blog.vino.hr

Vino više neće biti hrana usvoji li se novi Zakon o vinu prema “nacrtu prijedloga” koji je prije 10-ak dana objavljen na internetskoj stranici e-Savjetovanja. Javna rasprava traje do 12. kolovoza i teško je oteti se dojmu da je termin pažljivo biran baš kad su vinari na odmoru uoči berbe. U trećem članku aktualnog Zakona iz 2003. izričito stoji kako je vino “poljo­privredno prehrambeni proizvod dobi­ven potpunim ili djelomičnim alkohol­nim vrenjem masulja ili mošta…”, a u trećem članku budućeg Zakona piše da je vino “pojam koji podrazumijeva sljedeće kategorije proizvoda od vinove loze: vino, mlado vino u fermentaciji, likersko vino…” i još osam kategorija, među kojima je i gazirano biser vino. E ta kategorija pokazuje da onaj tko je pisao zakon malo zna o vinima. Biser vino je prirodno pjenušavo vino u kojem mjehurići nastaju drugom fermentacijom. Riječ je o prirodnom pjenušavom vinu, samo je tlak puno manji nego u “pravim” pjenušcima. Gazirano vino znači da mu se dodaje ugljikov dioksid kao mineralnoj vodi. Gazirano biser vino je, dakle, “drveno željezo”. Pojam je prepisan iz Uredbe EU 1308/2013 o uspostavljanju zajed­ničke organizacije tržišta poljoprivred­nih proizvoda, divovskog i nečitkog dokumenta koji se, osim vinom, bavi šećerom, stočnim graškom, dudovim svilcem, konopljom, duhanom, pa i bananama. Definicija gaziranog vina je jasna. Ugljikov dioksid je dodan. No u Uredbi, u definicijama biser vina i gaziranog biser vina, ništa ne piše o na­stanku mjehurića pa nije jasno što su “umjetnici htjeli reći”. Jasno je samo da su naši genijalci to nekritički prepisali. Ni u tom europskom dokumentu vino nije poljoprivredno prehrambeni pro­izvod što otvara mogućnost nabijanja trošarina i sličnih nameta. Dobar dio prijedloga nacrta Zakona o vinu prepi­san je iz te Uredbe. Što nije prepisano, općenito je, a piše kako će konkretne stvari regulirati ministar pravilnicima. O njima se ne mora ni savjetovati. Nig­dje se, na primjer, ne spominju predi­katna vina, odnosno vina iz odgođenih berbi koja se proizvode u kontinen­talnoj Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Njemačkoj… Navedene su kategorije kasne berbe, izborne berbe, izborne berbe bobica, ledenog vina i izborne berbe prosušenih bobica, no svrstane su među desertna vina. A to je sasvim druga kategorija. Desertnim vinima dodaju se vinski alkohol, vinski destilat ili koncentrirani (ugušćeni) mošt.
Rijetka vina tipa prošek u Dalmaciji te vina od grožđa koje je nakon berbe prosušeno na vjetru u Istri su desertna prirodna vina. Predikatnim vinima, pak, ništa se ne smije dodavati ni oduzimati. Cilj savetovanja je prikupiti mišljenje adresata zakona kako bi se utvrdilo jesu li ponuđena zakonska rješenja dala prikladan odgovor na izazove koji su stavljeni pred Ministarstvo poljoprivrede kao nositelja izrade zakona”, prenosimo poetski kraj obavijesti o prijedlogu nacrta novog Zakona o vinu na stranicama Ministarstva poljoprivrede i šumarstva koji pokazuje da tamo ni jezik ne poznaju. A da se u vino ne razumiju, znamo desetljećima. Kad je tamo i bio netko tko je znao o vinu, brzo je pobjegao pa ne treba čuditi da se podaci o vinogradarstvu i vinarstvu na njihovoj internetskoj stranici odnose na 2016. godinu. Koliko im je internet brz, pokazuje i najava događaja iz 2017. No brzo su na e-Savjetovanje stavili nacrt prijedloga Zakona o vinu u kojem ne piše ništa od onoga o čemu su razgovarali s vinarima, a jedine konkretne informacije su brojevi uredbi EU na koje se pozivaju. Bravo za ministra i vinsku ekipu.

