10. rujan, 2013.
Čisto i vrlo elegantno vino s tragovima karamele, mandarine i naranče te intenzivnom aromom marelica. Osjećaju se i dinja te korica limuna. Prekrasno vino. Tako su ocjenjivači britanskog časopisa Decanter opisali Traminac ledene berbe 2011. podruma Kutjevo kojem su dodijelili pet zvjezdica te titulu međunarodnog prvaka u kategoriji slatkih vina skupljih od 15 funta. To je i najveće Decanterovo priznanje hrvatskim vinima nakon prvog ocjenjivanja 2004. kad je istu titulu, ali u kategoriji mirnih vina jeftinijih od 10 funta, osvojio također Kutjevčanin Ivan Enjingi za vino Venje berbe 1998.
Kutjevački ledeni traminac ove je godine uvršten među 32 najbolja od 14.362 vina iz 61 vinske regije svijeta.
Hrvatska su vina osvojila i 16 srebrnih medalja, 48 brončanih te 30 priznanja “Decanter preporučuje”. U kratkoj analizi “na brzaka” može se reći da Decanterovi ocjenjivači jako vole slatka vina i posebno naše tramince. Veseli to što su neke vinarija (Krauthaker i Laguna, primjerice) osvajali medalje za mlada vina i odležana vina iste sorte, Vlado s graševinama, a Laguna s malvazijom i cabernet sauvignonom. I Kutjevo je dobilo medalje za tramince i graševine različitih stilova. Drago mi je jako i što je Bodren nastavio žeti medalje, a posebno to što je Bolfan dobio medalju za rajnski rizling 2011. To je vino za koje sam nakon prvog gutljaja pomislio kako zavređuje između 86 i 89 bodova, a kad sam ga počeo raščlanjivati, jednostavno je stalo na 89. I “ni makac”. Mogao bih reći da mi je drago što se i Petračeva vina vraćaju na veliku scenu. Ali neću. Da me ne optuže da previše hvalim Zagorce. A smijem reći da sam sretan što je Zlatan Plenković osvojio tri priznanja.
Evo liste nagrađenih:
Srebra:
Badel 1862 Daruvar Selection Graševina izborna berba bobica 2009.
Badel 1862 Daruvar Sauvignon 2011.
Benvenuti Anno Domini Malvazija 2009.
Bodren Ledena berba 2011.
Bodren Traminac Ledena berba 2011.
Capo Stellae Aries 2009.
Degrassi Terre Bianche Cuvee Blanc 2011.
Iločki podrumi Traminac 2011.
Kutjevo Traminac Ledeno vino 2003.
Medea Montiron 2011.
Meneghetti Crveno 2009.
Misna vina Traminac Ledena berba 2011.
Petrač Chardonnay Ledena berba 2011.
Vina Laguna Muškat ruža 2012.
Zlatan Otok Pošip 2011.
Bronce:
Benvenuti Malvazija San Salvatore 2010.
Bodren ivi pinot Ledena berba 2011.
Bodren Rizling Izbor prosušenih bobica 2011.
Bodren Triptih Ledeno vino 2011.
Bolfan Bijeli cuvee 2012.
Bolfan Ranjski rizling 2011.
Capo Stellae Libra 2009.
Cattunar Chardonnay 2011.
Cattunar Malvazija 2011.
Cattunar Muškat ruža 2011.
Cattunar Teran 2009.
De Georgiis Syrh 2010.
Degrassi Terre Bianche Cuvee Rouge 2009.
Dubrovački podrumi Plausus 2009.
Erdutski vinogradi Graševina 2011.
rdutski vinogradi Taminac mirisavi 2009.
Erdutski vinogradi Graševina Izbor suhih bobica 2011.
Feravino Miraz Frankovka 2009. feravino Miraz Syrah 2009.
Galić Graševina 2011.
Iločki podrumi Graševina 2011.
Iločki podrumi Principovac Traminac izborne berbe 2010.
Korta Katarina Pošip 2011.
