blog.vino.hr

Shiraz je grad u Iranu koji smatraju kolijevkom perzijske pismenosti i umjetnosti. U vinskom je svijetu kolijevka istoimene crne sorte grožđa koja se pod imenom syrah udomaćila u dolini francuske rijeke Rhone. Iz nje se proširila svijetom. Posljednjih desetak godina sadi se i u Slavoniji, Istri, Dalmaciji, zelinskom Prigorju te na Plešivici. I svi su zadovoljni sortom koja u hladnijim podnebljima daje vina s aromama crnog papra i crnog ribiza, a u vrelim krajevima miriše na kupine i čokoladu. Najviše razloga za zadovoljstvo trenutačno mogu imati u vinariji Benkovac. Njihov Syrah Korlat 2007. na ovogodišnjem sajmu Vinitaly u Veroni proglašen je najboljim srednje starim crvenim vinom, dakle, među berbama 2008. i 2007. Pobijedio je talijanske favorite poput amaronea, chiantija i barbera te vina od francuskih sorti merlota i cabernet sauvignona. Potonje dvije sorte rastu i na Korlatu, no syrah je bolje ocijenjen.
Na Korlatu su vinogradi posađeni 2004., a prvi tamošnji syrah zrelo je i lagano pekmezasto vino s izraženim mirisom kompota od trešanja. Iz prve berbe napunjeno je oko 4000 boca, a ove godine na tržište bi trebala stići i berba 2008.
Nedaleko od Benkovca, u Nadinu, Alen Bibich iz Plastova ima vinograde zasađene shirazom. On sortu zove imenom koje rabe u Južnoafričkoj Republici, Australiji i na Novom Zelandu. Od nje radi polusuhi Shiraz Harlekin i odličan suhi Sangreal (desno), što znači sveti gral, koji više od godine dana odležava u bačvicama od francuskog hrasta. U Istri syrah uspješno rade Bruno Trapan i Agrolaguna, a u zagrebačkoj okolici Velimir Korak s Plešivice te zelinska obitelj Jarec-Kure koja ga miješa s crnim pinotom. U Kutjevu se syrahom bave Vlado Krauthaker i Kruno Bartolović, a malo istočnije lijepo vino od te sorte ima i Feravino.
A koliko shiraz znači u svijetu pokazuje i vijest da je u prodaji Penfolds Grange 2006. objavljena na naslovnicama svih vinskih časopisa. Grange je najskuplji svjetski shiraz. Butelja stoji 599 dolara (više od 3000 kuna), a to je vino Australiju ucrtalo na svjetsku vinsku kartu.
- Grange je uvijek veliko vino, ali svaka godina koja završava brojkom šest iznimne je kakvoće – hvalila se početkom svibnja vinarija Penfolds podsjećajući da su najbolja vina imali 1966., 1976., 1986. i 1996. A povijest tog vina počela je 1950. kad je obitelj Penfold, vlasnica najveće australske vinarije, poslala enologa Maxa Schuberta na studijsko putovanje u Španjolsku i Portugal da nauči sve o proizvodnji sherryja i porta. Takva slatka vina ojačana žestokim alkoholom sredinom prošlog stoljeća najviše su se pila u Australiji. Obavivši posao na Pirinejskom poluotoku, Schubert je “svratio” do Bordeauxa, gdje ga je vinski trgovac Christian Cruse uveo u svijet odležanih suhih crvenih vina. Schuberta su oduševili bordoški crnjaci, no u Australiji nije našao dovoljno cabernet sauvignona i merlota da bi proizveo nešto slično. Zato se okrenuo shirazu, sorti koje je bilo u izobilju. I napravio 1920 butelja vina koje je nazvao prema kamenoj kući Christophera Rawsona Penfolda, koji je 1844. osnovao vinariju Penfolds.
Od 1953. Schubert je shirazu dodavao i malo najboljeg cabernet sauvignona koji je mogao pronaći kako bi mu obogatio arome, tanine, okus i tijelo, a 1956. ponudio je na kušanje sve dotadašnje berbe svog ponosa.
- To je smjesa divljeg voća u kojoj dominira okus po zgnječenim mravima – bila je jedna od blažih kritika.
Upravni odbor Penfoldsa zabranio je Schubertu eksperimentiranje s Grangeom, no on ga je potajno radio i skrivao iza lažnog zida u vinariji. Istodobno ona popljuvana vina postajala su sve mekša, elegantnija i ukusnija. Ponovljeno kušanje 1960. pokazalo je da se svaki uloženi cent isplatio. Već 1976. u Francuskoj je berba 1971. proglašena najboljim svjetskim shirazom ili syrahom. Uspjesi su dizali i cijenu, pa je berba 1976. bila deset puta skuplja od ostalih australskih vina.
Grange se radi od probranoga grožđa iz više vinograda u dolini Barossa. Prinos je tako malen da s 0,4 hektra vinograda Kalimna beru samo oko 450 kg grožđa. Rade između 60.000 i 120.000 butelja na godinu te se sve brzo rasproda – zato mu cijena ne pada.