Da su u Francuskoj, Ivanka i Zdenko Šember prezivali bi se Chaimber i živjeli u dvorcu ispod kojeg bi imali veliki podrum, a svuda okolo bili bi vinogradi. Ne žive u Francuskoj, pa u Donjim Pavlovčanima kraj Jaske imaju mali podrum, umjesto dvorca kuću s lijepom kušaonicom (lijevo), a vinogradi su im razasuti po plešivičkim bregima. No, svejedno rade vina ravna ili bolja od većine francuskih. I na svakom vinskom susretu iznenade s nečim novim i finim.
Ljetos smo tako uživali u izvrsnim bijelim pinotima, a zimus, na prosinačkom druženju, u crvenom veltlincu.
Nije mi prvi, ali s ovim sam zadovoljan, rekao je Zdenko predstavljajući crveni veltlinac 2005., vino koje je šest mjeseci macerirao u otvorenoj kaci te isprešao na Uskrs 2006. Ozbiljno vino od te nježne sorte koju mnogi izbjegavaju jer je grožđe sklono boestima, ima, naravno, malo jaču boju. Miris mu, zbog tehnologije, pomalo podsjeća na konjakmu podsjeća. Do kraja 2007. odležavalo je u bačvi, a 2007. napunio ga je u 450 boca. 
Neki su gosti požalili što ga je ponudio nakon briljantnog, iznimno snažnog pa već i više nego zrelog, ali još ne starog chardonnaya 2003. odležanog na kvascima, no i uz tu konkurenciju veltlinac se iskazao. Krasan je bio i muškat madam matijaš, također šest mjeseci maceriran, koji je nakupio više od 15 posto alkohola, a kao izvrsno, ozbiljno vino pokazala se graševina iz 2001. Večera je počela i završila s, naravno, pjenušcem Šember i to ružićastim. Svaka čast, Ivanka i Zdenko, a čestitke i roditeljima Ružici i Stjepanu.
blog.vino.hr
Piše Bakhov sin Ivo Kozarčanin
Arhiva za 2010.
Plešivički Chateau Chaimber
utorak, 21. prosinac 2010.Brali traminac na minus 16
ponedjeljak, 20. prosinac 2010.
Ledenu berbu traminca Kutjevo je obavilo na položaju Hrnjevac u nedjelju 19. prosinca 2010. Na nadmorskoj visini od oko 350 metara brali su na minus 16 što, kažu u Kutjevu, jamči i najbolje ledeno vino posljednjih godina. U vinogradima Kutjeva ledenu berbu još čeka 3,5 hektara graševine. Za ledenu berbu grožđe treba nakupiti najmanje 127 stupnjeva sladora po Oechslovu moštomjeru, a temperatura u trenutku berbe i prešanja ne smije biti viša od minus 7 Celzijevih stupnjeva. Preradom tako prezrele i smrnute bobice, zaražene i plemenitom plijesni, dobije se posebno gust koncentrat, posebnih mirisa i okusa.
Ima fino vino za svako jelo i zato je vinar godine
četvrtak, 9. prosinac 2010.
Lagana i svježa graševina izvrsno gasi žeđ u iščekivanju jela, a izraženom kiselinom lijepo će zaokružiti i masnija predjela poput čvaraka, pa i kulena. Sivi pinot pristajat će uz rižota od gljiva, a chardonnay uz najbolje riječne ribe poput smuđa ili soma. Meso divljih pataka i gusaka zaokružit će elegantni merlot, a visoku divljač poput jelena ili divljih svinja cabernet sauvignon, koji je pomalo divlji. Odlične graševine, sive pinote, chardonnaye, merlote i cabernet sauvignone, vinsku pratnju za sva ta velika baranjska jela, ima i velika baranjska vinarija Belje, koja je postala vinar godine u izboru časopisa Svijet u čaši. Možda baš i zbog raznovrsne ponude vina, ali i međunarodnih priznanja koja je ove godine osvojila.