Krauthaker Graševina Korija 2012.
Krauthaker Graševina Pomale 2012.
Krauthaker Merlot 2011.
Krauthaker Sauvignon 2012.
Kutjevo Graševina Turković 2012.
Kutjevo Maximo 2012.
Lagradi Muškat Lagradi 2011.
Maslina I Vino Merlot 2011.
Matošević Grimalda bijela 2009.
Matošević Alba Antiqua Malvazija 2009.
Matošević Grimalda bijela 2010.
Matošević Grimalda crna 2010.
Misna vina Traminac 2011.
Misna vina Traminac izborne berbe 2007.
Škaulj Merlot slatki 2011.
Pilato Marks&Spencer Malvazija 2011.
Stina Crljenak 2011.
Stina Plavac Mali Majstor Barrique 2009.
Stina Plavac Mali Remek Djelo 2009.
Vina Belje Goldberg Graševina 2011.
Vina Laguna Festigia Cabernet sauvignon 2010.
Vina Laguna Festigia Cabernet sauvignon Riserva 2009.
Vina Laguna Festigia Malvazija 2012.
Vina Laguna Festigia Malvazija Riserva 2011.
Zlatan Plavac Grand Cru 2009.
Preporuka
Badel 1862 Korlat Merlot 2007.
Bolfan Sauvignon 2012.
Capo Chardonnay 2011.
Capo Malvazija 2011.
Capo Pinot sivi 2011.
Cattunar Teran 2009.
Crvik Canavia Plavac Mali barrique 2010.
Dubrovački podrumi Malvasija dubrovačka 2011.
Dubrovački podrumi Merlotina 2009.
Dvorska vina Šoškić Traminac 2011.
Galić Crno 9 2009.
Ivan Buhač Cabernet sauvignon 2011.
Ivan Buhač Merlot 2011.
Katunar Žlahtina Sveta Lucija 2011.
Korta Katarina Plavac mali 2010.
Krauthaker Cabernet Sauvinon 2011.
Krauthaker Crveni cuvee 2011.
Kutjevo De Gotho Graševina 2012.
Kutjevo Graševina 2012.
Lagradi Pinot sivi 2011.
Medea Merlot 2011.
Miloš Stagnum 2012.
Škaulj Merlot 2010.
Petrač Chardonnay 2012.
Petrač Pjenušac Brut 2012.
Vina Belje Cabernet sauvignon 2009.
Vina Belje Cabernet sauvignon – Merlot 2009.
Vina Belje Graševina 2011.
Vina Laguna Festigia Merlot
Zlatan Otok Plavac barrique 2009.
Objavljeno u fino vino..., nagrade i priznanja | Comments Off
7. rujan, 2013.
Znate iz čega je najljepše piti ledeno vino? Iz ženskog pupka! S tim je vicem umjesto pozdrava Stjepan Đurinski dojurio iz svog Hruševca Kupljenskoga kraj Zaprešića u dvorac Lednice na austrijsko-češkoj granici gdje je održano natjecanje IceWine du Monde na kojem je njegov traminac ledene berbe 2012. osvojio srebrnu medalju s 87,8 bodova. Da je imao 0,2 boda više, pozlatio bi se. No Stjepan je bio zadovoljan.
- Ja sam relativno novi vinar. Ove sam godine prvi put krenuo na natjecanja izvan Zagorja i u Radgoni u Sloveniji osvojio veliku zlatnu medalju, a u Češkoj visoko srebro. Što mi više treba – rekao je.
Vinom se počeo baviti 2002. Kupovao je grožđe i osvajao zlata na ocjenjivanjima lokalne udruge Trilikum. Prozvali su ga vinarom bez trsja pa je počeo saditi. Sad ima hektar vlastita vinograda te hektar i pol u zakupu.
- S obzirom na to da se želim specijalizirati za predikatna, slatka vina, mislim da mi je to dovoljno – kaže Đurinski, koji je krenuo stopama Borisa Drenškog, zagorskoga kralja slatkih vina iz Huma na Sutli i osvajača osam zlatnih medalja britanskog časopisa Decanter.