Svu noć kucala je na mom prozoru… Često smo pjevali tu pjesmu iščekujući rođendane. Spominjali smo u tim prilikama tridesetu jesen, pa sve četrdesete, okrenuli tekst i na pedesete, ali kucanje pedesetpete u tvojoj kući nitko neće čuti. Ptica malena nema više tamo koga probuditi. Nemam više ni ja zašto čuvati stare plavce, frankovke, terane, cabernet sauvignone, merlote…, u kojima smo uživali uz divljač koju si nabavljao. Da si živ, kume, govorio bih o zrelim vinima, no sad, na tvoj rođendan, i ja se osjećam samo star.
Ludovali smo gotovo četiri desetljeća. Počelo je po načelu “sex&drugs&rock&roll”. Nekoliko godina zajedno smo išli na koncerte, potom si nekoliko godina dolazio na koncerte na kojima sam ja svirao, a uživanje u dobroj živoj glazbi trajalo je dok nas nije napustio pjevač iz benda. Jednostavno mi više nije bilo ugodno na svirkama. Nije to bilo to. Zatvorila se ta stranica života. Intenzivirali smo ribolov i ta se faza života može nazvati “fish&sail& alcohol”.
Prehodali smo svaki potok u Hrvatskoj u potrazi za pastrvama i preplovili Jadran tko zna koliko puta panulajući palamide, gofove, zubace i sanjajući veliku tunu. Tu smo definitivno s piva i žestice prešli na vino. Počeli smo sa “svakakvima” pa se navikavali na sve bolja. Sjećam se jednog davnog rođendana, od tada je prošlo možda i 30 godina, kad sam ti kupio šest Enjingijevih Zweigelta i jedan traminac. To ti je bilo najdraže vino, posebno ona iz Iločkih podruma. Nije tad bio običaj da netko u 20-i-kojoj godini kupuje butelje pa je i prodavačica u vinoteci koje odavno nema rekla da takav poklon još nije pakirala. Svakim novim ukrcajem kartoni vina zauzimali su sve veći dio broda, a dan smo započinjali kuhanim vinom. Pjenušce smo otvarali za prvu, a potom i svaku veliku ribu, “vino se točilo, grlo se močilo” do pristajanja, a prije počinka obavezno smo uživali pućkajući duhan uz čašu slatkog ili crnog, ali onog u najboljim godinama. Meni je tad vino već bilo strast, a pomalo postajalo i “bolest”, a ti si se sasvim navukao na lov. I to je bila divna kombinacija. Pernata divljač uvijek je bila izazov u kuhinji i za stolom, a traženje odgovarajućeg vina pružalo je sličan užitak kao i njegovo ispijanje.
Gospoda love perje, a ostali dlaku, prenosio si mi riječi talijanskih lovaca koji su ti dolazili u lovišta. Gospoda piju crni pinot, ostali cabernet sauvignon, odgovarao sam. Glumili smo tako gospodu, kad smo si to mogli priuštiti, ali uživali i u ostalim mesima i vinima jer je to što smo zajedno bilo, naravno, važnije od onog oko čega smo se okupili.
Druženja su postajala rjeđa, ali bila su i intimnija pa smo posljednjih godina rođendane slavili sami. Tri su mjeseca prošla od mojeg rođendana, kojim sam te stigao u 54. godini, a sad bismo slavili tvoj, kojim bi ponovno postao godinu stariji od mene. Čini mi se da više neću u lov, a sigurno ni u ribolovu neću uživati kao kad smo išli zajedno. Neće to više biti to. Zatvorila se još jedna stranica života. No zahvaljujući mađarskom piscu, filozofu i disidentu Béli Hamvasu (1897.-1968.), neću biti sam. “Na koncu ipak ostaju dvojica, Bog i vino”, prva je rečenica knjige “Filozofija vina” koju je napisao 1947. i nazvao je “molitvenik za ateiste”, a prvi put je objavljena 1988. “Povijest će doseći svoj kraj kad iz izvora i bunara bude teklo vino”, najavio je i smak svijeta koji očigledno neće tako brzo. No dok i iz slavina ne poteče vino, ja ću živjeti po načelu “wine&wine, above all”, da se rimuje s ona prva dva. I čuvat ću neka vina za nas. A ti gore pripremi šljuke i prepelice.