Godinama suradili vino i prodavali ga u rinfuzi. Nedavno su malvaziju, merlot i cabernet sauvignon napunili u boce s kojima su došli na predstavljanje mladih vina u zagrebački hotel The Regent Esplanade. Oni su De Valentinis, obitelj čije prezime vuče podrijetlo iz Udina, a vinograde imaju u Novoj Vasi.
Generacije naše obitelji bave se poljoprivredom, a osim vina radimo i ekstra djevičanska maslinova ulja. Imamo pet hektara vinograda. Stari su oko 50 godina. Osim spomenutih sorti, imamo i žuti muškat. Pripremamo sadnju još tri hektara, a sorte će biti malvazija, chardonnay i borgonja – rekla nam je Mirjana De Valentinis (dolje).
Trenutačno rade 40.000 litara vina nagodinu. Pola od toga prodaju u rinfuzi, a pola pune u butelje. Prinos u vinogradu im je 1,2 do 1,5 kilograma po trsu što potvrđuje orjentaciju prema kvaliteti vina, a ne količinama. Osim Zagrepčanima i posjetiteljima svog imanja u Novoj Vasi, dosad su se predstavili Slovencima u Ljubljani, a zovu ih, doznajem, i na ocjenjivanje MUVINA 2012. u lipnju u slovačkom gradu Prešovu.
blog.vino.hr
Piše Bakhov sin Ivo Kozarčanin
Naslovna slika
De Valentinis: Novo ime iz okolice Poreča
16. veljača, 2012.Vino zna probuditi strast
12. veljača, 2012.
Ružičasta pastrvina ikra izviruje iz bijelog milerama kao što i pastrva iskače iz zapjenjenog bijelog vira hvatajući mušicu koja leti nad površinom vode. Tim hrvatskim kavijarom s Gacke i masnijim kiselim vrhnjem pune se tanke palačinke, pripremljene sa što manje začina kako ne bi uništili nježne okuse nadjeva. I svaki zalogaj poprati se gutljajem šampanjca ili pjenušca, svježeg i bistrog poput potoka u kojem pastrva živi. E, to je predjelo ili, bolje rečeno, pretpredjelo, večeri koju bih pripremio za Valentinovo da sam mlađi i da s Gospođom već nisam proživio desetke Valentinova.
Pravo predjelo, prepuno slasti, strasti i finih mirisa okusa, gusja su jetra pečena, naravno, na gusjoj masti. Nije ju lako nabaviti, ali onaj tko ju je sačuvao za Valentinovo, pokazao je koliko mu znači mu taj dan i to društvo. Pravo vino uz tako fino jelo bit će arhvski sauvignon poput onog vinarije Daruvar. U tom vinu berbe 1995. herbalni mirisi sorte polako se probijaju kroz zrele arome vina koje je dugo putovalo kroz vrijeme.
Juha? Svakako da. I to gusta. Može od šumskih, u ovo doba sušenih gljiva, može od zamrznutih komada bundeve, a može i od pasiranog špinata ili blitve. Bilo koja od te tri juhe bit će bolja ako je se “pojača” vrhnjem tijekom kuhanja, a prije posluživanja ukrasi tankim bijelim šarama na površini. Čak i s napisanom porukom. Takvu gustu, smeđu, žutu ili zelenu juhu treba “prerezati” reskim ali slasnim vinom kakvo je rajnski rizling Velimira Koraka, berba 2009.
Glavno jelo može biti sočan biftek, koji prije pečenja treba posuti s malo kakaa ili, još bolje, uvaljati u ljuske kakaovca, ako ih se nađe. Gorkoća kakaa bit će fina protuteža slasnome mesu, a s gutljajem caberneta sauvignona iz Baranje ovo će jelo biti savršeno. Velika crvena sorta daje senzacionalna vina na krajnjem istoku Hrvatske. Tko ne vjeruje, neka kuša Cabernet sauvignon Damira Josića ili Goldberg vinarije Belje.
Za desert može se igrati valentinovskim fondueom. Umjesto sira, topi se čokolada, a umjesto komadića kruha, umače banana ili neko drugo voće. A kaznu za onoga komu voće ispadne, zaljubljeni će lako osmisliti. Uz ovakav desert vino gotovo da i neće trebati, no dobar će biti slatki istarski muškat San Salvatore 2008. obitelji Benvenuti iz Kaldira pokraj Motovuna.
I sad, pri kraju, da objasnim tvrdnju o desecima Valentinova proživljenih s Gospođom. Nisam zbog toga “cijepljen” protiv romantike, no teško je naći mjesta i vremena za raskošnu valentinovsku večeru. A siguran sam da će je razveseliti pokoji fini čokoladni tartuf i čaša Enjingijeve graševine kasne berbe 2004. Suhog vina koje, provjereno je, odlično pristaje čokoladi.
A na samom kraju, upozorenje. Ma koliko raskošno uživali u najdražem društvu za valentinovskim stolom, valja pripaziti da se ne pretjera. Malo vina uvijek će povećati želju, ali čaša previše smanjit će moć. Bilo bi šteta da planirana romantična večera završi tvrdim snom. I to prije nego što prava romantika počne.
Kad godina nije dobra, dobar je rosé
10. veljača, 2012.
