I to smo dočekali. Vina s Korlata konačno su u boci. Ali ne bilo kakvoj. Teškoj boci nalik bordoškoj, no malo izmijenjenoj, na kojoj etikete nisu lijepljene nego ugravirane. I piše godina berbe 07, piše položaj Korlat i piše sorta cabernet sauvignon, merlot ili syrah. Nagodinu će, kažu dečki iz Badela, etiketa biti slična, samo će pisati ‘08. Tvrde da će buteljka ipak ostati zapremnine 0,7 litara. Opremu boce osmislio je Vanja Cuculić. Osvojili su i međunarodnu dzajnersku nagradu Red Dot na natjecanju na koje je bilo prijavljeno 6.000 radova iz 44 zemlje.
Korlat je u malom hrvatskom vinskom svijetu najiščekivanije vino trećeg tisućljeća. Trebalo je stići na tržište za prošli Božić, pa za ovogodišnji Uskrs, ali na sreću Badelovih enologa, a može se reći i nas potrošača, punjenja su odgođena sve do rujna ove godine. Vina će, u birane restorane jer je količina vrlo mala (ukupno oko 12.000 boca), stići 14. prosinca. Bit će ih vjerojatno u pokojoj vinoteci, a u trgovine će ozbiljnije količine stići tek nagodinu i to iz berbe 2008. Vina s Korlata bila su veliko iznenađenje već za prvog kušanja u proljeće 2008. Još mlada i luda iskazivala su ogroman potencijal. Na kušanjima 2009. (desno) već su bila donekle zaokružena, a sinoć, 22. studenog 2010., nedvojbeno su bila zrela za piti.
Merlot su poslužili s fileom od tune u reduciranom balzamičnom octu. To je gusto, toplo i svježe vino koje nedvojbeno ima lijepu budućost u boci. Syrah, pak, izvrsno je pristajao uz biftek s vrganjima. Zrelo i lagano pekmezasto vino s izraženim aromama kompota od trešanja pristajat će stolovima najboljih restorana i to zasigurno još pet godina. Cabernet sauvignon je jedino polusuho vino i trenutno najdopadljivije. Bilo je lijepa pratnja srnetini s brusnicama. Vina će imati preporučenu cijenu do 90 kuna u trgovinama te do 200 kuna u restoranima. Sa svojom kvalitetom bit će to veliki favorit za titulu “best buy” vina u Hrvatskoj.
Ideja o sadnji na “pustopoljini” kraj benkovačkog sela Korlat nastala je još 70-ih godina prošlog stoljeća, priča glavni Badelov enolog Dubravko Ćuk. Desetljećima je, međutim, bila odlagana za bolja vremena, koja nisu “dolazila” sve do 2003. kad je Vinarija Benkovac dobila koncesiju na tom zemljištu. Prije šest godina, 8. ožujka 2004. (to je osmi mart, a one koji su zaboravili), počela je priprema tla za sadnju. Strojevi su počupali makiju i razrahlili kamen do 70 centimetara pa i metra dubine. Razbili su kamene ploče i stvorili strukturu tla za sadnju loze čiji je korijen kasnije tražio i našao put između kamenja. Sljedeće godine posadili su 73 hektara, a 2006. još 30. Osim cabernet sauvignon, merlota i syraha imaju i malo cabernet franca te mourvedrea. Te će sorte, najavljuju, stavljati u kupažu koja će biti kvalitetno vino. S dosad posađenih vinograda na Korlatu ukupno će raditi oko 190.000 litara vina godišnje. Pri kraju su pregovori za koncesiju na još 96 hektara. Kad godine dozvole planiraju raditi i manje količine posebnog vina, boljeg od aktualnog vrhunskog, u statusu selekcije ili rezerve.
blog.vino.hr
Piše Bakhov sin Ivo Kozarčanin
Naslovna slika
Korlat: Izvana lijepo, iznutra još ljepše
23. studeni, 2010.Crni lijek protiv bijelog šećera
22. studeni, 2010.
Decilitar cnog vina dnevno djeluje na razgradnju glukoze u stanicama jednako kao i ljkovi protiv šećerne bolesti, zaključili su stručnjaci bečkog Sveučilišta za prirodne resurse i znanost o životu. Voditelj istraživanja Alois Jungbauer tvrdi kako je to senzacionalno otkriće jer mala količina crnog vina nema negativnog utjecaja na ljudski organizam što se ni za koji lijek ne može reći.
