Živa žutozelenkasta boja, lijepe arome zelene jabuke i vinogradarske breskve, izražene ugodne kiseline, primjerenih 11 posto alkohola, berba 2014… Osvježavajuća graševina kao da je iz Zagorja ili s Plešivice, hladnijih regija od Slavonije i Podunavlja gdje ova sorta caruje. A ona je iz vrele Makedonije, iz regije Tikveš u kojoj je ljeti 40 i više stupnjeva, i sasvim je ugodno iznenadila. Posebnmo omjerom kvalitete i cijene. Butelja je oko 2,5 eura, odnosno manje od 20 kuna.
Makedonsku graševinu proizvodi velika vinarija Stobi koja na 14 od svojih 600 hektara vinograda uzgaja još jednu sortu primjereniju Hrvatskoj, ovaj put Dalmaciji, a to je žilavka.
- Bilo je žilavke puno u Makedoniji, no vinogradari su je iskrčili jer nije otporna na grožđane moljce. Skupo im je bilo plaćati zaštitu. Ni mi je nemamo puno, samo 150.000 boca – ispričao je Giorgi Jovanov, glavni enolog vinarije Stobi.
Žilavka 2014. puno je i izbalansirano, svježe vino lijepih aroma tropskog voća i celera primjereno mladim sirevima, salatama i drugim jelima s puno svježeg povrća. Wall Street Journal berbu 2013. uvrstio je u travnju ove godine na listu pet najboljih vina za koje američki vinoljupci nisu nikad čuli, uz urugvajski chardonnay, bugarski crni pinot, mađarsko vino cserszegi füszeres iz obitelji traminaca te vidiano s grčkog otoka Krete.
Da se osjećamo kao doma, pobrinuli su se i u vinariji Tikveš ponudivši nam plavac i crljenak. Ne doduše kao čista sortna vina, nego mješavine s vrancima s dva elitna vinogradarska položaja vinarije. I gotovo da su se u njima prepoznale osobine plavca i njegova roditelja crljenka čije bi se razlike krajnje pojednostavljeno mogle opisati usporedbom s prezrelim, odnosno zrelim voćem. Bela voda 2012. podsjeća na tradicijski proizvedene plavce s malim ostatkom neprovrelog šećera. Vino je gusto, aroma crnog šumskog voća, pekmezastog okusa, slasno i tanično. Barovo 2012. pak, u kojem je plavac zamijenila kratošija, što je makedonsko ime za crljenak kaštelanski, svježije je i pitkije, nježnije vino finih aroma šumkog voća u kojima se osjeti i jagoda. Robert Parker tim je vinima lani dodijelio 95, odnosno 93 boda.
U vinariji Tikveš iznenadili su nas i šiponom, i to iz 1962. U arhivi (desno gore) imaju desetke boca, ali više ga ne uzgajaju. Direktor Igor Ilievski žali za njim, kaže da je orta velikog potencijala dozrijevanja. Obećao je da ćemo ga probati poslije ručka, no nakon 17 vina i on i mi smo zaboravili na obećanje.
Inače, Makedonija ima 24.777 hektara vinograda u kojima raste vinsko grožđe. Otprilike 70 posto su crne sorte, a najzastupljeniji je vranec koji raste na oko 8000 hektara. Prošle godine imali su 84 registrirane vinarije. U Hrvatskoj, prema podacima HGK, čak 1624 proizvođača ima 20.941 hektar vinograda, Makedonci godišnje proizvedu imeđu 90 i 100 milijuna litara vina, a 85 posto izvezu. Samo vranca izvoze 30 milijuna litara. Mi proizvedemo 57,5 milijuna litara vina, a izvezemo samo 3,5 milijuna. Ipak, mi uglavnom izvozimo vina u bocama, a Makedonci 78 posto izvezu u cisternama. Zanimljivo je da najviše vina u bocama iz Makedonije uvozimo baš mi.
blog.vino.hr
Piše Bakhov sin Ivo Kozarčanin
Naslovna slika
U Makedoniju na čašu graševine
29. rujan, 2015.Hrvatica u Makedoniji vodi novu berbu i uživa u starim vinima
26. rujan, 2015.
Uživala sam posljednje tri godine u Hercegovini, uživala sam prije u svim vinarijama u kojima sam radila na tri kontinenta, uživam i u Makedoniji, ali mislim da je dosta putovanja i da je vrijeme da se vratim kući, ispričala je hrvatska enologinja Josipa Andrijanić. Dočekala nas je u skopskoj vinariji Chateau Kamnik, čija vina osvajaju zlatne medalje na najvećim europskim ocjenjivanjima. Došla je na tri mjeseca, ispratiti ovogodišnju berbu, a oduševili su je ljudi, vina i grožđe.
- Ljudi stvarno vole vina, i to ne samo svoja. Za početak berbe otvorili smo najbolje šampanjce, poput Kruga i Cristala. Svako malo otvori se i neka naša arhiva, da vidimo kako se vino mijenja – govori Josipa i dodaje kako je ove godine grožđe izvanredno.
Nada se da će u berbi 2015. budući enolozi ove vinarije uživati kao što ona uživa u prijašnjima.
