blog.vino.hr

Iako su vremenski uvjeti bili vrlo dobri u cijeloj Europi, ove je godine ubrano manje grožđa nego inače. Posljedica je to djelomično i namjernog smanjenja prinosa u zemljama koje su najveći proizvođači vinskog grožđa i vina na svijetu, a zbog pandemije korinavirusa vinari nisu prodali planirane količine. Podrumi su ostali puni pa za više vina nije bilo ni mjesta.
U SAD-u su očekivali berbu količinski sličnu prošlogodišnjoj, no krajnji je rezultat bio slabiji zbog požara u Kaliforniji. Zbog požara je i Australija imala rekordno malu količinu ubranog grožđa, dok su u susjednom Novom Zelandu prinosi bili rekordno visoki. Loše vrijeme smanjilo je urod u Južnoj Americi, posebice u Argentini i Čileu, a količina ubranog grožđa u Južnoj Africi vratila se u “normalu” nakon nekoliko godina suše.
To je sažetak procjena ovogodišnje berbe Međunarodne organizacije za lozu i vino sa u Parizu. Generalni direktor Pau Roca rekao je kako se prema podacima iz 30 zemalja koje proizvode 84 posto svjetskih vina može predvidjeti da će ova godina dati oko 26 milijardi litara vina. Kako na Zemlji živi gotovo 7,8 milijardi ljudi, imat ćemo 3,33 litre vina, ili gotovo četiri i pol butelje po glavi stanovnika.
Globalna proizvodnja vina tako pada drugu godinu zaredom, nakon rekordne 2018. Tad smo na vinskim kontinentima, a to su svi osim Antartike, proizveli 29,2 milijarde litara vina.
Sama pandemija gotovo da i nije utjecala na berbu u vinogradima južne Zemljine polutke, koja je završila u ožujku, no i na sjevernoj ima zemalja s dobrim rezultatima. U članicama Europske unije ubrano je oko pet posto više grožđa nego 2019. iako su brojna državna tijela, kao i sama Unija, donosili propise za ograničavanje proizvodnje. U Italiji su trako smanjili količinu ubranog grožđa za jedan posto, no u Francuskoj je berba količinski bila četiri, a u Španjolskoj čak 11 posto bolja nego lani. Te tri zemlje proizvode 49 posto vina na planetu i 84 posto u Uniji.
U Njemačkoj, Mađarskoj i Austriji uzgojeno je osam, 22, odnosno 10 posto grožđa više nego u 2019., u Portugalu je količina približno ista, a u Rumunjskoj i Grčkoj manje nego prošle godine.
Za globalni pad količine ubranog grožđa tako su više „krive“ vinske zemlje s južne polutke. Virus na berbu nije utjecao, ali Argentinci su pobrali 17 posto manje zbog El Niña, a Čileanci 13 posto manje zbog suše. Brazilci su brali otprilike kao i 2019., a i u Južnoafričkoj republici vratili su se uobičajenim brojkama nakon dvije vrlo sušne godine.
Australski su vinogradari uzgojili 11 posto manje grožđa nego 2019. i 16 posto manje nego što im je bio petogodišnji prosjek. Požari su na brojnim mjestima onemogućili berbu, a tamo gdje se grožđe i moglo brati, zadimili su i oštetili bobice, pa nisu bile prikladne za vinifikaciju. Novozelanđani su imali 15 posto grožđa više nego proteklih pet godina u prosjeku.
Kod nas je godina bila dobra do vrlo dobra. U nekim je regijama količinski poput lanjske, u nekima je na 50 ili 70 posto, no svuda se slažu da je kakvoća zadovoljavajuća.
Bez obzira hoće li imati više ili manje vina nego prijašnjih godina, vinarijama ga nigdje u svijetu neće biti lako prodati. Zatvaranje prodajnih kanala zbog koronavirusa mijenja i navike, pa se očekuje da će pasti i potražnja krajnjih kupaca za vinima. Tome će pridonijeti i strah od recesije ili depresije nakon što pandemija prođe.
Pau Roca pozvao je zbog toga sve vlade da shvate važnost vinskog tržišta i učine što više mogu kako bi ono ostalo održivo. Posebno treba, rekao je, razvijati digitalizaciju vinskog tržišta jer se očekuje da će internetska prodaja vina već ove godine biti 48 posto veća nego prošle, što je triput veći rast nego s 2018. na 2019.