Đurinski radi i “obična” vina. Bazična mu je mješavina graševine, bijelog pinota i šipona koju zove Pepijev izbor te je lijepo lagano vino s malim ostatkom neprovrelog šećera i izraženijim kiselinama koje lijepo zaobljuju tu nježnu slatkoću. Riječ je o vinu za dulja druženja koje prodaje restoranima u litrenoj boci i služi mu, kaže, za plaćanje računa. Sa sauvignonom i graševinom se igra ostavljajući ih dulje na trsju i te su kasne berbe vrlo zanimljive, ali nedovoljno harmonične. Treba vremena da se upozna vinograd i odabere pravi trenutak berbe kako bi poslije vino bilo skladno. To je uspio s tramincem što dokazuje i srebro zlatnog sjaja na svojevrsnom svjetskom prvenstvu slatkih vina.
Organizatori natjecanja IceWine du Monde slatka su vina podijelili u četiri kategorije: ledene berbe, vina od grožđa prosušenog nakon berbe, vina izbornih berbi te ostala prirodna slatka vina. U konkurenciji tako nisu porto i šeri, vina koja su dodatno ojačana “žestokim” alkoholom, nego samo ona koja svu snagu i slast dobivaju isključivo od grožđa. Riječ je o najglamuroznijem ocjenjivanju u ovom dijelu Europe. Održava se u dvorcu obitelji Lichtenstein iz 13. stoljeća. Vrlo je ležerno jer svaki kuša samo 30-ak uzoraka koji stižu iz europskih zemalja te Kanade, najvećeg proizvođača ledenih vina na svijetu. Ocjenjivači su iz Češke, Slovačke, Francuske, Mađarske, Belgije, Italije, Austrije, Rumunjske, Kanade te Hrvatske. Ocjenjivanje je strogo. Za zlato treba 88 bodova, a drugdje je najčešće dovoljno 85.
Sva četiri velika zlata, dakle 92 boda ili više, osvojili su domaćini. Najbolje vino je graševina izborne berbe bobica 2000. vinarije Mikrosvin iz Mikulova s 94 boda. Njihov sauvignon izborne berbe bobica 2001. osvojio je 92,4 boda. Josef Valihrach iz Breclava osvojio je velika zlata za ledeni neuburger 2000. (93,6 bodova) i chardonnay izborne berbe bobica 2008. (92,8 bodova).
Zlatnu medalju osvojio je i glumac Dan Aykroyd (desno), koji se proslavio ulogama u filmskim serijalima o braći Blues te istjerivačima duhova. Ima vinariju na kanadskom poluotoku Niagari, a njegova ledena berba cabernet franca iz 2011. osvojila je 88,2 boda. Za zlato treba 88 bodova.
Wayne Gretzky, ponajbolji hokejaš svih vremena, pretplaćen je na zlata na ovom natjecanju. Njegov ledeni vidal pozlatio se ove godine i lani. Riječ je o križancu ugni blanca i hibrida rayon d’or koji je oko 1930. napravio francuski uzgajivač Jean Louis Vidal. Te sorte najviše ima u Kanadi.
Od naših vinarija, Iločki podrumi u Lednicama su osvojili 86,4 boda za traminac izborne berbe 2010., a Erdutski vinogradi 82,2 za traminac 2012. Iako su zaslužili srebro i broncu, nisu ih dobili jer medalje osvaja samo 30 posto najboljih vina.
Objavljeno u kusanje vina, nagrade i priznanja | Comments Off
31. kolovoz, 2013.
Gusto i slatko, to je godinama bio dojam o vinima od muškata ruže porečkog, sorte divnog mirisa u kojem dominira ruža, ali koja vinogradarima nije laka.
- U dobrim godinama postiže iznimnu vrsnoću grožđa, a u lošijima mnogo štete nanosi joj trulež grožđa – pišu o njoj u Istarskoj enciklopediji i dodaju kako prosušivanjem grožđe nakupi više od 25 posto šećera te daje jako poluslatko vino s do 15 posto alkohola. Gustoća i snaga prije su i smetale tom vinu. A danas?