A u Chateau Kamniku doista se ima u čemu uživati. Smještena je iznad Skoplja i s njezinih prozora se vidi gotovo cijeli grad. Okružena je vinogradima zasađenima 2004. Glavne sorte su temjanika (lokalni naziv za žuti muškat) i vranec, no pozornost posvećuju i chardonnayu, sivom pinotu i sauvignonu od bijelih te syrahu, merlotu i cabernet sauvignonu od crnih sorata. Puno eksperimentiraju pa imaju fino vino od talijanskog montepulciana, a posadili su i slavni sangiovese.
Tijekom kratkog ponoćnog posjeta vinariji podjednako su nas oduševili svježi voćni crnjak Winemakers’ Selection 2014. od vranca, merlota i carmenerea te zreli i puni Ten Barrels Syrah 2012. Na “službenom” kušanju sljedećeg prijepodneva prekrasnu je budućnost najavio Terroir Vranec Grand Reserva 2012. Grožđe je iz vinograda kraj Velesa, na 500 metara nadmorske visine.
Koliko su potentni vinogradi, ali i koliko dobro vinogradari i podrumari znaju posao, uvjerili smo se kušajući elegantan Cabernet sauvignon iz 2009. godine.
Vina Chateau Kamnik dostupna su i kod nas, ali ne po cijenama na koje su kupci makedonskih vina navikli. Butelje su od 75 do 300 kuna. I vrijede toliko.
Vino tjedna je Wachenheimer Riesling 2013. slavne vinarije Dr. Bürklin-Wolf
25. rujan, 2015.
Odlično, vrlo svježe, kompleksno, sočno vino je suhi Wachenheimer Riesling 2013. slavne vinarije Dr. Bürklin-Wolf iz njemačke regije Pfalz. Ocjenjivače Vinskih zvijezda oduševile su mineralnost i iskrenost vina te arome citrusa, zelene jabuke, trava i elegantna petrolejska nota. Školski primjer rajnskog rizlinga nagradili su s četiri zvjezdice, a tvrtka Fine Wine prodaje ga po 120 kuna.
Četiri zvjezdice osvojio je i rosé Petula Luberon 2014. vinarije Marrenon iz francuske doline rijeke Rhone (Vino-trade, 81 kn).
U konkurenciji su bili slovenski Modri Burgundac Rosé Kupljen 2014. (Vino-trade, 92 kn) i Rosé s Pelješca Skaramuča Plavac mali 2014. (Roto Dinamic, 60 kn).
Celer je dobar za srce, ali jako težak za sparivanje s vinom
19. rujan, 2015.
Ako se na pogreškama uči, gosti degustacijske večere u velikogoričkom restoranu Mon Ami, na kojoj su s jelima sparivali vina Kutjevčanina Vlade Krauthakera, naučili su da celer ne pristaje Graševini Mitrovac 2014.
Celer je bio prilog nježnome mesu grdobine mariniranom u naranči koje se samo izvrsno nadopunjavalo sa svježim vinom aroma kamilice, bijelog i žutog voća te “kapljicom” meda. Dobra je kombinacija bila i kad je zalogaj sadržavao malo povrća, no celer je ipak prejakog okusa.
Sommelier Mario Meštrović “priznao” je pogrešku pa se čini da ju je napravio namjerno, ali sljedeća kombinacija bila je savršena.
Chardonnay Rosenberg 2013. i krem juha od pet vrsta gljiva kao da su izašle iz istog lonca. I vino i jelo pojedinačno su bili izvrsni, a zajedno još bolji. Na ta dva primjera dobro se vidjelo koliko vino i hrana mogu jedno drugo učiniti boljim ili lošijim. 
Uslijedile su još tri izvrsne kombinacije, od kojih je prva bila sasvim neočekivana. Vinu Kuvlake Zelenac 2012. Meštrović paše brudet od palamide. Zelenac je iznimno rijetka sorta u Hrvatskoj koju ozbiljnije uzgaja samo Krauthaker, Kuvlake je kratica za Kutjevo Vlado Krauthaker, a vino je narančasto što znači da je rađeno od bijeloga grožđa tehnologijom za crna vina, uz namakanje kožica grožđa u moštu tijekom fermentacije. Takva su vina jače boje, jedinstvenih aroma i punog okusa te je ovo fino popratilo brudet spravljen s manje rajčice kojem je prilog bila palenta s koprivom. Uživalo se i u Merlotu 2012., vinu koje ima kremoznost i aromu tamne čokolade pa je dobro bilo s junećim mišićima u umaku od čokolade, višanja i merlota, te predikatnom Zelencu 2009. vitkog tijela uz dinju pirjanu u medovači i paškom siru.
Na večeri su bili i “Svi Krauthakerovi ljudi”, kako je grupu pjevača i glumaca nazvao jedan od njih, Ćiro Gašparac. Vedran Mlikota recitirao je pjesmu “Ne marim da pijem”, Mirko Škenda Žiga otpjevao je pjesmu o belom, črnom, žutom i črlenom vinu, a Miroslav Škoro pričao viceve. Smijeh je dobar za srce poput celera s početka priče, pa je fina večera u Mon Amiju bila i zdrava.
Vino.hr online vinoteka