Trajni nasadi su najveći zagađivači tla i vode. Živimo kraj vinograda i od njega te nismo htjeli sebe trovati. Zato smo ušli u ekološku proizvodnju i od lipnja 2003. imamo rješenje da naša vina mogu nositi ekoznak, kaže Branko Čegec, prvi proizvođač ekoloških vina u Hrvatskoj. Ekološka proizvodnja, rekao je Čegec, nije za svakog.
- Ne mogu to raditi oni koji trče za profitom. Proizvodnja je skuplja, a vina ne mogu postići puno veću cijenu. To je pitanje karaktera – pojašnjava. Obitelj je imala mješovito poljoprivredno gospodarstvo pa je mogla prihvatiti ekološke i biodinamičke nazore o cjelovitoj proizvodnji. Na deset hektara proizvode hranu za stoku čijim gnojem prihranjuju dva hektara vinograda. Usvojili su i biodinamičke principe, ali ne vole o tome govoriti.
- Kad se priča o kravljim rogovima, čajevima i sličnim pripravcima, ljudi se pitaju je li to nekakvo vračanje. Teško je svakom objasniti što znači biodinamika i kakve prednosti nosi – rekao je Branko.
Obitelj Čegec prva u Hrvatskoj sadi i višestruke križance vinove loze, koji zahtijevaju triput manje prskanja zaštitnim sredstvima nego europska vinova loza. Nisu to američki izvravni hibridi, od kojih je zabranjena proizvodnja vina, nego loze koje su u Švicarskoj već uobičajene.
- Eksperimentiramo pod nadzorom Jasminke Katroglan Kontić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Otporne su na glavne gljivične bolesti peronosporu, pepelnicu i sivu plijesan – objašnjava.
To su crne loze chancellor, marechal Foch, Leon Millot, cabernet cortis, muscat bleu, regent i monarch te bijele jochanniter i solaris. Kušali smo vino od chancellora. Iako je vinificirano poput običnog vina, ima arome španjolskoga fortificiranog vina sherry, pomalo čak podsjeća i na orehovac. Budući da su sva Čegecova vina prepoznatljiva po intenzivnijim aromama, i ovo će se dobro uklopiti. Naravno, ako budu dobri rezultati i struka te križance uvrsti na popis preporučenih ili dopuštenih.
blog.vino.hr
Piše Bakhov sin Ivo Kozarčanin
Naslovna slika
Švicarci ih sade, nama još nisu dovoljno dobre
21. srpanj, 2010.Ima li vino veze s kravljim rogom? Ima, itekakve…
21. srpanj, 2010.
Zna se u koji sat treba obrezati ili prskati grožđe, a kad treba pretočiti vino ili napuniti u boce. U biodinamičkoj poljoprivredi to je određeno položajem planeta Sunčeva sustava. Osnivač biodinamičke poljoprivrede je Rudolf Steiner, austrijski znanstvenik i filozof, rođen u današnjemu Međimurju.
“Ništa ne tvrdim, samo predlažem”, na filozofski način predstavljao je prije 90 godina teoriju da dobra poljoprivreda ne znači proizvodnju jedne kulture, nego polje, ili u ovom slučaju vinograd, treba gledati kao cjelinu sa stotinama biljnih i životinjskih vrsta. Biodinamikom se bavi naš Miljenko Grgich u kalifornijskoj vinariji. Na popisu biodinamičkih proizvođača je i Domaine de la Romanee Conti iz Burgundije, Marcel Deiss i Weinbach u Alsaceu, talijanski Slovenac Gravner i pravi Slovenac Aleš Kristančič Movia. Za tri-pet godina, koliko traje stroga kontrola u vinogradu i podrumu, i mi bismo mogli službeno imati biodinamičko vino.
Tomislav Bolfan (dolje), vlasnik vinarije Vinski vrh pokraj Hrašćine u Zagorju, proljetos je zakopao kravlje rogove ispunjene silicijevim dioksidom, odnosno kremenom. Najesen će ih iskopati i, miješajući nastali prah s vodom, štititi vinograd od nametnika. Hranit će i korijen loze kompostom iz kravljeg roga. 
