Imali smo ga 5000 boca. Otišao je tijekom ljeta, rekao je Albert Benvenuti na kratkoj, ali uvijek ugodnoj šetnji vinima obiteljske vinarije iz Kaldira, mjesta na brežuljku preko puta Motovuna.
Ostala je poneka butelja za praćenje razvoja Caldierossa 2015., harmonične i poprilično kompleksne crne mješavine terana, merlota, nebbiola i tempranilla koju odlikuje i vrlo lijepa svježina.
- Htjeli smo malo lakše vino od onih koja daje čisti teran i dugo razmišljali koje mu sorte dodati. Kušali smo vina sa svih strana svijeta te zamišljali kako će utjecati na teran – prisjećao se Albert.
Izbor je konačno pao na tempranillo, koji najbolja vina daje u sušnim krajevima na sjeveru Španjolske, ponajporije u regijama Rioja, Rueda i Ribera del Duero, te nebbiolo iz Pijemonta, maglovite vinogradarske regije na sjeveru Italije. Obje sorte daju velika, no sasvim različita vina. Tempranillo daje vina jakog, punog i kompleksnog mirisa, ali ne toliko čvrstog tijela. U mirisu se prepoznaju trešnja, šljiva, suhe smokve, koža, duhan, klinčić… Fino pristaje slavnom španjolskom pršutu (jamón Iberico) te tradicionalnim jelima s roštilja na kojem, osim mesa, peku i puno povrća.
Od nebbiola (nebbia na talijanskom znači magla) u Pijemontu rade glasoviti Barolo, vino koje spada u najbolje svjetske crnjake, a posebno je po tome što ima nježan miris cvijeća i crvenog voća po kojem bi se moglo zaključiti da će i vino biti lakšeg tijela. E, neće sasvim. Ima u Barolu uvijek podosta kiselina i tanina. Zbog njih i može odležavati godinama.
Nebbiolo iz vinograda Sveta Elizabeta nije jedini u Hrvatskoj. U Kutjevu ga je posadio i Vlado Krauthaker. Napunio je i odmah rasprodao berbu 2011.
Za vino Caldierossa obitelj Benvenuti od svake sorte radi posebno vino. Prvo im zrije merlot, potom nebbiolo, pa tempranillo i na kraju teran. Maceracija na kožicama traje sedam dana, a nakon fermentacije vina odležavaju u hrastovim bačvama 12 mjeseci.
- Izuzetno smo zadovoljni odabirom te dvije sorte. Dosad nismo imali ni traga bolesti na njima. Nažalost, vinograd je malen pa ni kad grožđe bude u punoj snazi, nećemo puniti više od 7000 ili 8000 boca – rekao je Albert Benvenuti. Ta mješavina crnih sorata iz 2015. već je postala lijepa uspomena, a od terana iste berbe Benvenutiji nisu još ni napravili vino. Probrali su grožđe s najboljeg položaja i čekaju što će im dati. Iz te berbe napravit će i desertni teran kakav su imali 2011. Bilo je to vino sa 150 grama neprovrela šećera i 7,8 grama kiselina koje teranu nikad ne manjkaju.
Teran je velika ljubav Benvenutijevih.
- Imamo 33.000 loza i svaku treba tijekom godine puno puta dotaknuti. Najgore je u zelenoj berbi kad skidamo do 70 posto grožđa. U prosjeku imamo do kilogram grožđa po trsu, a 2017. bit će manje. Zelena berba traži puno posla, ali vrijedi – priča Alberto Benvenuti. 
Govorilo se o berbama 2015., 2016. i 2017. Sve su, kaže Albert, odlične. A pila se 2013. To im je najmlađi teran na tržištu. Vino ima četiri godine, ali iznimno je mlado i vrijeme je pred njim. No nema ga još puno pa će se samo u podrumu u Kaldiru moći provjeriti koliko će dugo taj starac još biti mlad.
blog.vino.hr
Piše Bakhov sin Ivo Kozarčanin
Naslovna slika
Talijan iz magle i Španjolac iz ‘pustinje’ začinili su istarski teran i francuski merlot
21. listopad, 2017.Alba ima bijeli tartuf, Périgord crni, Istra bijeli, tri crna i za svakog vino
20. listopad, 2017.
