Većina znanih istarskih vinara radi i maslinova ulja, a Klaudio Ipša iz sela Ipši u općini Oprtalj, prvi je svjetski proslavljeni uljar koji je jako ozbiljno krenuo u proizvodnju vina.
- Prirodni kvasci, bez sumpora, temperatura vrenja do 24 stupnja, a maceracija traje dok ne završi fermentacija. Potom se vina pretoče u drvene bačve u kojima leže na finom talogu – nabraja Klaudio postupke pri proizvodnji bijelih vina u svom podrumu.
Maceracija mu traje između 18 i 25 dana, a bijela vina poslije su u bačvama na talogu 10 mjeseci. Uz miješanje svaka tri-četiri dana da se kvasci ne bi ulijenili.
Rezultati su odlični. Malvazija je dala čvrsto i gusto vino jantarne boje u kojoj se mirisi jako zrelih marelica, dinja i bresaka probijaju kroz kompleksne arome nastale maceracijom te njegom na kvascima. Sivi pinot drugo mu je bijelo vino. Po mnogočemu je slično malvaziji jer kod takvih vina način proizvodnje počesto sakrije sortne osobine. Ima, naravno, jaču boju, koja malo vuče na bakrenastu. Riječ je o klonu crnog pinota koji je posvijetlio prirodnim mutacijama, ali i dalje je grožđe puno tamnije nego kod bijelih sorata. Pri duljoj maceraciji, a to je namakanje kožica grožđa u moštu, boja se mora pokazati i u vinu.
Ipša je ova vina berbe 2015. službeno predstavio na ovogodišnjoj Vinistri, a prije toga potiho ih je, reklo bi se ispod stola, točio na festivalu ružičastih vina Pink Day u ožujku u Zagrebu. Tad je sivi pinot jako podsjetio na neka vina koja radi veliki Giorgio Clai.
- Bio nam je prvi vinski mentor – rekao je Ipša.
Oba vina imaju mjesta u čašama vinoljubaca otvorena duha, spremnih na istraživanja.
A mjesto u prilogu o Martinju zaslužila su jer strukturom više sliče crnima nego bijelima, a raskošnim mirisom i okusom mogu lijepo popratiti martinjska jela poput gusjeg ili pačjeg pečenja. Ipša radi i crno vino od merlota i refoška posađenih u vinogradu Santa Elena, koji je 420 metara nad morem i najviši je u Istri. Ukupno ima 21.000 trsova, posadio je i teran, koji još nije u rodu, a proizvodnja mu je vrlo mala. Santa Elenu iz 2015. napunio je u 3000 boca, a ostalo ih je još 1500. Fina vina brzo se popiju.
Ulje Klaudija Ipše od sorata bjelice i frantoia bilo je 2005. prvo istarsko uvršteno u prestižni talijanski vodič Flos Olei, koji je ove godine Istru drugi put zaredom proglasio najboljom maslinarskom regijom na svijetu. Prije pet godina njegovo je ulje od sorte frantoio isti vodič uvrstio među 15 najboljih na svijetu.
blog.vino.hr
Piše Bakhov sin Ivo Kozarčanin
Naslovna slika
Slavni uljar i s vinom ide prema svjetskom vrhu
10. studeni, 2017.Ti si moja benzina! Ta pjesma kao da je pisana za Bolfanove rizlinge
10. studeni, 2017.
Bio sam mu odan, privržen k’o pseto, oko boce stalno njegove sam šet’o…, parafraza je Massimova hita “Ti si moja benzina” upućena rajnskom rizlingu vinarije Bolfan Vinski Vrh iz Hraščine u Hrvatskom zagorju. Rizling je prepoznatljiv po petrolejskim aromama koje nastaju sazrijevanjem u boci, a Tomislav Bolfan organizirao je kušanje svojih arhivskih rizlinga od berbe 2013. do 2007. Već je onaj iz 2013. pri prvom mirišanju čaše očaravao prekrasnim petrolejskim štihom kroz koji se probijalo tropsko voće i ispunjavalo nos dok su nepci uživali u svježini, drugoj tipičnoj osobini dobrih rizlinga. 
