Zna se u koji sat treba obrezati ili prskati grožđe, a kad treba pretočiti vino ili napuniti u boce. U biodinamičkoj poljoprivredi to je određeno položajem planeta Sunčeva sustava. Osnivač biodinamičke poljoprivrede je Rudolf Steiner, austrijski znanstvenik i filozof, rođen u današnjemu Međimurju.
“Ništa ne tvrdim, samo predlažem”, na filozofski način predstavljao je prije 90 godina teoriju da dobra poljoprivreda ne znači proizvodnju jedne kulture, nego polje, ili u ovom slučaju vinograd, treba gledati kao cjelinu sa stotinama biljnih i životinjskih vrsta. Biodinamikom se bavi naš Miljenko Grgich u kalifornijskoj vinariji. Na popisu biodinamičkih proizvođača je i Domaine de la Romanee Conti iz Burgundije, Marcel Deiss i Weinbach u Alsaceu, talijanski Slovenac Gravner i pravi Slovenac Aleš Kristančič Movia. Za tri-pet godina, koliko traje stroga kontrola u vinogradu i podrumu, i mi bismo mogli službeno imati biodinamičko vino.
Tomislav Bolfan (dolje), vlasnik vinarije Vinski vrh pokraj Hrašćine u Zagorju, proljetos je zakopao kravlje rogove ispunjene silicijevim dioksidom, odnosno kremenom. Najesen će ih iskopati i, miješajući nastali prah s vodom, štititi vinograd od nametnika. Hranit će i korijen loze kompostom iz kravljeg roga. 
Biodinamički pripravci su i stolisnik iz jelenova mjehura, kamilica iz tankoga goveđeg crijeva, kopriva iz drvenog sanduka, hrastova kora iz kravlje ili ovčje lubanje, maslačak iz trbušne ovojnice, osušeni cvijet odoljen te čaj od njivske preslice.
Bolfan želi prirodno i što kvalitetnije vino jer vjeruje da će samo takva moći izvoziti. Da dokaže biodinamičku “istinu”, na slijepo kušanje dao nam je tri rajnska rizlinga i pitao koji je biodinamički. Svi smo odmah “pogodili”. Izabrali smo najskladnije i najzaobljenije vino. Biodinamika određuje i da je vino najbolje piti u vrijeme cvijeta i ploda prema Mjesečevu kalendaru. U danima koji slijede najviše će užitka priuštiti 29. srpnja od 15 do 3 sata te 30. srpnja od 5 do 14 sati. Vidjet ćemo.
Vino.hr online vinoteka