25. kolovoz, 2010.
Žena ostaje lijepa i nakon što popije šampanjac.
Madame de Pompadour (lijevo)
Šampanjce pijem samo u dva slučaja: Kad sam zaljubljena i kad nisam
Coco Chanel
Prodajem samo one šampanjce koje ne mogu sam popiti
Vinar Victor Lanson
Nakon pobjede zaslužili ste šampanjac. Nakon poraza vam treba.
Napoleon
U životu svake žene dođe trenutak kad joj samo čaša šampanjca može pomoći.
Glumica Bette Davis
Žao mi je samo zbog toga što nisam popio više šampanjca.
Lord Maynard Keynes na samrti
Pijem šampanjac kad sam sretna i kad sam tužna. Ponekad ga pijem kad sam sama, a obavezno ga pijem u društvu. Pijuckam ga gad nisam gladna, a pijem kad osjetim glad. Inače ga nikada ne pijem. Osim kad sam žedna.
Vinarka Lily Bollinger (lijevo)
Pjenušavo vino čini ljude sretnima čim ga ugledaju.
Američka vinska kritičarka Maria Hunt
Objavljeno u ...pjenušcima, pjenušavo, rekli su o... | Comments Off
24. kolovoz, 2010.
Pri kraju je ljeto pa me zbog ovih redaka nitko neće moći optužiti da rušim turističku sezonu, ali moram se izjadati. Gledajućiteleviziju tri puta bilo me sram i bojim se da nikada nećemo biti prava vinska zemlja. A za to su zaslužni hrvatska država, velika hrvatska korporacija i veliki hrvatski političar, štoviše bivši ministar vanjskih poslova koji bi to sigurno htio biti ponovno.
Prekrasna ženska stražnjica iz reklame Hrvatske turističke zajednice postala je doslovce državnički problem i kao da ju je osobno premijerka “izrezala” iz spota. Rijetki su, međutim, vidjeli kako želimo pokazati da smo vinska zemlja, a dvoje mladih u tom istom spotu lijepu čašu vina na stalku drže za tijelo. Godinama su svi televizijski novinari početnici vinare ispitivali zašto se čaša drži za stalak pa je već i objašnjavanje postalo iritantno. Izgleda da sve te godine televiziju nisu gledali čelnici Hrvatske turističke zajednice, autori spota i vlasnici agencije koja je na njemu sigurno digla veliki novac.
Čim je prestala “frka” oko djevojačke riti počela se vrtjeti reklama za Studenac u kojoj tvrde kako je voda jamstvo dobrog gemišta. Stotine naših vinara, koji se svijetu pokušavaju predstaviti izvrsnim vinima, autori te reklame pretvorili u pivare. U pivi je, navodno, važna voda. U vinu je važna ljubav, znanje, trud, zemlja, kiša sunce… A voda je terkućina bez boje okusa i mirisa, kako su nas učili, pa ta gazirana voda može biti samo začin pomno odabranom vinu za gemišt.
Ali to nije sve. U jednoj od televizijskih emisija o slavnima kao vinski znalac otprilike u isto vrijeme predstavljao se Tonino Picula. Pokazao nam je kako desetke boca drži na regalu u dnevnoj sobi i rekao da najdraže butelje nikad ni za koga neće otvoriti. Postavši ministrom vanjskih poslova, čovjek se proslavio demodiranim trodijelnim odijelima. Postavši gradonačelnikom Velike Gorice, posta je glavni junak hrpe tračeva da ne živi u Gorici pa nije trebao ni biti gorički gradonačelnik.
A pričajući na televiziji o vinu, pokazao je da o njemu nema pojma. S obzrom da drži vina na polici u sobi čak je i dobro da ih ne planira otvarati jer su se sigurno pokvarila. Ali činjenica da ih poput urni drži na ormaru pokazuje kako nema pojma da vino živi. Gledanje punih butelja na polici moglo bi se usporedit zatvaranjem živog psića u staklenu kutiju u spavaćoj sobi. Dragi Tonino, ova vina prolij i na ormar vrati prazne boce, a ubuduće vina pij, ako želiš u njima uživati. A dragi dečki iz Hrvatske turističke zajednice, uspješnih korporacija i još uspješnijih reklamnih agencija, pustite vino na miru i držite se, zajedno sa svima onima koji su vaše spotove nagrađivali, masovnih piva. Kod tog je industrijskog napitka svejedno kakva je čaša i kako se drži. A i voda j, navodno, važna.
Objavljeno u bakhov sin, zanimljivosti | Comments Off
24. kolovoz, 2010.
Ravno 10 litara ima boca Merlota Sangreal iz 2005. Alena Bibića iz Plastova pokraj Skradina. Riječ je o izvanrednom merlotu slasnoga okusa kojem se kroz lijepe herbalne arome probijaju mirisi bobičastog voća, kave i čokolade. Vino je dugo macerirano, a Bibić je imao 100 takvih nestandardnih boca. Gotovo sve se, kaže, popilo. Sad još jednu bocu pokazuje, a iz običnih butelja pije vino koje nosi ime svetoga grala. Pod etiketom Sangreal Bibić puni ponajbolja vina, a osim merlota zasad su tu shiraz i debit Lučica. Zajedničko im je dvogodišnje odležavanje u francuskim hrastovim bačvicama.
