Kompleksno, puno, gusto vino, lijepo izraženih aroma na ukuhano i prosušeno voće te prepoznatljive sorte (plavac mali) pa i položaja je Dingač Kiridžija 2013. Ocjenjivači Vinskih zvijezda dodijelili su mu četiri zvjezdice i preporučili piti ga uz jaču hranu ili sačuvati jer ima potencijala za dugo odležavanje. Butelja je u Vrutku 160 kuna.
Tri zvjezdice dobio je Sauvignon Cmrečnjak 2015. iz Međimurja Ima prepoznatljiv sortni miris, lako se pije, svjež je i lagan, pomalo sladunjav, no to ima svoju publiku. Butelja u Dropi promociji stoji 60 kuna. Isto priznanje zavrijedili su Chardonnay 2015. plešivičke obitelji Šember, kompleksno vino lijepog voćnog i slojevitog mirisa, finog i punog okusa koje u Dropi promociji stoji 69 kuna te pjenušac No 1 vinarije Istenič s Bizeljskog u Sloveniji. Dobro perla, voćnog je i svježeg okusa, istovremeno slatko i kiselo, a butelja je 102 kune.
blog.vino.hr
Piše Bakhov sin Ivo Kozarčanin
Naslovna slika
Vino tjedna je Dingač 2013., gusto i puno vino Vedrana Kiridžije iz Potomja
18. studeni, 2016.Merlot i syrah su dali čvorcima da bi spasili cabernet sauvignon
13. studeni, 2016.
Za vino u bag-in-boxu, odnosno vreći u kartonskoj kutiji s “pipicom”, 40 kuna po litri traži tvrtka Vina Jakob koja vinograd s 28.000 trsova crnih sorata ima u Brodskom Stupniku, a vinariju u Zagrebu podno Šestina. I dobija.
- To je isto vino koje punimo u butelju s plavom etiketom, samo na tržište ide godinu dana nakon berbe. Vino koje ide u butelju zrije godinu dana dulje – pričao je vlasnik Zdravko Jakobović o berbi 2014., koju malo tko kod nas hvali, posebno kad je riječ o crnim vinima. Ovaj plavi Jakob iznenadio je zrelošću i punoćom.
- Dosta kasno smo brali pa smo dobili dobru sirovinu – rekla je enologinja Ivona Đipalo.
Na etiketi su navedene tri sorte, ali dominira cabernet sauvignon.
- Merlot i syrah su pojeli čvorci. Tako smo ‘platili’ čekanje pa su u vinu samo u tragovima. No ptice su nam zauzvrat ostavile odličan cabernet – pojasnila je Ivona nesvakidašnji “sporazum“.
Plava etiketa je jeftinija linija vina Jakob, a ono prestižno je “odjeveno” u crveno. Berba 2013. crvenog Jakoba buteljirana je u srpnju i bila je jedan od povoda za ovotjedno pretpremijerno kušanje. Premijera će biti na Festivalu Vino.com krajem mjeseca u zagrebačkom hotelu Esplanade, a potom će na tržište. 
To je vino do 2011. bilo mješavina cabernet sauvignona, merlota i syraha. U berbi 2012. syrah je bio izvanredan pa su ga napravili kao samostalno vino, a u kupaži ga je zamijenio cabernet franc. Pokazalo se to dobrim jer je i syrah 2013. jako fin i pikantan pa sad imaju dva prestižna vina.
Na pragu je i treće. U onoj godini kad su čvorci “brali” merlot i syrah, ostalo je malo grožđa i za prvi pjenušac vinarije. Te dvije sorte dale su pola sirovine za bazno vino, a ostatak je chardonnay kupljen u drugim brodskostupničkim vinogradima. Pjenušac još nema etiketu, ali ima nježnu ružičastu boju, zavidnu punoću te izražene ukusne kiseline. Probna serija od 400 boca je odležala godinu dana na kvascima, a preostalih 4000 će sazrijevati još dvije i bit će jako zanimljivo pratiti kako će se razvijati.
Sivi pinot možda nije lako razumjeti, ali vrlo je lako zaljubiti se u njega
12. studeni, 2016.
Ne može se prodati. Bio je to jednostavni odgovor čelnih ljudi Belja na pitanje zašto su prestali raditi sivi pinot. Upravo je ta sorta dala jedno od najdojmljivijih vina na predstavljanju berbe 2006., kojom se ova velika vinarija nakon rata, pa poratnih godina vlasničkih vrludanja, vratila na pravi vinski kolosijek. Sivi pinot su, nasreću, nastavili raditi drugi baranjski vinari poput Damira Josića, čija je izborna berba 2007. vino za dugo pamćenje. Ujedno, potvrda je i da su vina poput ljudi. Sophia Loren bila je najljepša žena na svijetu kojoj su svi gledali u prekrasne oči i velika usta pa nisu vidjeli krive noge. Tako je i ovaj “sivac” imao previše alkohola (14,3 posto), ali zahvaljujući tome se neprovreli slador u poluslatkom vinu nije osjećao previše.
