Ne može se prodati. Bio je to jednostavni odgovor čelnih ljudi Belja na pitanje zašto su prestali raditi sivi pinot. Upravo je ta sorta dala jedno od najdojmljivijih vina na predstavljanju berbe 2006., kojom se ova velika vinarija nakon rata, pa poratnih godina vlasničkih vrludanja, vratila na pravi vinski kolosijek. Sivi pinot su, nasreću, nastavili raditi drugi baranjski vinari poput Damira Josića, čija je izborna berba 2007. vino za dugo pamćenje. Ujedno, potvrda je i da su vina poput ljudi. Sophia Loren bila je najljepša žena na svijetu kojoj su svi gledali u prekrasne oči i velika usta pa nisu vidjeli krive noge. Tako je i ovaj “sivac” imao previše alkohola (14,3 posto), ali zahvaljujući tome se neprovreli slador u poluslatkom vinu nije osjećao previše.
Sličan tip sivog pinota radi i Ivan Enjingi u Kutjevu. Njegov Sivi pinot kasne berbe 2012. ima 14,7 alkohola, a suho je vino. Takav tip sivaca rade u francuskom Alsaceu gdje natpis na etiketi Sélection de Grains Nobles odgovara našoj izbornoj, a Vendange Tardive kasnoj berbi. Elzašani sivi pinot smatraju jednom od tri velike bijele sorte, uz rizling i traminac. Tko može, svakako treba kušati sive pinote elzaške vinarije Zind-Humbrecht, koja od 2002. ima i certifikat o biodinamičkom uzgoju grožđa te proizvodnji vina.
Malo sjevernije, u njemačkom Badenu, sivi pinoti skupe manje alkohola i više kiselina, ali i dalje su to moćna i puna vina koja se poslužuju uz hranu uz kakvu obično idu lakši crnjaci. Kod nas takva kapljica stiže s Plešivice. Posljednjih godina nekoliko se vinara, poput Kurtalja i Koraka, ozbiljno posvetilo toj sorti. Maceriraju ga, odnosno ostavljaju bobice u moštu kako bi od sivog pinota dobili bijelo vino crvenkaste boje. Vinarija Kolarić, pak, trenutačno radi pet vina od sivog pinota. Bazični se zove “With love” i berba 2015. doista mami na zaljubljivanje. Pokazalo je to i ovo ljeto u Dubrovniku gdje je u nekoliko pomno izabranih restorana prodano oko 3000 boca. Osim toga, Franjo Kolarić radi i macerirano, dakle tamnije vino koje se zove Selection, a od njega je napravio i 1000 boca ružičastog pjenušca. Toliko ima i posluslatkog “sivca” u buteljama od pola litre, a miješajući ga s crnim pinotom napunio je još i 3500 boca mirnog ružičastog vina.
Sivi pinot dobro uspijeva i u Istri gdje ga vinarija Capo radi kao crvenkasto vino, a Giorgio Clai koristi kao sastojak slavne mješavine sorata Ottocento bijeli, u kojoj su i malvazija, chardonnay te sauvignon. Ima ga i u Dalmaciji. Obitelj Grabovac iz Prološca posadila ga je 1995., a koristi ga i u bijelom pjenušcu Grabovac. Sivi pinot ima više od 20 različitih imena u Europi, a najpoznatija su pinot gris u Francuskoj, grauer burgunder u zemljama njemačkog govornog područja, a baš u Njemačkoj i ruländer po Segeru Rulanderu, koji je mislio da je otkrio novu lozu, pa ju je nazvao po sebi. Kasnije se ispostavilo da je riječ o sivom pinotu, a i Slovenci ga zovu rulandec. U Italiji je pinot grigio. Uspijeva u sjevernim dijelovima te je lakši i svježiji od elzaškog. Upravo ga svježina i mineralnost odlikuju u hladnijim krajevima, a voćnost u malo toplijima.
Vino.hr online vinoteka