- Danas je to vino s kojim se zatvara vinska večer kao što se s pjenušcem otvara – kaže Bruno Trapan, koji je u svojem novom podrumu u Šišanu nedaleko od Pule napravio Dark rose, poluslatki muškat ružu koji ima puno alkohola, ali šećer ne treba “gristi”poput kristala. Naprotiv, vino vrlo glatko teče niz grlo unatoč 15 posto alkohola i 50 grama neprovrelog šećera po litri.
- Moglo je to biti i puno jače – pojašnjava Bruno.
- U berbi 2011. imalo je 17,5 posto alkohola, 80 grama neprovrelog šećera i pet do šest grama kiselina po litri. U 2012. bilo je 13 posto alkohola, bez šećera i s 11 grama kiselina. I te berbe smo izmiješali. Napunili smo 1200 boca vina koje fino pristaje uz čokoladu s čilijem – preporučuje kako poslužiti taj tamni rosé čije je ime igra riječima jer na engleskom rose znači i ruža.
Sličan pitak muškat ružu ima i Vili Ritoša iz okolice Poreča. Osim po ruži, njegovo vino miriši i po jagodana, malinama te ušećerenim brusnicama, a okus mu je svjež, voćan i na kraju ugodno gorkast. To se vino može poslužiti uz voće, sladoled, ali i kuhinje sa slatko-kiselim umacima poput kineske ili tajlandske.
Projekt Muškat ruža porečki – vino kao autohtoni proizvod još je 2000. godine pokrenuo Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču. Izračunali su kako s ulogom malo većim od 50.000 kuna gospodarstvo koje proizvede 30.000 litara desertnog vina može povećati dohodak za 100.000 do 200.000 kuna.
Ova sorta nema velike prinose u vinogradu jer joj je cvijet funkcionalno samo ženski, za razliku od većine drugih loza koje su dvospolne. Zato uz nju treba saditi druge sorte koje će je oprašiti. No, ako su prinosi manji, u grožđu se nakupi više šećera pa je pogodnije za proizvodnju jačih vina, odnosno onih u kojima neće sav šećer provreti pa će ostati prirodno slatka.
Novi poticaj za ozbiljniju sadnju muškata ruže prije nekoliko godina pokrenula je i Agencija za ruralni razvoj Istre u suradnji sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom. Projektom Muškat ruža porečki – desertno vino htjeli su provjeriti ima li sorta doista potencijal da postane novi istarski vinski adut, kakvi su proteklih dvadesetak godina postali malvazija i nesretni teran. Potonje je vino postalo brand, ali ostalo bez imena koje su zaštitili Slovenci pa ga u šali zovu “isteran”.
Muškatu ruži to se valjda neće dogoditi jer je sorta navodno nastala u Istri. A da u njoj i opstane brinu se, osim navedenih, i drugi glasoviti vinari poput Kozlovića, Sinkovića, Cattunara, Peršurića, Vina Laguna…
Sorta muškat ruža ista je kao ona koju u Italiji zovu moscato rosa, a u Austriji i Njemačkoj rosenmuskateller. U starim knjigama o podrijetlu sorata vinove loze navodi se kako je u Južni Tirol došla iz Hrvatske gdje se zove muškat ruža omiški. Prof. dr. Edi Maletić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta kaže kako je kraj Omiša nažalost nisu pronašli. Daje prilično jako vino puna i blago kisela okusa, a boja mu varira od svijetlocrvene do rubinski crvene. Ima jake muškatne arome, a prevladava nenametljivi miris ruže. Puni sklad postiže uz zaostatak šećera jer cvjetno-voćna aroma traži mekan okus, koji suho vino teško postiže. Svrstana je u vrlo rijetke sorte, ali s visokim potencijalom, zajedno s još rjeđim sortama vrbić, debejan, kamenina, silbijanac, dišeća ranina…
Tags: istra, moscato rosa, muškat ruža, rosenmuskateller
Objavljeno u sorte i(li) tehnologije | Comments Off
24. kolovoz, 2013.