Sličan tip sivog pinota radi i Ivan Enjingi u Kutjevu. Njegov Sivi pinot kasne berbe 2012. ima 14,7 alkohola, a suho je vino. Takav tip sivaca rade u francuskom Alsaceu gdje natpis na etiketi Sélection de Grains Nobles odgovara našoj izbornoj, a Vendange Tardive kasnoj berbi. Elzašani sivi pinot smatraju jednom od tri velike bijele sorte, uz rizling i traminac. Tko može, svakako treba kušati sive pinote elzaške vinarije Zind-Humbrecht, koja od 2002. ima i certifikat o biodinamičkom uzgoju grožđa te proizvodnji vina.
Malo sjevernije, u njemačkom Badenu, sivi pinoti skupe manje alkohola i više kiselina, ali i dalje su to moćna i puna vina koja se poslužuju uz hranu uz kakvu obično idu lakši crnjaci. Kod nas takva kapljica stiže s Plešivice. Posljednjih godina nekoliko se vinara, poput Kurtalja i Koraka, ozbiljno posvetilo toj sorti. Maceriraju ga, odnosno ostavljaju bobice u moštu kako bi od sivog pinota dobili bijelo vino crvenkaste boje. Vinarija Kolarić, pak, trenutačno radi pet vina od sivog pinota. Bazični se zove “With love” i berba 2015. doista mami na zaljubljivanje. Pokazalo je to i ovo ljeto u Dubrovniku gdje je u nekoliko pomno izabranih restorana prodano oko 3000 boca. Osim toga, Franjo Kolarić radi i macerirano, dakle tamnije vino koje se zove Selection, a od njega je napravio i 1000 boca ružičastog pjenušca. Toliko ima i posluslatkog “sivca” u buteljama od pola litre, a miješajući ga s crnim pinotom napunio je još i 3500 boca mirnog ružičastog vina.
Sivi pinot dobro uspijeva i u Istri gdje ga vinarija Capo radi kao crvenkasto vino, a Giorgio Clai koristi kao sastojak slavne mješavine sorata Ottocento bijeli, u kojoj su i malvazija, chardonnay te sauvignon. Ima ga i u Dalmaciji. Obitelj Grabovac iz Prološca posadila ga je 1995., a koristi ga i u bijelom pjenušcu Grabovac. Sivi pinot ima više od 20 različitih imena u Europi, a najpoznatija su pinot gris u Francuskoj, grauer burgunder u zemljama njemačkog govornog područja, a baš u Njemačkoj i ruländer po Segeru Rulanderu, koji je mislio da je otkrio novu lozu, pa ju je nazvao po sebi. Kasnije se ispostavilo da je riječ o sivom pinotu, a i Slovenci ga zovu rulandec. U Italiji je pinot grigio. Uspijeva u sjevernim dijelovima te je lakši i svježiji od elzaškog. Upravo ga svježina i mineralnost odlikuju u hladnijim krajevima, a voćnost u malo toplijima.
Vino tjedna je Venje 2008., izvrsna mješavina pet sorata Ivana Enjingija
11. studeni, 2016.
Odlično u svemu! Lijepa zlaćana boja, ugodan miris. Harmonično, puno, živo vino… To su o Venju 2008. Ivana Enjingija iz Vetova zapisali ocjenjivači Vinskih zvijezda i dodijelili mu četiri zvjezdice. Mješavina je to graševine, rajnskog rizlinga, sivog pinota, traminca i sauvignona iz vinograda čije ime nosi, a u tvrtki GDG-prom stoji 80 kuna.
Tri zvjezdice osvojio je Pošip Tomić 2015. vinarije Bastiana s Hvara. Vino ima voćni miris, ugodno je, pitko i živo s dosta karaktera, a u GDG-promu butelja stoji 90 kuna.
Bod do priznanja nedostajao je bordoškom crnjaku voćnih aroma i vitkog tijela Michel Lynch Reserve 2014. čija butelja u Vrutku stoji 110 kuna, a u konkurenciji je bio i pjenušac Cuvee Oris Prosecco Superiore talijanske vinarije Villa Sandi (Miva, 75,50 kuna).
Vino.hr online vinoteka