Hratska vina su originalna i moraju se pojaviti na svjetskom tržištu, rekao je Michel Rolland, jedan od vodećih svjetskih vinskih konzultanata koji je u istarskom restorano San Rocco kušao malvazije Benvenutija, Brčića, Coronice, Claija, Degrassija, Franca Armana, Geržinića, Kabole, Kozlovića, Kraljevića, Krulčića, MaDeBaKo, Matoševića, Pilata, Piquentum, Polettija, Radovana, Trapana, Saints Hills i Roxanicha.
- Pitke su i osvježavajuće i savršeno su pristajale uz hranu koju sam probao proteklih dana. Niti jedno vino nije imalo grešku, što je vrlo dobro za budućnost vinarstva u Hrvatskoj – rekao je Rolland, ali i dodao kako i dalje postoji prostor za poboljšanje njihove kvalitete.
Rekao je i kako u Hrvatsku dolazi sve više ljudi koji piju hrvatska vina, što je najbolja promidžba.
- Ti će turisti pričati o hrvatskim vinima kad se vrate kući. Ali hrvatska vina moraju biti i na međunarodnom tržištu jer su originalna. Kod međunarodnih kupaca uvijek postoji znatiželja, jer ljudi vole nova vina – poručio je Michel Rolland, vinski savjetnik desetaka podruma u 13 zemalja, među kojima su i bordoški Château Le Bon Pasteur, Château Bertineau Saint-Vincent u Pomerolu, Château Rolland-Maillet u Saint-Émilionu, Château Fontenil u Fronsacu i Château La Grande Clotte u Lussac-Saint-Émilion. Savjtuje i južnoafričku vinariju Bonne Nouvelle, španjolsku Campo Eliseo te argentinske podrume Val de Flores, Yacochuya i Clos de los Siete. olland, kojeg zovu i leteći enolog, dobio je puno negativnih kritika nakon emitiranja glasovitog dokumentarca Mondovino u kojem vinarima telefonom dijeli savjete i to gotovo identične. Svima preporuča mikrooksidaciju.
blog.vino.hr
Piše Bakhov sin Ivo Kozarčanin
Naslovna slika
Michel Rolland: Malvazije su dobre, ali mogu biti i bolje
3. srpanj, 2010.Premali mu je zid za diplome Decantera
2. srpanj, 2010.
Zid kojeg je Boris Drenški predvidio za priznanja svojih vina je pun. Šest zlata, dva srebra i bronca koje je dosad osvojio u Decanterovom ocjenjivanju, plus posebna priznanja za šampione ispunile su prostor kraj malog šanka u novouređenoj kušaonici u obiteljskoj kući u Humu na Sutli. Grupu prijatelja i novinara pozvao je na, kako kaže, “predtehnički pregled” kušaonice i prvo ponudio vina koja su ove godine osvajala medalje u Londonu te neka nova.
- Taj srebrni bijeli pinot ledene berbe 2008. drugačiji je od mojih prijašnjih vina. Novi je to stil, puno moćno vino s 13,3 posto alkohola – priča Boris koji je srebro osvojio i s mješavinom rajnskog rizlinga i sivog pinota. I to je ledena berba, brana 14. veljače, pa je dobila i prigodno ime Cuvee Valentinovo. Trećom ledenom berbom 2008., onom chardonnaya, osvojio je broncu.
Za one koji ne znaju, Boris Drenški je mali zagorski vinar koji se specijalizirao za predikatna vina. Puni ih pod imenom Bodren, a etikete mu radi SinišaKrižanec, prijatelj iz dječačkih dana i vlasnik dvorca-hotela Bežanec. Prije dvije godine Boris je dva svoja vina, chardonnay ledene berbe 2005. i suhi jagodni izbor rajnskog rizlinga 2006., poslao na Decanterovo ocjenjivanje i osvojio dva zlata. Bio je iznenađenje. Godinu kasnije postao je senzacija. Poslao je četiri vina i osvojio četiri zlata. Ove godine londonska je berba bila nešto slabija, ali Boris kaže da sad zna kakva vina treba poslati da osvoji zlato.
Zna li doista što vole u Londonu vidjet ćemo nagodinu. A da zna očarati Hrvate pokazao je mladim vinima, posebice još jednom mješavinom. Od ledenih berbi sivog i bijelog pinota te chardonnaya napravio je predivno vino s 260 grama neprovrelog šećera. Moćno, gusto i puno vino upravo je takvo, kaže, kakva želi raditi. Kušali smo i ledeno vino u kojem je 50 posto rizvanca, te još jedan ledeni chardonnay s, naravno, puno šećera ali i prekrasnim kiselinama. Kušanje je završilo prvim zagorskim ledenim vinom, onim chardonnayom iz 2005. koji mu je i donio prvo Decanterovo zlato. Alkohola je 9,4 posto, šećera 269 grama, a kiselina je bilo 10,5 grama po litri. I još ih ima pa to iznimno slatko vino i danas održavaju svježim.
Bila je to večer za pamćenje koja će, dogovorili smo se, postati tradicionalna, uvijek na isti datum. Tom smo danu nadjenuli i ime novog vinskog blagdana. Zvat će se Bodrenovo.
Castellu zlato u Kanadi
2. srpanj, 2010.
Festigia Castello 2007., crna mješavina cabernet sauvignona (60 posto) i syraha iz porečke Agrolagune, osvojila je zlatnu medalju na najvećem sjevernoameričkom ocjenjivanju Selections Mondiales des Vins u Quebecu. Ocjenjivali su 1789 uzoraka iz 32 zemlje u 11 kategorija. Castello je najnovije vino Agrolagune, odnjegovano je u novim bačvicama, a prva berba bila je 2006. Tad je omjer sorata bio obrnut. Castello je osvojio i srebro na ovogodišnjem ocjenjivanju Bacchus u Madridu.
Je li nekome janjetina premlada?
2. srpanj, 2010.
Premlado je, svi smo rekli gledajući već u proljeće 2010. etiketu slavnog Josićevog cvueea Ciconia Nigra berbe 2009. Mješavina je to bordoških caberneta, franca i sauvignona, te burgundijskog crnog pinota. Na prvom kušanju vino je bilo raslojeno. Imao sam dojam da gutam svaku sortu posebno. Baš su se razišle malina iz cabernet franca, crni ribiz iz cabernet sauvignona i trešnja iz crnog pinota. Nakon nekog vremena u čaši su se razvile i arome primjerenije puno starijem vinu poput topljene čokolade, meda, a u ustima se osjećao okus pekmeza od šljive. Vino je, najkraće rečeno, fino, ali ostala je dvojba treba li s njime pričekati nekoliko mjeseci. Trajala je nekoliko dana, do drugog kušanja.
Pripremajući ručak, bila je to pašta s bolonjskim umakom, natočio sam ga u čašu da se malo otvori, poučem prijašnjim iskustvom. Nisam došao od stola do štednjaka, a sustigao me miris u kojem su se izmiješale kupine, ribiz i višnje. Bilo je vino malo toplije nego prvi puta, očigledno taman koliko je trebalo. I bilo je finije. Vjerujem da će se s mjesecima, možda i kojom godinom u boci još više zaobliti, ali odmah sam si u glavi rasčistio i priču o mladosti. Vino jest mlado, ali tko se ikada žalio da mu je, primjerice, janjetina premlada.
Vino.hr online vinoteka