DAC ili Districtus Austriae Controllatus, odnosno zaštićena regija Austrije, oznaka je slična onoj koja se kod nas zove zaštićeno geografsko podrijetlo. U Austriji je dosad bilo osam takvih regija, a ovoga ljeta ustanovljena je i deveta – grad Beč. I to ne samo grad, nego i njegovo posebno vino, Wiener Gemischter Satz što će svaki naš ljubitelj vina lako razumjeti kao bečki gemišt. I riječ je doista o mješancu, što je hrvatski prijevod gemišta, no ne vina i vode nego vinskih sorata. Austrijanci su, naime, prvi na svijetu zaštitili način proizvodnje vina iz jednog vinograda u kojem može rasti i do 20 različitih sorata, a sve se pobere, preša i vinificira zajedno. To je i razlika od većine svjetskih mješavina sorata kod kojih se svaka vinificira posebno, a potom se pažljivim i dugotrajnim kušanjima traži njihov pravi omjer kako bi vino bilo što skladnije.
- Miješanje različitih sorata u istom vinogradu uvedeno je u bečke vinograde prije puno vremena kako bi se ujednačile berbe. Svaka sorta dozrijeva u svojem razdoblju, kod onih kasnijih uvijek prijeti opasnost od lošeg vremena koje grožđu može smanjiti kakvoću. Miješanjem sorata ti se rizici svode na minimum jer će uvijek biti grožđa dobre kvalitete. Istovremeno, takva vina imaju mirise i okuse koji su jedinstveni za svaki vinograd – pojasnili su u Austrijskom odboru za vinski marketing koji njihova vina predstavlja u svijetu.
– Pa mi tako radimo otkad znamo za sebe – reći će mnogi mali vinari, amateri, ponajprije iz sjeverozapadne Hrvatske gdje u većini starih vinograda rastu izmiješane sorte vinove loze. To je točno, ali Austrijanci su uveli i druga pravila koja treba zadovoljiti da se dobije zaštita tog načina proizvodnje vina. Najzastupljenije sorte ne smije biti više od 50 posto, treće po zastupljenosti mora biti najmanje 10 posto, a vino mora biti suho, ne smije imati više od 12,5 posto alkohola i mora biti bez izraženih arome drveta (barrique).
Vina koja ne zadovolje te kriterije nosit će oznaku “Landwein”, a mogu navoditi i geografski položaj.
- Oznakom Wiener Gemischter Satz DAC i zaštitom koju treba zadovoljiti da se ta oznaka dobije, postavili smo kamen temeljac za ravnomjernu i dugotrajnu politiku postizanja sve veće kvalitete vina u Beču. Istovremeno ustrajemo i na prepoznatljivosti vina s oznakom Wiener Gemischter Satz koja će povećati i ranolikost bečkih vina – rekao je Herbert Schilling, šef bečkog Regionalnog vinskog odbora.
Beč je jedini glavni grad na svijetu koji ima značajne površine pod vinogradima. Oko 230 vinara obrađuje 700 hektara. To je 100 hektara više nego što ima, primjerice, Belje, najveća hrvatska vinarija. Najpoznatija bečka vinska priča svakako je ona o mladim vinima. Heuriger su ugostiteljski objekti u kojima lokalni vinari nude mlada vina. Naziv je izveden iz njemačke riječi heuer, što znači ove godine. U tim lokalima služe se uglavnom hladna jela koja si gosti sami donose do stolova, a konobari poslužuju samo vino.