Sjajno, višeslojno, bogato, skladno i elegantno vino je Cabernet sauvignon 2011. Single vineyard Los Aromas Terrazas de los Andes argentinske vinarije Bodegas Chandon. Može se u njemu uživati sad, ali ima snagu za lijepi razvoj i oplemenjivanje u boci. Ocjenjivači Vinskih zvijezda preporučili su ga uz najfinija mesna jela te u meditativnim trenucima. U Mivi butelja stoji 249,50 kuna.
Tri zvjezdice osvojili su Cabernet sauvignon & merlot 2015. bugarske vinarije Telish, živo, puno, mekano i zaobljeno vino izvanredne cijene za svakodnevne obroke (Vrutak, 30 kuna), kompleksan i ‘mesnat’, ozbiljan Chardonnay 2015. erdutske vinarije Brzica (55 kuna u vinariji) te aromatičan i kremast Chablis 2015. 1er cru Mont de Milieu. Ovaj putrasti i slankasti chardonnay s dobrom kiselosti i zamjetnim utjecajem drveta u Svijetu vina stoji 185 kuna.
blog.vino.hr
Piše Bakhov sin Ivo Kozarčanin
Naslovna slika
Pet zvjezdica za Cabernet sauvignon 2011. Los Aromas Terrazas de los Andes
18. kolovoz, 2017.Samoborci Ivica i tri Marijana skupljaju zlata vinima koja rade za prijatelje
12. kolovoz, 2017.
Poprilično je neobična mješavina Sokol Cuvée Marijana Sokolovića. Cabernet sauvignon, kojeg je u vinu 80 posto, iz berbe je 2015., a merlot je godinu dana stariji. Prvo je grožđe raslo u jednom od najboljih hrvatskih vinograda, onom u Brodskom Stupniku, a drugo u okolici najekološkijeg hrvatskog naselja, Nadina nedaleko od Zadra. 
Vino je odnjegovano u Samoboru pa ima podrijetlo iz sve tri naše vinske regije: Istočne kontinentalne Hrvatske, Zapadne kontinentalne i Primorske Hrvatske, u kojoj su Istra, Primorje i Dalmacija. Marijan Sokolović odnjegovao ga je u posudi od inoksa, ali očigledno s dovoljno ljubavi da mu drvena bačva nimalo ne nedostaje.
Malo je drveta osjetio Cabernet sauvignon 2015. Ivice Rozijana, šampion među crnim vinima na ovogodišnjem ocjenjivanju u Gornjoj Radgoni u Sloveniji te najbolje ocijenjeno crno vino Sjeverozapadne Hrvatske na 49. izkožbi vina Kontinentalne Hrvatske u Svetom Ivanu Zelini. I to je grožđe iz Brodskog Stupnika. Rozijan je kupio 800 kilograma pa je dio od 500 litara budućeg vina na 14 mjeseci prepustio utjecaju četiri godine stare Pozvekove bačvice od 225 litara. Ostatak je sazrijevao u inoksu.
Nagrade su bile povod za kušanje vina koja su se pozlatila i na ocjenjivanju Zagrebačke županije te onome koje organizira Samoborska vinogradarsko-vinarska udruga. 
- Okupili smo se da vidimo jesu li nagrade zaslužene – rekao je predsjednik Udruge Marijan Žganjer čije je vino, na kraju, bilo glavna zvijezda kušanja iako nije nagrađivano. Riječ je o zrelom Cabernet sauvignonu iz 2011. od grožđa, treba li ponoviti, iz vinograda u Brodskom Stupniku.
Uživalo se i u rizvancu Marijana Sokolovića, Jelenščaku, mješavini sauvignona, rizlinga i graševine Marijana Geušića, chardonnayu Marijana Žganjera i rajnskom rizlingu Ivice Rozijana te pričalo o problemima samoborskih vinara i vinogradara, a najveći su male parcele. Samo su trojica, Sirovica, Pavlin i Šoštarić s više od hektara vinograda, a ostali rade toliko malo vina da u njima uživaju samo prijatelji. I te male vinograde moraju i krčiti. 
Tako je Sokolovićev zlatni rizvanac možda i posljednji iz tog vinograda koji je na Gizniku, nekad poznatom vinogradarskom položaju, a danas elitnom stambenom dijelu Samobora podno kapelice svete Ane pa “ustupa” mjesto nekoj novoj vili. Žalosno je što je zapušten i najpoznatiji samoborski vinograd, onaj oko Titove vile. Prijašnjih godina uređivala ga je Mladina, ali u Agrokoru, čiji je ta vinarija dio, nije bilo sluha za neku marketinšku igru s imenom predsjednika bivše države. Ptanje je hoće li grožđa ove godine i biti. Trsovi su zarasli, što nije veliki problem jer nije velik ni vinograd. No obrasli su i “pravi” Mladinini vinogradi, od kojih su neki na ponajboljim položajima. Kao da su svi digli ruke od vinarije koja je Jaski i Samoboru mogla puno dati.
Inače, samoborski vinari vinogradi spominju se u Zlatnoj buli kojom je kralj Bela IV. Samobor 1242. proglasio slobodnim kraljevskim gradom. Postoji povelja o kupoprodaji vinograda na Gizniku iz 1530., a iz 1775. datira popis svih predjela, brežuljaka, rudina i lokaliteta samoborskog vinogorja, u kojem su i imena čak 1075 vinogradara.
Samo za ‘snobove’: Vino je glazba, tko je poželi čuti, uživat će satima
11. kolovoz, 2017.