Decanterovo zlato i titula regionalnog prvaka merlotu 2008. iz Belja najzvučnija je ovogodišnja međunarodna nagrada nekom hrvatskom vinu. Decanterovu broncu osvojila su i beljska vina graševina Goldberg 2008. te cabernet sauvignon 2007. Na natjecanju Chardonnay du Monde u Parizu vrhunski beljski chardonnay 2008. osvojio je srebro, kao i graševina Goldberg 2008., također u Parizu, ali na natjecanju Vinalies Internationales. Graševina je svakako najjači vinski adut Belja. Uostalom, Neal Martin, suradnik Roberta Parkera, najutjecajnijeg, ali i najkontroverznijega vinskoga kritičara na svijetu, baš je graševini 2009. dodijelio 90 bodova na popisu do 100. I zavrijedila je.
Vlasnik Belja je nakon mirne reintegracije Podunavlja bio Rudolf Siegfrid Einhellig pod čijim su se prezimenom i prodavala loša vina. Krajem 2005. vlasnik je postao Agrokor, a berba 2006. sve je iznenadila. Vinarija koju se u finim društvima nije spominjala ušla je u krug onih o kojima se lijepo govori. Ima elitnu etiketu Goldberg za najbolje vino od graševine i chardonnaya, a “obična”, vrhunska i prekrasno svježa graševina 2009. najjeftinije je svjetsko vino s Parkerovih 90 bodova. Butelja je 49 kuna, a na akciji čak i deset kuna manje.
Belje ima 583 hektra vinograda. Loza raste na južnim padinama Banova brda (dolje). Baranja ima više sunčanih sati na godinu od Hvara što, kao i lesno tlo te blizina Dunava, stvaraju savršene uvjete za uzgoj vinove loze
Syrah i traminac obilježili 2010.
četvrtak, 9. prosinac 2010.
Svaka boca drukčije sazrijeva, zaključak je kušanja traminaca proizvedenih posljednje 22 godine koje su Iločki podrumi ponudili na nedavnom Festivalu vina i kulinarstva u zagrebačkom hotelu The Regent Esplanade. Oduševila je berba 1978.
- U tako starom vinu govorimo o svježini – bio je iznenađen enolog mr. Franjo Francem. Dodao je kako smo ta izvrsna vina naslijedili te da podjednako dobra moramo ostaviti nasljednicima. 
I budemo, sudeći prema berbama 2007. i 2008. koje puno obećavaju, ali puno i daju.
Traminac je iz Južnog Tirola 1710. stigao u Ilok, gdje daje izvanredna vina, od suhih do slatkih, s usklađenim alkoholom i kiselinom te prekrasnim mirisom. Iločani ga zovu i Princ s Principovca, ponajboljega vinogradarskog položaja, i vjeruju da je baš njihov najbolji na svijetu. Posvetili su mu i knjigu (desno)
Traminac odlična vina daje i u Đakovu, Kutjevu, Zelini te na Plešivici. Iz svakoga kraja je drukčiji, a ovu godinu obilježili su oni s Plešivice. Velimir Jagunić je tramincem 2009. postao županijski prvak suhih vina, a Mladina je krasan poluslatki traminac predstavila pod novom etiketom Gaj. Traminac je dao i naše prvo ekološko vino. Taj je nektar, predikatno slatko vino, napravio Branko Čegec iz Svetog Ivana Zeline.
Osim po tramincu, ova godina pamtit će se i po “napadu” syraha na naš ponos – plavce. Vina su sličnog stila, ali je syrah u pravilu jeftiniji. Vina s Korlata, prekrasnoga mladog vinograda kraj Benkovca, konačno su u bocama, a baš se syrah pokazao boljim od vrlo dobrih merlota i cabernet sauvignona. Potiho je na tržište stigao i prekrasan, pitak i svjež syrah Festigia Agrolagune iz Poreča.
U Istri ta sorta očito dobro uspijeva jer izvanredan syrah (lijevo) ima i vinska zvijezda iz Pule Bruno Trapan. Puni ga pod imenom Shuluq, što na arapskom znači jugo. Dobrih syraha ima širom Hrvatske. Na Plešivici ga radi Velimir Korak, u Slavoniji Kruno Bartolović, a Bibichev Sangreal shiraz još je jedno fino vino iz dalmatinskog zaleđa, iz Nadina.
Vino.hr online vinoteka