardonnaya, bijelog pinota i rajnskog rizlinga.
Dodaje da je sve teže uloviti ledenu berbu. Minus sedam bilo je u Krapini, ali ne i u njegovim vinogradima. No imao je izbornu berbu prosušenih bobica traminca. To je i najviši predikat, odnosno najcjenjenije i najkvalitetnije slatko vino jer prirodnog sladora mora biti i više nego za ledenu berbu, čak 154 Oechsla. Traminac je imao poprilično više, zadovoljan je. Pojašnjava kako mu nije cilj “hvatati” ledene berbe, ako može imati i bolju. Drugi Zagorec, Stjepan Đurinski iz Kupljenova, žali se da ledeno vino neće imati. Za toplog vremena mušice su mu se uvukle u grozdove. Imao je izbornu berbu frankovke te izborne berbe bobica traminca i graševine, ali preradio je u vino samo trećinu obranoga grožđa. Ostalo je morao baciti. Ledene berbe tradicije su srednjeeuropskih vinskih zemalja, prvenstveno Njemačke i Austrije. Dosta ih rade i naši susjedi Slovenci, sve više Česi i Slovaci, a koliko mogu, rade ih i Kanađani. Površine pod vinogradima su im male, no vina su odlična. Među najpoznatijim vinarima su legendarni hokejaš Wayne Gretzky te glumac, blues brother Dan Aykroyd. Kanađani rade ledena vina od rizlinga i sorte vidal koju je Francuz Jean-Louis Vidal iskrižao 30-ih godina prošlog stoljeća od sorte ugni blanc te hibridnog francusko-američkog križanca rayon d’or. Posebnost ledenih vina je i to što se uglavnom beru nakon 1. siječnja, a kao godina berbe piše se ona koja je završila. Posebnost su i male bočice, od 0,25 ili 0,375 litara, ali i cijene. Dobije se između 10 i 20 puta manje vina nego u običnim berbama, a to treba i platiti.