Francusku sortu syrah Bibić naziva australskim imenom, a Shiraz Sangreal 2007. na nosu doista podsjeća na australske shiraze. U ustime ne. Nema ostatka šećera, što je česti začin “down under” i ima lijepe kiseline. Čini se da može izdržati 15 godina u boci. Taj je shiraz iz Nadina, a mlađi, berba 2008., prvi je iz mladog Bibićevog vinograda posađenog na kršu u Plastovu. Ima čak 15,7 posto alkohola i 35 posto ekstrakta čime jako odskače od ostalih Bibićevih vina u kojima su alkoholi između 12 i 13 posto. Još je u bačvi, no prvi je gutljaj pokazao kako će biti izvrstan par pačjem mesu. Bibić preporučuje prsa na gelu od malina, koja Alenova supruga Vesna priprema za vođena kušanja sa sedam sljedova jela u obiteljskoj vinariji. Meni se učinilo da će odlično popratiti nama kontinentalcima klasičnu pečenu patku (a možda i gusku) s mlincima i ciklom. Lučica je treće Bibićevo vino iz linije svetoga grala. To je debit iz vinograda koji je posadio još njegov pradjed. Na svakom trsu ostavi grožđa za pola butelje i i puni samo 1800 boca na godinu. Ima 12,6 posto alkohola i i najnagađivanije je Bibićevo vino. Berba 2006. osvojila je Veliko priznanje (Grand Menzione) na sajm Vinitaly 2009. u Veroni. To je ravno zlatnim medaljama s ostalih sajmova.
Običan Bibićev debit nevjerojatno je “easy drinking” vino za ovaj kraj. Svjež je i mineralan jer dio grožđa bere tri tjedna ranije od pune zrelosti kako bi vinu osigurao kiseline i svježinu. Debit je, uz pošip, maraštinu, chardonnay i sivi pinot, i u vinu R5. Ime znači “reserva od pet sorata”. Godinu dana njeguje ga na talogu što mu daje iznimno moćan miris, a u ustima je ljupko i nježno.
R6, pak, mješavina je crnih sorata i “bestseller” Bibićeva podruma.
To je tradicionalna mješavina ovoga kraja. Babić joj daje tijelo, plavina kiseline, a lasina arome ljubičice, priča Bibić nudeći i snažniji crnjak od grenachea, crne sorte iz doline Rhone. Moćno je to vino s aromama čokolade i višnje, pomalo ljuto, ali elegantno.
Kušanje kod Bibića zaokružuje raskošan prošek Ambra, ponovno od Debita. Ime mu je dao po sastojku mnogih parfema dobivenom iz probavnog trakta kitova.
To je klasičan prošek naših djedova od prosušenog grožđa. Za bačvicu od 225 litara potrošim tri tone grožđa, a u bocu puinim izmiješano vino iz sedam berbi koje miriši po cijeloj Dalmaciji – veselo priča Alen.
Objavljeno u fino vino..., kusanje vina | Comments Off
12. kolovoz, 2010.
Biodinamička načela nalažu da sve treba raditi prema položaju Mjeseca i planeta Sunčevog sustava. Prema njima, vrijeme se dijeli na dane korijena, dane lista, dane cvijeta i dane ploda. Vina će, tvrde mnogi, biti puno ukusnija u dane cvijeta i dane ploda. Britanski supermarketi Tesco i Marks&Spencer kušanja vina organiziraju isključivo u te dane.
Na dane ploda ili dane cvijeta kušali smo po 140 vina i nijedno nije imalo grešku. U dane lista i dane korijena među istim vinima odbacivali smo i do 40 uzoraka, rekla je sommelierka Marks&Spencera Jo Ahearne.
Biodinamički kalendar za kušanje vina osnovan je na kalendaru Marije i Matthiasa Thuna koji su 55 godina istraživali utjecaj Mjesečevih mijena, položaja Sunca i planeta Sunčevog sustava na biljke.
A ocem biodinamičke poljoprivrede smatra se austrijski profesor Rudolf Steiner, rođen u današnjem Međimurju, koji je 1924. održao poljoprivrednicima u Koberwitzu, u tadašnjoj Njemačkoj, a današnjoj Poljskoj, niz predavanja o “životnoj snazi” u poljoprivrednim kulturama i tlu, kao i u mineralima i kemijskim elementima. Dao je upute za izradu prirodnihbiodinamičkih pripravaka namijenjenih gnojidbi i zaštiti od nametnika. Čovjek putem ovako uzgojene hrane u organizam unosi “kozmičke sile” koje su djelovale na biljke i životinje.
Biodinamički uzgojeni poljoprivredni proizvod, pa i vina, nose međunarodno priznatu oznaku Demeter. Demetra je bila grčka božica zemlje, ratarstva i plodnosti.
Objavljeno u biodinamičko vinogradarstvo, zanimljivosti | Comments Off
Vino.hr online vinoteka