Otvaranje vina satima prije posluživanja, posluživanje u čašama na stalku, gledanje, mirisanje, zadržavanje u ustima prije gutanja… To su rituali ljudi posvećenih vinu koje mnogi drugi smatraju snobizmom. No nije li snobizam i plaćanje 10.000 kuna za torbicu u kojoj je nered isti kao i u onoj za 100 kuna. Nije li snobizam dati 100.000 eura za automobil koji se smije voziti jednako brzo kao i onaj za 100.000 kuna. I dok mi strast za praćenjem mode nikad nije bilo jasno, opsjednutost automobilima razumijem. Prije dvadesetak godina podjednako strasno sam uživao u testiranju automobila i kušanju vina. 
Zvuk nekih motora znao me podsjetiti na glazbu, ali tonovi i akordi iz vinskih čaša bili su ugodniji. I sve učestaliji i zahtjevniji za slušanje. No svako je vino otvaralo novi svijet kao što ga otvara i svaka izvedba neke skladbe. I iskristalizirali su se najbolji vinski skladatelji. Svaka sorta sklada drukčije skladbe, koje svaki vinar svira na svoj način. Rajnski rizling može se usporediti s Wolfgangom Amadeusom Mozartom čija gotovo sva djela djeluju lepršavo i lagano, neopterećeno, vedro kad se slušaju, no veliki su izazov za one koji ih izvode. Lako je odsvirati note, ali iznimno teško pravilno ih frazirati i stilski oblikovati. Kao i rizling. Svaki enolog će od njega napraviti lepršavo i lagano, neopterećeno, vedro vino, no strašno puno znanja, iskustva i strasti treba da bi to vino bilo i veliko. A kao što je Mozart pred svoj kraj, ne može se reći da je bio star jer je umro u 35. godini, skladao sasvim drukčija, zahtjevnija za slušanje, prepuna mučnih emocija, a i dalje genijalna djela, tako će i zreli rizling tražiti puno znanja o vinu kako bi se prihvatili neobični mirisi koji nastaju starenjem u boci.
Crni pinot je, pak, Joseph-Maurice Ravel vinske glazbe. Glazba ovog baskijsko-francuskog skladatelja i klavirista je suptilna, bogata i oštra, a takva su i vina od najdelikatnije crne sorte. Ravelove skladbe, posebno one pisane za glasovir, zahtijevaju veliku vještinu izvođača, a crni pinot traži jako puno znanja vinogradara i vinara. Nema kod te burgundijske sorte prosječnih vina. Ili su izvrsna ili za proliti. Cabernet sauvignon je Richard Strauss vinskog svijeta. Zvuk trube u “Tako je govorio Zaratustra” svakim taktom postaje glasniji i vrhunac dostiže udarcima timpana. Razvija se kao i mirisi zrelog caberneta. Isprva su zatomljeni, treba dobro izvrtjeti čašu da bi se prvi osjetio, kao što se i truba isprva ne čuje na početku legendarnog filma “2001.: Odiseja u svemiru”, a potom se mirisi crnog voća, začina i kože počinju nadopunjavati gotovo mahnito, kao što majmun lupa po kostima.
Chardonnay je vinska inačica “Peer Gyntha”, glazbe koju je Edvard Grieg skladao za istoimenu dramu Henrika Ibsena. U različitim izvedbama i s različitih krajeva svijeta chardonnay nam daje koračnice i tužaljke, plesove i preludije, trolove i lijepe žene, oluje i vjenčanja, kolijevke i duhove, gotovo sve scene Ibsenove drame. Od hrvatskih sorata, plavac mali je Richard Wagner. Kao što je genijalni Nijemac glazbu stvarao prema svojim viđenjima tekstova koje treba pjevati i scenskog izričaja, tako plavac u svakoj čaši odražava ludi ritam sunca i vjetra pod čijim udarima raste, a snagu iskazuje suhim mirisima kamena sa surovih padina te ugodnom vlagom onoga s dna mora. Graševina je među sortama Giuseppe Verdi. On je napisao 28 opera različitih raspoloženja, a graševina nudi najmanje toliko stilova vina. Malvazija, pak, neizostavna je u svakoj vinskoj karti, kao što “Madam Butterfly”, “Tosca” i “La Bohème” Giacoma Puccinija moraju biti na repertoaru najvećih opernih kuća. Pa, ako je to snobizam, neka je.
Vino tjedna je složen i bogat Riesling 2015. classic vinarije Hugel iz Alsacea
11. kolovoz, 2017.
Dobru međuigru slanosti, slasti i kiselosti ima Riesling 2015. classic vinarije Hugel iz Alsacea, francuske regije s vinima njemačkog stila. Bogatog je mirisa, s petrolejskom nijansom i notama mineralnog, složeno i dinamično, zapisali su ocjenjivači Vinskih zvijezda. Dodijelili su mu četiri zvjezdice i titulu vina tjedna, a u tvrtki Pago butelja je 121,25 kuna.
Clarendelle 2014. inspirated by Haut-Brion višeslojno je vino voćnog okusa za začinskom nijansom i poljupcem čokolade. Vinarija ima istog vlasnika kao i slavni Château Haut-Brion, a ovaj merlot s malo cabernet franca i cabernet sauvignona u Svijetu vina stoji 240 kuna.
Osvojio je tri zvjezdice kao i Alìe Ammiraglia 2016. Rosé toskanske vinarije Frescobaldi. Svježe i skladno vino je u Svijetu vina 136 kuna. U konkurenciji je bio Teran 2015. Franca Armana koji je u Mivi 64,50 kuna.
Vino.hr online vinoteka