Poprilično je neobična mješavina Sokol Cuvée Marijana Sokolovića. Cabernet sauvignon, kojeg je u vinu 80 posto, iz berbe je 2015., a merlot je godinu dana stariji. Prvo je grožđe raslo u jednom od najboljih hrvatskih vinograda, onom u Brodskom Stupniku, a drugo u okolici najekološkijeg hrvatskog naselja, Nadina nedaleko od Zadra.
Vino je odnjegovano u Samoboru pa ima podrijetlo iz sve tri naše vinske regije: Istočne kontinentalne Hrvatske, Zapadne kontinentalne i Primorske Hrvatske, u kojoj su Istra, Primorje i Dalmacija. Marijan Sokolović odnjegovao ga je u posudi od inoksa, ali očigledno s dovoljno ljubavi da mu drvena bačva nimalo ne nedostaje.
Malo je drveta osjetio Cabernet sauvignon 2015. Ivice Rozijana, šampion među crnim vinima na ovogodišnjem ocjenjivanju u Gornjoj Radgoni u Sloveniji te najbolje ocijenjeno crno vino Sjeverozapadne Hrvatske na 49. izkožbi vina Kontinentalne Hrvatske u Svetom Ivanu Zelini. I to je grožđe iz Brodskog Stupnika. Rozijan je kupio 800 kilograma pa je dio od 500 litara budućeg vina na 14 mjeseci prepustio utjecaju četiri godine stare Pozvekove bačvice od 225 litara. Ostatak je sazrijevao u inoksu.
Nagrade su bile povod za kušanje vina koja su se pozlatila i na ocjenjivanju Zagrebačke županije te onome koje organizira Samoborska vinogradarsko-vinarska udruga.
- Okupili smo se da vidimo jesu li nagrade zaslužene – rekao je predsjednik Udruge Marijan Žganjer čije je vino, na kraju, bilo glavna zvijezda kušanja iako nije nagrađivano. Riječ je o zrelom Cabernet sauvignonu iz 2011. od grožđa, treba li ponoviti, iz vinograda u Brodskom Stupniku.
Uživalo se i u rizvancu Marijana Sokolovića, Jelenščaku, mješavini sauvignona, rizlinga i graševine Marijana Geušića, chardonnayu Marijana Žganjera i rajnskom rizlingu Ivice Rozijana te pričalo o problemima samoborskih vinara i vinogradara, a najveći su male parcele. Samo su trojica, Sirovica, Pavlin i Šoštarić s više od hektara vinograda, a ostali rade toliko malo vina da u njima uživaju samo prijatelji. I te male vinograde moraju i krčiti. Tako je Sokolovićev zlatni rizvanac možda i posljednji iz tog vinograda koji je na Gizniku, nekad poznatom vinogradarskom položaju, a danas elitnom stambenom dijelu Samobora podno kapelice svete Ane pa “ustupa” mjesto nekoj novoj vili. Žalosno je što je zapušten i najpoznatiji samoborski vinograd, onaj oko Titove vile. Prijašnjih godina uređivala ga je Mladina, ali u Agrokoru, čiji je ta vinarija dio, nije bilo sluha za neku marketinšku igru s imenom predsjednika bivše države. Ptanje je hoće li grožđa ove godine i biti. Trsovi su zarasli, što nije veliki problem jer nije velik ni vinograd. No obrasli su i “pravi” Mladinini vinogradi, od kojih su neki na ponajboljim položajima. Kao da su svi digli ruke od vinarije koja je Jaski i Samoboru mogla puno dati.
Inače, samoborski vinari vinogradi spominju se u Zlatnoj buli kojom je kralj Bela IV. Samobor 1242. proglasio slobodnim kraljevskim gradom. Postoji povelja o kupoprodaji vinograda na Gizniku iz 1530., a iz 1775. datira popis svih predjela, brežuljaka, rudina i lokaliteta samoborskog vinogorja, u kojem su i imena čak 1075 vinogradara.