Slijedila je berba 2012., bila je to najtoplija godina, što se i osjeti kroz malo grublje kiseline, no vino jako drugo traje. Brzo smo ga zaboravili jer je došla prva zvijezda jesenskog popodneva na Vinskom Vrhu. Rizling 2011. ima nevjerojatno mladenačku boju i u čaši izgleda kao da je iz 2017. Nota benzina je nježna, voćnost vrlo lijepo izražena, a vino kao da se prilagođava onome tko ga pije. Prikazat će se kompleksnim onome tko poželi razmišljati o njemu, a osvježavajućim i mladim drugima koji ga jednostavno žele pijuckati. Ta 2011. bila je iznimna godina u Bregovitoj Hrvatskoj, posebno za rizlinge, pa ih treba skupljati i čuvati neko vrijeme jer su toliko raskošni da im kakvoće neće tako skoro početi padati. Jako se lijepom pokazala i aktualna berba 2016. Ima čak 9,1 gram neprovrelog šećera, ali i 7,3 grama kiselina po litri što je gotovo savršen omjer pa ni jedan od ta dva okusa ne vuče na svoju stranu. Odležao je pola godine na kvascima u velikoj drvenoj bačvi što mu također jamči lijepo putovanje kroz vrijeme i bio je jedan od rizlinga koji se nisu pljuvali nego radosno popili. Probali smo i neke rizlinge s više šećera. Svakako imaju svoju ulogu u gastronomiji, no ostali su u sjeni 2011., 2016., 2013. pa i 2007. Malo će mu tko dati 10 godina, a među ljepšim komentarima bio je “daj još malo”. Pomalo je nepravedna ova priča prema drugim Bolfanovim vinima: elegantnom sivom pinotu, sauvignonu nježnog mirisa i punog okusa, laganom bijelom cuveeu, bogatom, četiri godine odležanom na kvascima pjenušcu Centurionu Gold i novitetima, Aromanu kao light narančastom vinu od tri dana maceriranih bijelog i sivog pinota te Tingu, pravom maceratu od traminca proizvedenom bez sumpora. No rizlinzi naprosto tjeraju da se vratimo benzini kojoj Massimo pjeva “samo je za sobom ostavljala miris, ah taj miris to je čista rikavela. Skidala je rublje, ma to nije rublje, to je bio desant na Okinawu”. I 10 Bolfanovih rizlinga bili su čista rikavela. Za sobom su ostavljali miris dok su Tomislav Bolfan, voditelj vinarije Branimir Puškadija te enolog savjetnik Andrej Rebernišek otvarali boce. “Ma to nisu bila otvaranja boca, to je bilo poput desanta. Na Okinawu!” I pobijedili smo.
Vino tjedna je fini Satir 2015., cabernet sauvignon vinarije Crvik iz Konavala
3. studeni, 2017.
Snažno crno vino, spremno za uživanje, ali s lijepim potencijalom za odležavanje je Satir 2015., cabernet sauvignon vinarije Crvik iz mjesta Komaje u Konavlima. Ocjenjivači Vinskih zvijezda dodijelili su mu četiri zvjezdice i titulu vina tjedna te ga preporučili uz biftek fiorentina. U Dropi promociji butelja je 92 kune.
Tri zvjezdice osvojili su Coctura Željka Kosa iz Zeline, bijelo vino jantarne boje, složeno, ali još premlado (150 kuna u vinariji) te pun i topao crnjak Miraz Cuvee 2015. vinarije Feravino iz Feričanaca (Vrutak, 90 kuna). Bod do tri zvjezdice nedostajao je Graševini 2016. Jasne Antunović iz Dalja, vinu s karakterom i finim voćnim mirisom (50 kuna u vinariji).
Vino tjedna je zreli Pinot sivi Superior 2015. slovenske vinarije Bagueri
27. listopad, 2017.
Bogat miris i okus ima Pinot sivi Superior 2015. slovenske vinarije Bagueri. Zrelo vino fino je slano i slasno s potencijalom za čuvanje. Ocjenjivači Vinskih zvijezda dodijelili su mu četiri zvjezdice i titulu vina tjedna te ga preporučili uz brudet od jegulje. U Vrutku butelja stoji 71,52 kune.
Tri zvjezdice osvojio je Vilin Ples 2015., mješavina cabernet sauvignona, merlota i plavca vinarije Crvik iz Konavala. Snažno i
vino za ozbiljna mesna jela u Dropi promociji stoji 175 kuna. Bod do tri zvjezdice nedostajao je ugodnom i laganom španjolskom crnom vinu Bujanda Crianza Tinto 2014. (Vrutak, 35,28 kuna) te Graševini Miraz 2016. (Vrutak, 70 kuna).
Vino.hr online vinoteka