DAC ili Districtus Austriae Controllatus, odnosno zaštićena regija Austrije, oznaka je slična onoj koja se kod nas zove zaštićeno geografsko podrijetlo. U Austriji je dosad bilo osam takvih regija, a ovoga ljeta ustanovljena je i deveta – grad Beč. I to ne samo grad, nego i njegovo posebno vino, Wiener Gemischter Satz što će svaki naš ljubitelj vina lako razumjeti kao bečki gemišt. I riječ je doista o mješancu, što je hrvatski prijevod gemišta, no ne vina i vode nego vinskih sorata. Austrijanci su, naime, prvi na svijetu zaštitili način proizvodnje vina iz jednog vinograda u kojem može rasti i do 20 različitih sorata, a sve se pobere, preša i vinificira zajedno. To je i razlika od većine svjetskih mješavina sorata kod kojih se svaka vinificira posebno, a potom se pažljivim i dugotrajnim kušanjima traži njihov pravi omjer kako bi vino bilo što skladnije.
- Miješanje različitih sorata u istom vinogradu uvedeno je u bečke vinograde prije puno vremena kako bi se ujednačile berbe. Svaka sorta dozrijeva u svojem razdoblju, kod onih kasnijih uvijek prijeti opasnost od lošeg vremena koje grožđu može smanjiti kakvoću. Miješanjem sorata ti se rizici svode na minimum jer će uvijek biti grožđa dobre kvalitete. Istovremeno, takva vina imaju mirise i okuse koji su jedinstveni za svaki vinograd – pojasnili su u Austrijskom odboru za vinski marketing koji njihova vina predstavlja u svijetu.
– Pa mi tako radimo otkad znamo za sebe – reći će mnogi mali vinari, amateri, ponajprije iz sjeverozapadne Hrvatske gdje u većini starih vinograda rastu izmiješane sorte vinove loze. To je točno, ali Austrijanci su uveli i druga pravila koja treba zadovoljiti da se dobije zaštita tog načina proizvodnje vina. Najzastupljenije sorte ne smije biti više od 50 posto, treće po zastupljenosti mora biti najmanje 10 posto, a vino mora biti suho, ne smije imati više od 12,5 posto alkohola i mora biti bez izraženih arome drveta (barrique).
Vina koja ne zadovolje te kriterije nosit će oznaku “Landwein”, a mogu navoditi i geografski položaj.
- Oznakom Wiener Gemischter Satz DAC i zaštitom koju treba zadovoljiti da se ta oznaka dobije, postavili smo kamen temeljac za ravnomjernu i dugotrajnu politiku postizanja sve veće kvalitete vina u Beču. Istovremeno ustrajemo i na prepoznatljivosti vina s oznakom Wiener Gemischter Satz koja će povećati i ranolikost bečkih vina – rekao je Herbert Schilling, šef bečkog Regionalnog vinskog odbora.
Beč je jedini glavni grad na svijetu koji ima značajne površine pod vinogradima. Oko 230 vinara obrađuje 700 hektara. To je 100 hektara više nego što ima, primjerice, Belje, najveća hrvatska vinarija. Najpoznatija bečka vinska priča svakako je ona o mladim vinima. Heuriger su ugostiteljski objekti u kojima lokalni vinari nude mlada vina. Naziv je izveden iz njemačke riječi heuer, što znači ove godine. U tim lokalima služe se uglavnom hladna jela koja si gosti sami donose do stolova, a konobari poslužuju samo vino.
Tags: Beč, gemišt, mješavina sorata, Vienna, Wiener Gemischter Satz
Objavljeno u zanimljivosti | Comments Off
Benvenuti Malvazija San Salvatore 2010.
Krauthaker Merlot 2011.
Badel 1862 Korlat Merlot 2007.
Vino.hr online vinoteka