Lagana i svježa graševina izvrsno gasi žeđ u iščekivanju jela, a izraženom kiselinom lijepo će zaokružiti i masnija predjela poput čvaraka, pa i kulena. Sivi pinot pristajat će uz rižota od gljiva, a chardonnay uz najbolje riječne ribe poput smuđa ili soma. Meso divljih pataka i gusaka zaokružit će elegantni merlot, a visoku divljač poput jelena ili divljih svinja cabernet sauvignon, koji je pomalo divlji. Odlične graševine, sive pinote, chardonnaye, merlote i cabernet sauvignone, vinsku pratnju za sva ta velika baranjska jela, ima i velika baranjska vinarija Belje, koja je postala vinar godine u izboru časopisa Svijet u čaši. Možda baš i zbog raznovrsne ponude vina, ali i međunarodnih priznanja koja je ove godine osvojila.
Decanterovo zlato i titula regionalnog prvaka merlotu 2008. iz Belja najzvučnija je ovogodišnja međunarodna nagrada nekom hrvatskom vinu. Decanterovu broncu osvojila su i beljska vina graševina Goldberg 2008. te cabernet sauvignon 2007. Na natjecanju Chardonnay du Monde u Parizu vrhunski beljski chardonnay 2008. osvojio je srebro, kao i graševina Goldberg 2008., također u Parizu, ali na natjecanju Vinalies Internationales. Graševina je svakako najjači vinski adut Belja. Uostalom, Neal Martin, suradnik Roberta Parkera, najutjecajnijeg, ali i najkontroverznijega vinskoga kritičara na svijetu, baš je graševini 2009. dodijelio 90 bodova na popisu do 100. I zavrijedila je.
Vlasnik Belja je nakon mirne reintegracije Podunavlja bio Rudolf Siegfrid Einhellig pod čijim su se prezimenom i prodavala loša vina. Krajem 2005. vlasnik je postao Agrokor, a berba 2006. sve je iznenadila. Vinarija koju se u finim društvima nije spominjala ušla je u krug onih o kojima se lijepo govori. Ima elitnu etiketu Goldberg za najbolje vino od graševine i chardonnaya, a “obična”, vrhunska i prekrasno svježa graševina 2009. najjeftinije je svjetsko vino s Parkerovih 90 bodova. Butelja je 49 kuna, a na akciji čak i deset kuna manje.
Belje ima 583 hektra vinograda. Loza raste na južnim padinama Banova brda (dolje). Baranja ima više sunčanih sati na godinu od Hvara što, kao i lesno tlo te blizina Dunava, stvaraju savršene uvjete za uzgoj vinove loze