Mladina je konačno predstavila pjenušac. Kušali smo ga u njihovu podrumu još prije godinu i pol. Prije šest mjeseci ponudili su ga uz uvjet da o njemu ne pričamo, a sad je konačno na tržištu. Nazvali su ga POJ. Osim što podsjeća na pjevanje, to je i kratica geografskih lokaliteta Plešivica-Okić-Jaska s kojih pjenušac i potječe. Ime su odabrali posjetitelji Facebooka u nagradnoj igri na stranici Volim vino. Zelenkaste je boje sa zlatnim odsjajem, miriše na brioše i orašasto voće i ima lagano gorak, ugodan okus. Idealan je, kažu, kao aperitiv, a u Konzumovoj online trgovini stoji 100 kuna.
Ovaj je plešivički podrum predstavio i Sauvignon Zlatni Gaj, novo vino iz prekrasnog vinograda Gaj nedaleko od Jastrebarskog. Poluslatko vino dugotrajnog okusa odlično će pristajati i uz jače deserte. S tog položaja već su, kao obični “gajevi”, stigli također poluslatki sauvignon i traminac s bijelom etiketom, a Zlatni Gaj ima crnu. Željno iščekujemo i ledene berbe ovih dviju sorata. I samo smo bodrili berače 9. siječnja 2009. oko 6 sati ujutro. Bio je minus 13, ipak malo prehladno da im i pomognemo. “Pomoći” ćemo kad i to vino stigne u bocu.
blog.vino.hr
Piše Bakhov sin Ivo Kozarčanin
Naslovna slika
Zlatni Gaj i pjenušavi Poj
22. prosinac, 2010.Pismo djedu Mrazu
21. prosinac, 2010.Samobor, 21. 12. 2010.
Dragi djede Mraže,
ne sjećam se kakvo je vrijeme bilo 2007. godine, ali molim te da 2011. bude slično. Onda će Velimir Korak (lijevo) ponovno napraviti veliki crni pinot koji zaslužuje magnum bocu i chardonnay sur lie koji zaslužuje “magnum čašu”. A i Tomek Tomac i tata Zvonko moći će svoje amfore napuniti onm krasnim sokom iz svog starog vinograda pa ćemo 2014. uživati u još jednom senzacionalnom vinu iz glinenog ćupa kao što sada uživamo u berbi 2007. Ujedno molim te da me pozovu da probamo i rajnski iz amfore.
Molim te i da Zdenko Šember (desno) prestane biti tako ozbiljan i da se više smije, barem poput njegove supruge Ivanke. Stvarno ima razloga za smijeh iako vina koja nam je nedavno potočio kod sebe nisu nimalo smiješna. Štoviše, jako su ozbiljna. I daj mu pošalji par tisuća tsova crvenog veltlinca nek se barem onm, kad već nitko drugi neće, posveti toj prekrasnoj sorti. Ono malo što ga ima pokazuje da ga teba imati puno više.
A molim te i da Tomislava Bolfana iz Vinarije Vinski Vrh prosvijetliš pa da cijeli vinograd počne raditi po biodinamičkim načelima. On je “kriv” što su mi takva vina postala opsesija, pa da ih bar kod njega mogu što više nabaviti. I neka nastavi raditi onako lijepe mineralne rajnske rizlinge.
Molim te i da veselu ekipu iz Feravina uputiš da nastave onako kako rade protekle dvije-tri godine. Lijepo je piti zweigelt Miraz s prekrasno pokrivenim kiselinama. Pravo vino za ove zimske dane.
Volio bih i da me što prije put ponese do Ive Enjingija pa da opet pijemo vina s vinograda Venje prije nego što ih smiješa u vino Venje. Pamtim tih 18 i 19 posto alkohola koji pecka puno manje nego neka druga vina s 14 posto. A kad sam već u Kutjevu, pusti me da svratim do Vlade Krauthakera i zelencima, graševinama i chardonnayima, pa i pokojem sauvignonu, skratim do starog podruma ispod kutjevačkog dvorca. Tko može zaboraviti ono kušanje arhivskih vina otprije dvije godine. 
Vrijeme je, djede, da mi to dečki iz Kutjeva ponove. S nekim drugim vinima. I novim ledenim (desno) i izbornim berbama, ali i nekim još starijima vinima.
A dragi moj djede, neka Zdjelarević nastavi raditi fine Naguale, neka dečki iz iločkog Trsa zadrže niske cijene za svoja vina, neka graševina iločkih podruma i dalje tako jako miriši, a ona iz Belja neka uvijek bude svježa i vesela poput berbe 2009.
Damiru Josiću daj da pronađe nove ptice koje će stavljati na svoje etikete. Razmazio nas je s ovima koje ima i neka nas razmazi još i više. Mišiki Gerštmajeru podari još puno kasnih berbi na kakve nas je navikao.
Tihom čovjeku Gianfrancu Kozloviću svake godina daj Svetu Luciju, a finom dečku Ivici Matoševiću (lijevo) da se okani menađerskog i sličnih poslova te posveti vinima jer će i njemu i nama biti puno ljepše. I daj Giorgiju Claiju što god poželi. Taj dragi gospodin miješa talijanski i hrvatski i možda je teško razumjeti njegove riječi, ali njegova vina razumije svatko. I neka ih zove Tasel, Sveti Jakov, Ottocento, Brambolino ili bilo kako drugačije, samo da svako bude tako fino.
