Živa žutozelenkasta boja, lijepe arome zelene jabuke i vinogradarske breskve, izražene ugodne kiseline, primjerenih 11 posto alkohola, berba 2014… Osvježavajuća graševina kao da je iz Zagorja ili s Plešivice, hladnijih regija od Slavonije i Podunavlja gdje ova sorta caruje. A ona je iz vrele Makedonije, iz regije Tikveš u kojoj je ljeti 40 i više stupnjeva, i sasvim je ugodno iznenadila. Posebnmo omjerom kvalitete i cijene. Butelja je oko 2,5 eura, odnosno manje od 20 kuna.
Makedonsku graševinu proizvodi velika vinarija Stobi koja na 14 od svojih 600 hektara vinograda uzgaja još jednu sortu primjereniju Hrvatskoj, ovaj put Dalmaciji, a to je žilavka.
- Bilo je žilavke puno u Makedoniji, no vinogradari su je iskrčili jer nije otporna na grožđane moljce. Skupo im je bilo plaćati zaštitu. Ni mi je nemamo puno, samo 150.000 boca – ispričao je Giorgi Jovanov, glavni enolog vinarije Stobi.
Žilavka 2014. puno je i izbalansirano, svježe vino lijepih aroma tropskog voća i celera primjereno mladim sirevima, salatama i drugim jelima s puno svježeg povrća. Wall Street Journal berbu 2013. uvrstio je u travnju ove godine na listu pet najboljih vina za koje američki vinoljupci nisu nikad čuli, uz urugvajski chardonnay, bugarski crni pinot, mađarsko vino cserszegi füszeres iz obitelji traminaca te vidiano s grčkog otoka Krete.
Da se osjećamo kao doma, pobrinuli su se i u vinariji Tikveš ponudivši nam plavac i crljenak. Ne doduše kao čista sortna vina, nego mješavine s vrancima s dva elitna vinogradarska položaja vinarije. I gotovo da su se u njima prepoznale osobine plavca i njegova roditelja crljenka čije bi se razlike krajnje pojednostavljeno mogle opisati usporedbom s prezrelim, odnosno zrelim voćem. Bela voda 2012. podsjeća na tradicijski proizvedene plavce s malim ostatkom neprovrelog šećera. Vino je gusto, aroma crnog šumskog voća, pekmezastog okusa, slasno i tanično. Barovo 2012. pak, u kojem je plavac zamijenila kratošija, što je makedonsko ime za crljenak kaštelanski, svježije je i pitkije, nježnije vino finih aroma šumkog voća u kojima se osjeti i jagoda. Robert Parker tim je vinima lani dodijelio 95, odnosno 93 boda.
U vinariji Tikveš iznenadili su nas i šiponom, i to iz 1962. U arhivi (desno gore) imaju desetke boca, ali više ga ne uzgajaju. Direktor Igor Ilievski žali za njim, kaže da je orta velikog potencijala dozrijevanja. Obećao je da ćemo ga probati poslije ručka, no nakon 17 vina i on i mi smo zaboravili na obećanje.
Inače, Makedonija ima 24.777 hektara vinograda u kojima raste vinsko grožđe. Otprilike 70 posto su crne sorte, a najzastupljeniji je vranec koji raste na oko 8000 hektara. Prošle godine imali su 84 registrirane vinarije. U Hrvatskoj, prema podacima HGK, čak 1624 proizvođača ima 20.941 hektar vinograda, Makedonci godišnje proizvedu imeđu 90 i 100 milijuna litara vina, a 85 posto izvezu. Samo vranca izvoze 30 milijuna litara. Mi proizvedemo 57,5 milijuna litara vina, a izvezemo samo 3,5 milijuna. Ipak, mi uglavnom izvozimo vina u bocama, a Makedonci 78 posto izvezu u cisternama. Zanimljivo je da najviše vina u bocama iz Makedonije uvozimo baš mi.
Vino.hr online vinoteka