Pametnija je svinja od psa. Zato je ostala bez posla. Vodili su ih nekad u šume oko Mirne da traže tartufe i dobro su to radile, samo što bi dobar dio pronađenih skupocjenih gljiva same i pojele. Tražile su ih i koze, no na tom specijaliziranom djeliću tržišta životinjskog rada pobijedio je pas. Prodao se za kolačić kojim ga vlasnik nagrađuje nakon što nanjuši blago koje raste pod zemljom, obično uz korijen hrasta, bukve, topole, vrbe i brijesta. 
Livade, istarska prijestolnica tartufa, bore se za slavu koju imaju Alba, gradić u jednoj od najpoznatijih talijanskih vinskih regija Pijemontu, i Périgord u francuskoj Akvitaniji, nedaleko od Bordeauxa, vjerojatno najpoznatijeg vinskoga grada u svijetu. No u Livadama, za razliku od Albe i Périgorda, tartufa ima cijele godine, a i više vina koja im pristaju. Italija uživa dva mjeseca u bijelom, od kraja listopada do prosinca Francuska ima samo crni, kojemu je sezona od prosinca do ožujka, a Istra ima bijeli tartuf čija je sezona već počela, te čak tri crna, kažu u restoranu Žigante u Livadama. Od crnih, jedan je zimski, a dva su ljetna pa se u Istri cijele godine može uživati u gurmanskim gljivama čiju aromu uspoređuju sa šumskim tlom, mješavinom čokolade i zemlje, ali i sa starim čarapama. To je dojam, valjda, onih kojima se tartufi nisu dopali. Takvih nije bilo proteklog vikenda u Livadama gdje je počeo Sajam tartufa koji se nastavlja svaku subotu i nedjelju do 19. studenog, a uključuje i izložbu vina, pršuta, kobasica, sira, meda, ulja, rakija…, te demonstraciju traženja tartufa u šumi. Glavna atrakcija su jela s tartufima. Chef Damir Modrušan i ekipa restorana Zigante pokazali su da imaju i vina koja savršeno pristaju jelima s tartufima. Uz carpaccio od boškarina s crnim tartufom ponudili su Malvaziju 2016. s bijele zemlje, vino koje ima snagu i svježinu, pa se čak i u jesenske dane iskazuje kao proljeće u čaši. Slasna mješavina sauvigno
na, chardonnaya i sivog pinota Frasco 2015. fino je popratila tagliatelle s maslaceom i bijelim tartufom, a uz biftek s bijeli tartufom poslužili su Terano Gran riserva 2013. s položaja San Stefano. Riserva ili reserva su oznake koje u Italiji i Španjolskoj znače i da je vino odležalo određene godine u bačvama i boci, a gran riserva piše se na još zrelija vina. To ne određuju državne ili lokalne vlasti, nego proizvođači koji sami kontroliraju i pridržavaju li ih se svi. Kod nas takvih pravila nema, no ovaj fini teran odležao je 18 mjeseci u kombinaciji malih i velikih bačava, pa poprilično vremena i u boci. Za kraj ovog degustacijskog menija stigao je zabaione, desert za odrasle koji sadrži alkohol, svojevrsni sladoled od tartufa s lješnjacima. Jela s tartufima predstojeća će gotovo dva mjeseca pripremati i gosti, chefovi drugih restorana, pa se posjet slobodno može ponoviti. Iako se namirnice možda i ne razlikuju puno, šansa da se naleti na isto jelo bit će vrlo mala. No treba dobro paziti u kakvom se društvu prepušta ovim gastronomskim užicima jer se tartufima pripisuju i afrodizijačka svojstva. Zbog toga su ih crkvene vlasti u srednjem vijeku zabranile redovnicima. Bojali su se da bi mogli zaboraviti na svoje zvanje.
Vino tjedna je pun i kompleksan Pošip 2016. vinarije Grgić iz Trstenika na Pelješcu
20. listopad, 2017.
Živo, puno, toplo i kompleksno vino intenzivnog mirisa, snažnog tijela i zaobljenog okusa koji dugo traje je Pošip 2016. vinarije Grgić iz Trstenika na Pelješcu. Ocjenjivači Vinskih zvijezda preporučili su ga uz filet veće bijele ribe zapečen u pećnici s krumpirom i blitvom. Dodijelili su mu tri zvjezdice i titulu vina tjedna, a butelja u vinariji stoji 135 kuna. Bod do tri zvjezdice nedostajao je Malvaziji 2016. istarske vinarije Prodan (Vrutak, 23,58 kuna), koja fino pristaje uz rižoto sa zelenim šparogama, te crnom vinu Corpore Rosso talijanske vinarije Villa Sandi (Miva 175,50 kuna). U konkurenciji je bio i Kapistran crni 2016. (Vinoteke Iločkih podruma, 70 kuna).
