alkohol – osnovno vino za šampanjce ima najviše 11 posto alkohola, a drugom fermentacijom i dodatkom likera prije čepljenja plutenim čepom poraste na 12,5 posto
boca – normalna butelja ne bi izdržala tlak od pet atmosfera pa se pjenušci i šampanjci (desno) pune u deblje boce
charmat – metoda druge fermentacije u tankovima, a ne u bocama. Daje pjenušava vina s većim mjehurićima i manjom kvalitetom te cijenom
degoržiranje – izbacivanje taloga iz boca začepljenih metalnim, krunskim čepom te stavljanje plutenog čepa prije izlaska na tržište
ekspedicijski liker – sirup izrađen otapanjem saharoze u vinu kojim se u šampanjcu tijekom degoržiranja postiže željena slatkoća i količina alkohola
fermentacija – složen biokemijski postupak pretvaranja šećera u etanol, ugljični dioksid i velik broj sekundarnih spojeva. Prva fermentacija daje bazno vino za pjenušce, a druga mjehuriće
gazirano vino – pjenušavo vino u kojem se ugljični dioksid dodaje vinu, a ne nastaje drugom fermentacijom kao kod prirodnih pjenušavih vina
Hrvatska – prva tvornica “šampanjaca” u Hrvatskoj osnovana je oko 1800. u Samoboru. Prvi šampanjac, Veuve Clicquot (desno), uvezli smo 1808. i to 200 boca bijelog i 100 boca rosea
iskrenje – hrvatski naziv za perlanje šampanjaca, odnosno podizanje mjehurića ugljičnog dioksida s dna čaše. Što su mjehurići manji i iskrenje dulje, šampanjac je kvalitetniji
jabučna kiselina – malolaktičkom fermentacijom najčešće se pretvara u nježniju, mliječnu kiselinu. Neke šampanjere, poput Lansona, to namjerno ne rade
kyr royal – najpoznatiji koktel od pjenušavog vina kojem se dodaje sirup od borovnice. Potječe iz Burgundije
Limoux – gradić u jugozapadnoj Francuskoj gdje su prije nego u Champagnei počeli raditi pjenušava vina drugom fermentacijom u boci
Moet&Chandon – najveći svjetski proizvođač šampanjaca ubire grožđe s oko 1000 hektara vinograda i radi oko 26 milijuna boca na godinu
neprovreli šećer – prema neprovrelom šećeru, pjenušci nose oznake zero dosage ili pas dosage (bez šećera), extra brut (do 6 grama po litri), brut (do 15 g/l), extra sec (12-20 g/l), sec (17-35 g/l), demi sec (33-50 g/l i doux (više od 50 g/l)
oksidacija – postupak neophodan tijekom prešanja grožđa, ali neželjen tijekom sazrijevanja šampanjaca. Zato i odležavaju pod krunskim čepom, a ne plutenim koji protušta zrak
prešanje – u Champagnei se obavezno koriste posebne preše u koje stane 4000 kilograma grožđa, a istisnu 2550 litara mošta
remuage – tradicionalno, ručno okretanje i naginjanje (desno) boca pjenušaca da se talog skupi u grlu boce i lakše izbaci tijekom degoržiranja. Danas to uglavnom rade strojevi
starenje – šampanjci dobro stare dok u podrumima leže na kvascima, dakle prije doegoržiranja. Nakon što krenu na tržište u pravilu ih treba popiti brzo, do godine dana
temperatura – pjenušava vina u pravilu se poslužuju dobro rashlađena. Pri otvaranju temperatura treba biti 5 Celzijevih stupnjeva da so do trenutka pijenja podigne na 7
ugljični dioksid – plin kiselog okusa koji nastaje drugom fermentacijom i u pjenušavim vinima stvara mjehuriće
vin mousseux – francuski naziv za prirodna pjenušava vina koja nisu iz Champagne. Zovu ih još i cremant. U Njemačkoj ta se vina zovu sekt, u Italiji spumante, Španjolskoj espumoso, Engleskoj i SAD-u sparkling wine, u Sloveniji penina…
Zakon o vinu – pjenušava vina po našem zakonu dijele se na prirodna, kojima je tlak veći od tri bara pri 20 Celzijevih stupnjeva i biser vina u kojima je tlak od 1 do 2,5 bara
Živjeli!
Vino.hr online vinoteka