Vinom protiv starenja
22. studeni, 2010.
Pune 34 godine trajalo je istraživanje kako crveno vino utječe na zdravlje žena u srednjim godinama. Stručnjaci bostonskog sveučilišta Harvard od 1976. su pratili zdravlje 200.000 žena koje nisu uopće pile, pile su povremeno, ali tada veće količine ili su svakodnevno pile čašu do dvije “crnjaka”. Zaključili su da žene koje od pedesetih redovito piju malo imaju 28 posto više šansi da 70. rođendan dočekaju bez bolesti krvožilnog sustava ili bez raka nego žene koje ne piju uopće. Dr. Qi Sun, koji je vodio istraživanje, kaže kako žene koje su u srednjim godinama umjereno uživale u vinu nemaju u starosti ni problema s koncentracijom ili pamćenjem.
Na redovitom godišnjem susretu Američkog udruženja kardiologa iznesen je zaključak istog istraživanja po kojem su od 73.450 žena koje nisu imale srčanih problema kad su ih počeli pratiti, a redovito su pile crno vino, samo 1822 oboljele ob bolesti krvožilnog sustava. To je, tvrde, višestruko manje od prosjeka.
Da vino osigurava dugovječnost u Istri znaju više od 2000 godina. Plinije stariji je u 1. stoljeu prije Krista napisao Povijest prirode, knjigu u kojoj tvrdi ako je Livija, majka rimskog cara Tiberija, doživjela 82 godine, što je za ono vrijeme bilo nezamislivo, zato što je redovito pila vino proizvedeno u sjevenoj Istri.
Iza najljepših etiketa kriju se i lijepa vina
20. studeni, 2010.
Lako je smisliti etiketu za vinara koji se preziva Kos, šalili su se gosti na predstavljanju novih etiketa obitelji Kos iz Svetog Ivana Zeline. Nije, međutim, baš lako smisliti što osim te crne ptice staviti na butelje tako da se razlikuju i sorte. Kosov dizajner Vanja Cuculić i tome se dosjetio. Na svakoj boci ptica kljunom hvata drugo slovo iz naziva sorte. Na rajnskom rizlingu kos kljuca slovo “n” i ta se ideja najviše svidjela stručnom žiriju Centra za dizajn Hrvatske gospodarske komore. Rajnski rizling Kos berbe 2009. dobio je nagradu za najbolje opremljeno bijelo vino. U kategoriji crnih vina istu je nagradu dobio Dingač 2008. nove vinarije Saints Hills Ernesta Tolja, vlasnika tvrtke Eurocable. Njemu je opremu za bocu osmislila Mary Lewis iz londonskog studija Lewis Moberly, a crnom etiketom dominira srebrno sidro. Ime vinarije decentno je navedeno na kapici oko grla boce, a na etiketi, osim imena našega najslavnijega vinogradarskog položaja Dingača, piše i vinograd Sv. Lucia. Navedeno je, dakle, najuže područje na kojem je uzgojen plavac mali za to vino.
Nagrade za lijepe etikete vrijedile bi samo dizajnerima kad u bocama ne bi bilo i dobro vino.
- Rajnski rizling i kerner 2009. vrhunska su vina i ponosni smo što smo tu kategoriju dobili nakon 11 godina. Za našu vinariju s tri hektara vinograda to je lijepo priznanje. Baš nam je rizling, ali iz 1998., bio i posljednje vrhunsko vino – zadovoljan je Željko Kos. Nove etikete ima i na chardonnayu, vinu koje nam se punoćom i elegancijom najviše svidjelo, te graševini i crnom pinotu.
I Ernest Tolj može biti ponosan na Dingač Saints Hills, moćno vino s više od 15 posto alkohola kojim je početkom studenog oduševio američke vinske kritičare na kušanjima u New Yorku i Chicagu, a izlagao ga je i na Festivalu u Meranu (desno). Saints Hills ima i vino Nevina, mješavinu svjetske i autohtone sorte u kojoj 30 posto chardonnaya oplemenjuje malvaziju.
Vino.hr online vinoteka