Vino više neće biti hrana usvoji li se novi Zakon o vinu prema “nacrtu prijedloga” koji je prije 10-ak dana objavljen na internetskoj stranici e-Savjetovanja. Javna rasprava traje do 12. kolovoza i teško je oteti se dojmu da je termin pažljivo biran baš kad su vinari na odmoru uoči berbe. U trećem članku aktualnog Zakona iz 2003. izričito stoji kako je vino “poljoprivredno prehrambeni proizvod dobiven potpunim ili djelomičnim alkoholnim vrenjem masulja ili mošta…”, a u trećem članku budućeg Zakona piše da je vino “pojam koji podrazumijeva sljedeće kategorije proizvoda od vinove loze: vino, mlado vino u fermentaciji, likersko vino…” i još osam kategorija, među kojima je i gazirano biser vino. E ta kategorija pokazuje da onaj tko je pisao zakon malo zna o vinima. Biser vino je prirodno pjenušavo vino u kojem mjehurići nastaju drugom fermentacijom. Riječ je o prirodnom pjenušavom vinu, samo je tlak puno manji nego u “pravim” pjenušcima. Gazirano vino znači da mu se dodaje ugljikov dioksid kao mineralnoj vodi. Gazirano biser vino je, dakle, “drveno željezo”. Pojam je prepisan iz Uredbe EU 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, divovskog i nečitkog dokumenta koji se, osim vinom, bavi šećerom, stočnim graškom, dudovim svilcem, konopljom, duhanom, pa i bananama. Definicija gaziranog vina je jasna. Ugljikov dioksid je dodan. No u Uredbi, u definicijama biser vina i gaziranog biser vina, ništa ne piše o nastanku mjehurića pa nije jasno što su “umjetnici htjeli reći”. Jasno je samo da su naši genijalci to nekritički prepisali. Ni u tom europskom dokumentu vino nije poljoprivredno prehrambeni proizvod što otvara mogućnost nabijanja trošarina i sličnih nameta. Dobar dio prijedloga nacrta Zakona o vinu prepisan je iz te Uredbe. Što nije prepisano, općenito je, a piše kako će konkretne stvari regulirati ministar pravilnicima. O njima se ne mora ni savjetovati. Nigdje se, na primjer, ne spominju predikatna vina, odnosno vina iz odgođenih berbi koja se proizvode u kontinentalnoj Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Njemačkoj… Navedene su kategorije kasne berbe, izborne berbe, izborne berbe bobica, ledenog vina i izborne berbe prosušenih bobica, no svrstane su među desertna vina. A to je sasvim druga kategorija. Desertnim vinima dodaju se vinski alkohol, vinski destilat ili koncentrirani (ugušćeni) mošt.
Rijetka vina tipa prošek u Dalmaciji te vina od grožđa koje je nakon berbe prosušeno na vjetru u Istri su desertna prirodna vina. Predikatnim vinima, pak, ništa se ne smije dodavati ni oduzimati. Cilj savetovanja je prikupiti mišljenje adresata zakona kako bi se utvrdilo jesu li ponuđena zakonska rješenja dala prikladan odgovor na izazove koji su stavljeni pred Ministarstvo poljoprivrede kao nositelja izrade zakona”, prenosimo poetski kraj obavijesti o prijedlogu nacrta novog Zakona o vinu na stranicama Ministarstva poljoprivrede i šumarstva koji pokazuje da tamo ni jezik ne poznaju. A da se u vino ne razumiju, znamo desetljećima. Kad je tamo i bio netko tko je znao o vinu, brzo je pobjegao pa ne treba čuditi da se podaci o vinogradarstvu i vinarstvu na njihovoj internetskoj stranici odnose na 2016. godinu. Koliko im je internet brz, pokazuje i najava događaja iz 2017. No brzo su na e-Savjetovanje stavili nacrt prijedloga Zakona o vinu u kojem ne piše ništa od onoga o čemu su razgovarali s vinarima, a jedine konkretne informacije su brojevi uredbi EU na koje se pozivaju. Bravo za ministra i vinsku ekipu.