Djedice dragi, neka Korlat kraj Benkovca da svih 190.000 litara vina finoga poput ovih prvi 12.000 boca koliko su napunili iz te berbe 2007. (koji put već spominjem tu godinu?).
Daj, djede, neka Mare Murgudić dobije dozvolu za gradnju podruma u novom vinogradu kraj Vignja na Pelješcu, a Zlatan Plenković za podrum na obroncima Biokova. I neka Zlatan prepusti sinovima Biokovo i Jadrtovac kraj Šibenika, a sam se posveti Zlatnom plavcu Grand cru. To mu najbolje ide i neka bude što više “grand cruova” poput onog berbe (pa zar opet?) 2007.
Frani Milošu (desno) daj da ponovi Stagnum iz 2006. (konačno neka druga berba). Oduševilo me to vino potočeno iz pokala jer ga u boci još ni nema. Hrvoje Baković neka novim vinom iznenadi kao što je iznenadio berbom 2005.
Korčulanima daj da konačno naprave dobar grk, a Dubrovčanima da nam pokažu najbolje što dubrovačka malvasija može dati.
Ernestu Tolju, molim te djede, daj da prepolovi cijenu Dingaču Saints Hills, a neka i prekrasna vina stancije Meneghetti postanu dvostruko jeftinija. A ulja barem trostruko.
A meni, dragi djede Mraže, daj piti što više finih vina, jer život je kratak, a vina je puno.
Reperu ukrao vino i skrivečki ga pio u omaru
21. prosinac, 2010.
Reperu Curtisu Jacksonu (lijevo), koji se naziva “50 cent”, prvog dana zime 2010. provalila su dvoica u kućicu od 52 sobe u Farmingtonu u američkoj saveznoj državi Connecticut. 
Pred kućom u kojoj je prije bankrota živio propali boksač Mike Tyson, zaštitari su vidjeli sumnjivi auto i pozvali policiju. Jednog su lopova pronašli kako u ormaru pije vino koje je uzeo iz reperove vinoteke. Oba provalnika imala su marihuanu u džepovima, ali jednome je vino ipak bilo draže od jointa. Nije objavljeno koje su mu vino otvorili, no 50 cent je, kao i njegovi kolege reperi Jay-Z i P. Diddy, poznat kao veliki obožavatelj šampanjca Cristal (desno) glasovite kuće Louis Roederer.
Ima fino vino za svako jelo i zato je vinar godine
9. prosinac, 2010.
Lagana i svježa graševina izvrsno gasi žeđ u iščekivanju jela, a izraženom kiselinom lijepo će zaokružiti i masnija predjela poput čvaraka, pa i kulena. Sivi pinot pristajat će uz rižota od gljiva, a chardonnay uz najbolje riječne ribe poput smuđa ili soma. Meso divljih pataka i gusaka zaokružit će elegantni merlot, a visoku divljač poput jelena ili divljih svinja cabernet sauvignon, koji je pomalo divlji. Odlične graševine, sive pinote, chardonnaye, merlote i cabernet sauvignone, vinsku pratnju za sva ta velika baranjska jela, ima i velika baranjska vinarija Belje, koja je postala vinar godine u izboru časopisa Svijet u čaši. Možda baš i zbog raznovrsne ponude vina, ali i međunarodnih priznanja koja je ove godine osvojila.
Decanterovo zlato i titula regionalnog prvaka merlotu 2008. iz Belja najzvučnija je ovogodišnja međunarodna nagrada nekom hrvatskom vinu. Decanterovu broncu osvojila su i beljska vina graševina Goldberg 2008. te cabernet sauvignon 2007. Na natjecanju Chardonnay du Monde u Parizu vrhunski beljski chardonnay 2008. osvojio je srebro, kao i graševina Goldberg 2008., također u Parizu, ali na natjecanju Vinalies Internationales. Graševina je svakako najjači vinski adut Belja. Uostalom, Neal Martin, suradnik Roberta Parkera, najutjecajnijeg, ali i najkontroverznijega vinskoga kritičara na svijetu, baš je graševini 2009. dodijelio 90 bodova na popisu do 100. I zavrijedila je.
Vlasnik Belja je nakon mirne reintegracije Podunavlja bio Rudolf Siegfrid Einhellig pod čijim su se prezimenom i prodavala loša vina. Krajem 2005. vlasnik je postao Agrokor, a berba 2006. sve je iznenadila. Vinarija koju se u finim društvima nije spominjala ušla je u krug onih o kojima se lijepo govori. Ima elitnu etiketu Goldberg za najbolje vino od graševine i chardonnaya, a “obična”, vrhunska i prekrasno svježa graševina 2009. najjeftinije je svjetsko vino s Parkerovih 90 bodova. Butelja je 49 kuna, a na akciji čak i deset kuna manje.
Belje ima 583 hektra vinograda. Loza raste na južnim padinama Banova brda (dolje). Baranja ima više sunčanih sati na godinu od Hvara što, kao i lesno tlo te blizina Dunava, stvaraju savršene uvjete za uzgoj vinove loze
Vino.hr online vinoteka