Bolja vina dale su hercegovačke samorodne sorte nego najslavniji ‘internacionalci’
14. listopad, 2017.
Može li to bijelo vino izdržati snagu sirovog mesa, pitanje je bilo nakon što su u zagrebačkom restoranu Okrugljak najavili kako će uz žilavku poslužiti tatarski biftek. Bilo je to na predstavljanju vina hercegovačke vinarije Zadro koja su na ovogodišnjem ocjenjivanju Decantera osvojila četiri medalje i pohvalu te postala najnagrađivanija vina u BiH.
Žilavka 2016. Selekcija i Blatina 2015. osvojile su platinaste medalje. To znači da su bile zlatne, s 95 od 100 bodova, a u pripetavanju proglašene i najboljim bijelim i crvenim vinom regije Srednja i istočna Europe. I ta je žilavka odlično popratila pikantni tatarski biftek.
– Miriše na žuto voće i žuto cvijeće te anis, komorač i borovinu. Ima srednje tijelo i kremasto je, a mineralan okus joj dugo traje. Vino za veliku hranu – zapisali su Decanterovi ocjenjivači.
Slojevito, a razigrano vino. Čvrsto, a ne previše nabildano. Živo i mlado. Vrlo dobar dojam ostavila je nagrađena žilavka i na kušanju u Okrugljaku. Možda bi bio i bolji, pa i ocjena bliska Decanterovoj, da nije poslužena prehladna i u premalenoj čaši. Ova žilavka svakako zaslužuje široku čašu u kakvoj se poslužuju velika bijela burgundijska vina.
- Malina, trešnja, ljubičice, ruže, paprika, cimet, bilje i duhan su mirisi koji naviru iz čaše. Okus je živahan, a osvježavajuće kiseline nadopunjuju se s finim taninima – tako su Decanterovi vinski suci opisali platinastu Blatinu 2015.
Veseli što su ta dva vina od samorodnih hercegovačkih sorata nadmašila chardonnay i cabernet sauvignon iste vinarije. Chardonnay je osvojio 84 boda, pohvalu i relativno hladan opis u kojem stoji da miriše na zelenu jabuku i zrelu breskvu, a ima svjež i voćan okus. I to je vino u Okrugljaku bilo nedopustivo hladno pa je takav bio i dojam. Kao da nije imalo ni svježine ni voćnosti. Tek se nakon desetak minuta pojavilo malo tropskog voća, no tad je stigla prekrasna žilavka pa se sa chardonnayom malko tko više htio družiti. 
No 84 boda koja je osvojio otprilike je i zaslužio.
Cabernet sauvignon 2015. osvojio je srebrnu kolajnu s 90 bodova. U vrijeme ocjenjivanja, prije pola godine, bio je, čini se, bolji nego sad. U mladenačkom vinu, punom energije, ugodne kiselosti i voćnog karaktera, dominiraju kupina i crni ribizli, zapisali su ocjenjivači.
Mladost kao da je izgubio od početka proljeća do rane jeseni, a nema ni sortne energije i ugodne kiselosti. Kao da ga je “uškopila” malolaktička fermentacija.
Puno je bolji od cabernet sauvignona Rondo 2015. Dobio je 89 bodova, jedan mu je nedostajao do srebra. To je ugodno i svježe, sočno, pomalo i pikantno, a sveukupno vrlo nježno crveno vino u kojem blatina dominira sa 75 posto i začinjena je s po 7,5 posto cabernet sauvignona te merlota. Baš se lijepo pije, a i fino je popratilo paštetu od jelena.
Sva nagrađena vina imaju na etiketi slova CZ, prva u prezimenima suvlasnika vinarije – Miljenka Crnjca i Ivana Zadre. Na predstavljanju je bila gužva i nije bilo prilike pitati jesu li već u prodaji u Hrvatskoj. Ako jesu, teško je povjerovati da će cijene biti kao vinima Zadro iz prijašnjih berbi. Na stranicama Vrutka vrhunska Blatina iz 2013. je 30 kuna, a Ronda i vrhunske žilavke nema.
Vino.hr online vinoteka