Biodinamički pripravci su i stolisnik iz jelenova mjehura, kamilica iz tankoga goveđeg crijeva, kopriva iz drvenog sanduka, hrastova kora iz kravlje ili ovčje lubanje, maslačak iz trbušne ovojnice, osušeni cvijet odoljen te čaj od njivske preslice.
Bolfan želi prirodno i što kvalitetnije vino jer vjeruje da će samo takva moći izvoziti. Da dokaže biodinamičku “istinu”, na slijepo kušanje dao nam je tri rajnska rizlinga i pitao koji je biodinamički. Svi smo odmah “pogodili”. Izabrali smo najskladnije i najzaobljenije vino. Biodinamika određuje i da je vino najbolje piti u vrijeme cvijeta i ploda prema Mjesečevu kalendaru. U danima koji slijede najviše će užitka priuštiti 29. srpnja od 15 do 3 sata te 30. srpnja od 5 do 14 sati. Vidjet ćemo.
Mađarima je Koper u Hrvatskoj
9. srpanj, 2010.
Traminac Principovac Iločkih podruma, ledena berba 2007., Graševina 2008. Iločkih podruma i Merlot Festigia Agolagune iz Poreča osvojili su zlatne medalje Zlatnu medalju na međunarodnom ocjenjivanju Vinagora u Budimpešti sredinom lipnja 2010. Ledeni traminac s prekrasnog položaja Principovac kraj Iloka u Budimpešti je postao i prvak države. Ta se titula dodjeljuje za države iz kojih je na ocjenjivanje pristiglo više od 20 uzoraka. Najbolje ocijenjeno vino na Vinagori je iz Švicarske. Merle des Roches Ermitage du Valais 2007. vinarije Domaine du Mont d’Or iz Siona likersko je vino od sorte marsanne. Najviše su nagrada osvojila slatka vina. Mađarima su se pozlatili tokajci i crne mješavine bordoškog tipa. Zlata su “skupljali” i Slovaci (bijeli pinot ledene berbe 2007. vinarije Golguz), Crnogorci (Vranac barrique 2005. iz Plantaža 13. jul), Portugalci (porto Tawny Casa Santa Eufémia star 20 godina), Nijemci (Cabernet sauvignon vinarije Anselmann), Francuzi (Sancerre Cuvée Lucien 2006.), Španjolci, Rumunji, Urugvajci, Amerikanci, Novozelanđani, Austrijanci, ali i Brazlci i Peruanci. Najgore su proškli Slovenci. Na llisti zlatnih vina, Mađari su odličan slovenski Merlot Capo d’Istria 2006. tvrtke Vinakoper pripisali Hrvatskoj.
I žlahtina voli drvo
7. srpanj, 2010.
I to je žlahtina. Malo tko prepoznao bi je na prvi pogled, pa ni nakon prvog gutljaja. Samo prvi miris iskazuje očekivane voćne arome. Prevladava zelena reska jabuka, ali i ona, čim se vino malo ugrije, ustupa mjesto mirisu dunje. To je Šipun, žlahtina Ivice Dobrinčića, diplomiranog enologa, vinogradara i vinara, ali i rasadničara bez kojeg bi malo bilo novih nasada žlahtine. Njegova žlahtina drukčija od ostalih jer je odležana u drvetu. Čini se i da je odnjegovana na kvascima jer se i njihov miris lijepo osjeća. Dobrinčićeva žlahtina nosi ime ulice u Vrbniku u kojoj živi obitelj, a šipun inače znači ruža. E na ružu ipak ne miriši, no kao što taj cvijet iskače iz obilja drugog cvijeća, tako iskače i Šipun iz buketa ostalih žlahtina. 
Ozbiljnije je vino, nije tipično ljetno, što ostale žlahtine svakako jesu, a odlična je pratnja i finijim mesnim jelima s lakšim umacima, najboljoj morskoj pa čak i masnijoj riječnoj ribi. Ima lijepo tijela, a niske alkohole. Traži malo višu temperaturu za posluživanje i čini se da joj je druga godina pravo vrijeme za konzumiranje. Berba 2008. je početklom ljeta 2010. još lijepo svježa. I plemenita. Uostalom, sorta je i ime dobila prema slavenskoj riječi žlahten što znači baš plemenit.
Vino.hr online vinoteka