Hvala lošoj berbi 2010. na dobrom roséu. Zdravko Jakobović, Zagrepčanin koji u prekrasnom podrumu ispod kuće u Šestinama radi vino od grožđa iz svojih vinograda u Brodskom Stupniku (ili Brodskostupničanin koji od grožđa iz svog tamošnjeg vuinograda radi vino u podrumu u Zagrebu) nije bio zadovoljan cabernet sauvignonom. S enolozima- savjetnicima iz tvrtke Vinolab, danas je to šarmantna Ivona Đipalo (na slici s Jakobovićem), odlučio je zaboraviti na crnjake u buteljama. Dio je preradio u crno vino i napunio u bag-in-box, a od preostalog grožđa napravio je rosé. I to fini. suhi, nježni rosé s 12,9 posto alkohola koji je prekrasno pristajao uz carpaccio od dimljene pastrve. Od tog istog roséa Jakobović je napravio i pjenušac. Bez velikih ambicija, kaže, samo da počasti goste u podrumu, no ne skriva ponos kad vidi da tig osti u njegovu “šampusu” uživaju.
Nakon ružićastog upoznavanja s 2010., uslijedilo je kušanje 2011. Namjerno sam izbjegao paralelu “crne 2011.” jer to bi moglo značiti da s njom nešto nije u redu. A u bačvama u kojima mlado vino zrije sve je u redu. 
Posebno u bačvici s merlotom. Gusto i voćno vino s 14 posto alkohola već se početkom veljače, dakle četiri mjeseca nakon berbe, može piti, a 6 grama kiselina po litri jamči da će ostati svježe i nakon dvije-tri godine. Fino vino, sa sličnim alkoholima i kiselinama je i mješavina cabernet sauvignona i cabernet franca. Ima i ugodne tanine pa će i dulje lijepo putovati kroz vrijeme. Još treba vidjeti što će biti sa syrahom. Taničan je, kiseline ima, snagu ima, a divlji je. Kad se smiri…
Zdravko Jakobović radi samo crvena vina i to oko 18.000 litara na godinu. Otprilike petinu plasira u nekoliko zagrebačkih restorana, a 80 posto izvozi u Rusiju. Ima u rodu 5,5 hektara vinograda zasađenih spomenutim sortama 2003., a ove će mugodine još hektar ući u rod. Radi samo jedno vino. Svaku sortu vinificira posebno, pa ih prije punjenja u bocu smiješa. Ne bavi se, kaž, vinima zbog zarade, no drago mu je što sva vina proda.
Dobra vina žene prepoznaju bolje nego muškarci
8. veljača, 2012.Lako je njima, pomislit će zavidni muškarci o članicama udruge Women on Wine u kojoj je novinarka Sanja Muzaferija, uz kolegice, okupila sve koje se bave vinima ili ih jednostavno vole i poštuju. Članice su enologinje, sommelierke, vinotekarke…, pa uvijek imaju nešto fino kušati.
- Vidjela sam fotografiju vinara s predsjednikom Ivom Josipovićem. Mare Mrgudić s Pelješca bila je jedina žena. Pomislila sam zašto nisu više prisutne, a na hrvatskoj vinskoj sceni ih je poprilično. I pokrenula sam Women on Wine. Dugo smo tražile ime i postale smo WOW. To je zgodan afirmativan uzvik i kratica od Women on Wine (žene koje o vinu pišu, diskutiraju…). Naše je ime Žene i vino ili ŽIV – rekla je Sanja Muzaferija i dodala kako se sastaju svaki mjesec na drugome mjestu.
- Uvijek se pije neko zanimljivo vino. Zahvaljujući Ivani Tolj, među prvima smo kušale Rosé St. Heels 2010. vinarije Saints Hills koju vodi sa suprugom Ernestom Toljem. U Agrokorovoj Akademiji vina sommelierka Ivana Pandža vodila nam je kušanje vina iz Mladine, Iločkih podruma te porečke Lagune.
U Hotelu Regent Esplanade sommelierka Jelena Šimić pokazala nam je trikove za otvaranje boca i serviranje ružičastih vina te sljubljivanje vina i sireva. Moram reći da smo velike obožavateljice Roxanicheva Roséa 2009. i Kozlovićeva Mladuha 2011. Kušale smo i vina Matuško, Plavac 2009. te Postup 2009. – rekla je “šefica” WOW-a.
Kušale su bijela i crvena vina, suha i slađa, mlada i odležana. Ne dijele ih na ženska i muška. Sanja kaže da sve češće biraju vina i u muškom društvu.
- Statistike pokazuju da u vinotekama žene odlučuju što će se kupiti. Pri naručivanju vina u restoranu još je glavni muški glas, ali ipak smo odmakle od onoga: ‘Draga, ti voliš crno, zar ne?’ – ponosna je.
Vjeruje u tvrdnju da žene imaju bolji nos nego muškarci i ne razmišlja o tome je li “ženama u vinu” doista lako. Ali sudeći prema veselju na vinskim druženjima i vinima koja piju, sigurno im je lijepo.
Članice udruge Women on Wine birat će najbolje WOW vino na Zagreb Wine Gourmet Weekendu od 13. do 15. travnja u Gliptoteci HAZU u Zagrebu. Riječ je o sajmu svjetskih vina među čijim organizatorima je i članica WOW-a Ingrid Badurina Danielsson. Sommelierke WOW-a dodijelit će na Wine Gourment Weekendu stručnu nagradu. U žiriju su Karin Rupena Perdec, Alena Bročilović, Jelena Šimić, Lucija Matijević, a zovu i višestruku hrvatsku prvakinju Danijelu Kramarić. (ik)
Vino.hr online vinoteka