blog.vino.hr

Tjedan dana traje priprema vina za otvaranje boce vina Lunar. Bocu treba postaviti uspravno kako bi se fini talog skupio na njezinu dnu, a vino u njezinu gornjem dijelu ostalo čisto. Pri otvaranju ne smije se čuti zvuk čepa koji napušta grlić jer to znači da se stvorio vakuum koji podiže talog s dna boce i zamućuje vino. Tako preporučuje slavni slovenski vinar Aleš Kristančič Movia, koji pod imenom Lunar puni dva vina – chardonnay i rebulu. Movia ne filtrira vina i talog mu u bocama ne smeta. Štoviše, tvrdi kako baš on vinu daje život. Lunar je istočio u dekanter pa pokazao dvije čaše, onu s čistim vinom, sjajnom zlatnom tekućinom, te onu s talogom, mutnu poput blata.
Za otvaranje pjenušca Puro Rosé priredio je “naopaku” priču. Pjenušac stoji tri dana grlićem prema dolje, u posebnom tuljcu, kako bi se talog skupio pri čepu. Prije otvaranja vrh zatvorene boce uroni u posudu s vodom. Posebnom polugom, koju je sam izradio i nazvao Purista, skine čep i talog pod naletom mjehurića izleti u vodu, a u boci ostaje čisti, mirisavi pjenušac. Za svako vino Movia ima priču, odnosno djelić životne filozofije obitelji koja se vinogradarstvom i vinarstvom počela baviti još oko 1700. godine.
– Postavili smo 25 različitih čaša na stol. Zašto bismo morali poštovati tuđa pravila, neka si svatko odabere onu koja mu najviše odgovara – rekao je prije nego što je počeo predstavljati vina. Za crni pinot je ipak predložio veliku čašu koju može položenu valjati po stolu a da se vino ne prolije. Tako se, kaže, najbolje razviju mirisi ove nježne, ali prekrasne sorte.
- Tata me naučio da se iz nezreloga grožđa ne može ni dobra marmelada napraviti. A kad je grožđe zrelo, to ovisi od regije do regije. U Champagni zrelo grožđe daje vino od devet posto alkohola, negdje drugdje će nakupiti 15 posto. Plod nije zreo kad nakupi puno šećera, nego kad ima najbolji okus, a to je kad ga ptice jedu. Tad je i sjeme zrelo da može prenijeti život – govori Movia, kojem je teško ne povjerovati jer iza sugestivnog nastupa stoje i velika vina. Tako se i zovu.
Veliko Belo mješavina je rebule (70 posto), sauvignona (20 posto) i sivog pinota koja je tri i pol godine odležala u bačvicama od francuskog hrasta pa još godinu dana u boci. Iznimno bogato vino miriše po cvijeću, kruškama i jabukama, a u ustima dugo traju okusi začina i orašastog voća. Aleš ga preporučuje uz sirovu ribu, kao i termički obrađenu te školjke i bijelo meso.
U vinu Veliko Rdeče dominira merlot, a ima i crnog pinota te cabernet sauvignona. U bačvama leži šest godina, a u boci još najmanje šest mjeseci. Oba su vina bila najbolja na prvoj, zasad jedinoj, vinskoj utakmici Slovenije i Hrvatske u Škofjoj Loki u lipnju 2009. Pet hrvatskih i pet slovenskih ocjenjivača, među njima i autor ovih redaka, Velikom Belom 2004. dodijelilo je, ne znajući, naravno, što piju, 90,11 bodova i pobjedu među odležanim bijelim vinima. Veliko Rdeče 2002. bilo je najbolji “crnjak” s 91,22 boda. Pet godina poslije na tržištu su berbe 2007. (Belo) i 2003. (Rdeče).
Movijino imanje je u selu Ceglo u Goriškim Brdima, jednom od najboljih vinogradarskih položaja svijeta koji se prostire s obiju strana slovensko-talijanske granice koja prolazi i kroz Movijine vinograde. On je učio od najboljih, u bordoškom Château Petrusu te burgundskom Domaine de la Romanée-Conti. Među deset najutjecajnijih enologa svijeta Moviju je 2008. uvrstilo 20-ak vinskih kritičara sa svih kontinenata. Američki časopis Wine Spectator njegovu je vinariju 2003. stavio na listu 100 najboljih na svijetu. Njegovo vino Veliko Belo na Food&Wine Classics Festivalu 2009. u američkom Aspenu uvršteno je među deset najboljih vina svijeta.

Svježije proljeće i prilično hladan lipanj bili su pogodni za lozu jer se nisu razvijale bolesti, a berba je bila redovita i počela je u rujnu za razliku od 2012., kad se bralo već sredinom kolovoza. U Istri je 2013. bila mirnija za vinogradare pa im je vjerojatno mirnija i u podrumu. Odnos mirisa i okusa je vrlo uravnotežen te jamči da će berba 2013. biti jedna od boljih za malvaziju, rekao je sommelier Sandi Paris na “en primeur” (prvom) otvorenom kušanju mladih vina koje su u zagrebačkom hotelu Esplanade organizirale udruge Vinistra, Graševina Croatica i Vino Dalmacije.
Prvi put na “en primeuru” udruga Vino Dalmacije predstavila je pošipe. Iz Dalmacije je stiglo 20 vinara.
- Berba 2013. bila je mnogo harmoničnija od 2012. Alkoholi su niži, a arome su herbalnije. Vjerujem da će ova berba biti pogodna i za odležavanje – rekao je promotor dalmatinske udruge, publicist Saša Špiranec. U Slavoniji je godina bila puno kompliciranija.
– Za vinifikaciju graševine 2013. je bila prilično zahtjevna i velik izazov za enologa. Vina će biti elegantnija i svježija te voćnija s mogućnošću razvoja ‘osobnosti’ proizvođača – opisao je prilike u Slavoniji dr. Edi Maletić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, a Marijan Knežević, glavni enolog Vina Belje, rekao je kako je prošla godina bila teška te kako je trebalo iskoristiti sve prednosti modernih tehnologija kako bi se izvukla i dobra vina. Potkrijepio je to i mladom, još mutnom graševinom koja vrlo fino miriše i daje naslutiti da će biti jako dobra kad stigne na tržište.
No na štandu Belja najbolji su dojam ostavili novi crnjaci od merlota i frankovke. Takvih vina od crnoga grožđa jako prezrelog na trsju još kod nas nije bilo, a na tržište će uoči Uskrsa. Grožđe su brali u studenom 2012. i oba će vina biti deklarirana kao izborne berbe. Merlot ima čak 16 posto alkohola, no ta gromovitost ne smeta. Skladu i slasti svakako pridonosi 5,7 grama neprovrelog šećera, a punoćom i mirisima podsjeća na vina amarone iz talijanske regije Valpolicelle.
- Samo što oni prosušuju grožđe nakon što ga poberu, u posebnim kutijama, a mi smo sličan efekt postigli grožđem sušenim u vinogradu – rekao je Knežević.
Frankovka ima 15 posto alkohola i 3,7 grama šećera te fine kiseline pa će biti dobra pratnja masnijoj hrani.
Još je jedno lijepo iznenađenje bio grk obitelji Bire. Grožđe nije s Lumbarde, najpoznatijeg položaja za ovu jedinstvenu korčulansku sortu, nego s terasa na području Defora na južnoj strani otoka. Prvi je to grk koji raste u zemlji, a ne lumbardskog pijeska te prvi koji u podrumu sazrijeva u drvenim bačvama.
- Do jeseni će sazrijevati na finom talogu u bačvi od 1000 litara, a onda još godinu dana ležati u boci. Vino berbe 2013. u prodaju će, dakle, krajem 2015. – ispričao je Frano Milina Bire kako radi novo vino od sorte koja je posebna i zato što ima samo ženski cvijet. Zato uz nju treba saditi i drugu sortu, koja ima cvjetove oba spola jer inače ne bi bilo oplodnje.