17. travanj, 2015.
Sadržajno, složeno, ozbiljno vino, dotjerano. Slano, mineralno i voćno – kupina. Uglađeni tanini. Tako su Mercs 2012., mješavinu merlota i cabernet sauvignona kutjevačkog vinara Vlade Krauthakera opisali ocjenjivači Vinskih zvijezda. Dodijelili s mu titulu vina tjedna i tri zvjezdice. U Krauthakerovoj vnariji butelja stoji 100 kuna. Tri zvjezdice osvojilo je i vino Old Vines Zinfandel 2013. kalifornijske vinarije Predator. Živahno vino za široku publiku u Vrutku stoji 90 kuna. U konkurenciji su bili i puno, pomalo tvrdo, snažno vino Pošip 2013. bosanskohercegovačke vinarije Nuić (Vintesa 68 kuna) te Dilatum 2010., mješavina starih dalmatinskih sorti babice, glavinuše, ljutuna, ninčuše, dobričića, crljenka i plavca malog koju radi Poljoprivredna zadruga Kaštela Coop. Butelja je u Vintesi 75 kuna.
Objavljeno u slatko | Comments Off
11. travanj, 2015.
Ujesen se pobere savršeno zdravo i neprskano grožđe, stavi u amforu ukopanu u zemlju te poklopi. Tijekom otprilike šest mjeseci povremeno se promiješa. Na Veliki četvrtak izvadi se iz amfore, ispreša pa ta tekućina, koja više nije mošt nego već nezavršeno vino, prebaci u drvenu bačvu u kojoj će sazrijevati sljedećih mjeseci, nekad i godinu dana, dok vinar ne odluči da je spremno za punjenje u bocu. I u toj boci će još mjesecima sazrijevati, uz povremena kušanja, do izlaska na tržište. Tako, ukratko, nastaju vina iz amfora, a jedno od njih je, uoči ovogodišnjeg Uskrsa, ljubiteljima narančastih vina predstavila plešivička obitelj Šember.
Narančasta vina su relativno nova kategorija. Nastaju dugim ležanjem cijelih bobica bijelog grožđa u moštu, što je uobičajena tehnologija za proizvodnju crnih vina. Bijela vina zahvaljujući tome dobivaju jaču, gotovo narančastu boju, puniji okus te iznimno raskošne mirise slične ponajboljim konjacima, samo nježnije.
Zbog te višemjesečne maceracije s fermentacijom, grožđe i ne smije biti prskano kemijskim zaštitnim sredstvima jer bi uz boju, arome i druge sastojke u vino prešli i ti otrovi. Postupak se može provesti i u drvenim bačvama ili posudama od inoksa, no vina macerirana u amforama od gruzijske gline, pokazala su se dojmljivijima od ostalih.
Prvi ih je radio Joško Gravner, Slovenac koji živi u Italiji, tik uz granicu, a vinima Rebula i Breg iz amfore postao je svjetska zvijezda. Slijedili su ga susjedi iz Goriških brda sa slovenske strane granice, a danas mnogi kažu da je ta scena najjača kod nas. Uostalom, amfore je iz Gruzije ovaj dio Europe dovezao Mirko Ivančić iz Jastrebarskog koji i sam na Plešivici u njima radi odlična vina, ali ne prodaje ih, nego u njima uživa s prijateljima.
Šemberi su prvo vino iz amfore za tržište, od rizlinga iz 2011., nazvali Qvevri što je gruzijska riječ za tu glinenu posudu. Imali su nekoliko vina i prije, ali s njima nisu bili zadovoljni. Predstavljajući odličan Qvevri 2011. otvorili su i amforu s prošlogodišnjim rizlingom. To je vino tanjeg tijela, takva je bila godina, pa će vjerojatno od njega raditi pjenušac.
Objavljeno u biodinamičko vinogradarstvo, kusanje vina | Comments Off
10. travanj, 2015.
Zbog izraženih aroma polusuho vino Torrontès 2013 Terroir Series argentinske vinarije Kaiken dobar je “partner” različitim kuhinjama, ponajprije orijentalnima. Ocjenjivači Vinskih zvijezda opisali su ga kao zrelo, skladno, dopadljivo vino dobrog tijela i slatkastog srednje dugog završetka i preporučili uz rižoto s puno povrća. Dodijelili su mu tri zvjezdice i titulu vina tjedna, a butelja u Roto Dinamicu stoji 49 kuna. Tri zvjezdice osvojio je i Woodbridge Cabernet Sauvignon 2012. slavne kalifornijske vinarije Robert Mondavi. Skladno, zaobljeno vino u Vrutku stoji 50 kuna. Bez zvjezdica ostali su australski Shiraz 2013. De Bortoli Estate Reserve (Vrutak, 30 kuna) te Malvazija Kabola 2013. (Vrutak 63 kune).
Objavljeno u Vinske zvijezde 2015. | Comments Off
4. travanj, 2015.
Iako je godina bila teška, kraljevine berbe 2014. bolje su od očekivanja. Štoviše, izuzetno sam zadovoljan s njima, rekao je Željko Kos, predsjednik Udruge proizvođača marke vina Kraljevina Zelina nakon otvaranja prve boce vina od te prekrasne prigorske sorte u zagrebačkom restoranu Apetit.
- Kiseline nisu previsoke, iznose između 6,5 i 7,5 grama po litri, a alkoholi su nešto niži nego inače, od 10,5 do 11 posto. Takve su vrijednosti i najbolje za kraljevinu. Kvalitetu je potvrdilo i ocjenjivanje vina na Zavodu za vinogradarstvo vinarstvo prije izdavanja dozvola za puštanje u promet. Ocjene su bolje nego ikad dosad – ponosno je rekao Kos, koji je s još četiri zelinske obiteljske vinarije, a riječ je o gospodarstvima Puhelek-Purek, Jarec-Kure, Kos-Jurišić i Žigrović, dobio pravo da svoju kraljevinu prodaje pod etiketom robne marke Zagrebačke županije. I to novom etiketom, mladalačkom, veselom, ljetnom…, dakle, s osobinama kakve ima i to razdragano i osvježavajuće vino namijenjeno duljim druženjima. Dizajn inspiriran legendama i pričama o zelinskom kraju zasnovan je na portretima vila i vilenjaka ivanjskih šuma i livada koji vladaju Kraljevinom Zelinom.

- Tehnika akvarela dočarava vilinski lepršavi svijet, a krune na vilinskim glavama isprepletene su realističnim prikazima poljskog cvijeća i bilja. Ilustracije su spoj zbilje i imaginacije koje se stapaju u trenutku kušanja vina Kraljevina Zelina – objasnile su autorice etiketa Matea Bronić i Kristina Volf. Prijašnjih godina svi vinari imali su iste etikete za Kraljevinu Zelinu, samo je bilo navedeno njihovo ime. Sad su etikete istog stila, ali lik vile ili vilenjaka na svakoj je različit. Ako na godinu još netko od 12 vinara iz Udruge kvalitetom vina stekne pravo prodavati pod etiketom robne marke, dobit će nov, “svoj” lik. Vina od kraljevine izvrsno pristaju hladnim narescima, u kakvima ćemo uživati za Uskrs, a dobra su pratnja i lakšim jelima od bijelog mesa. U vinarijama će se butelja prodavati po 30 kuna, a promocija vina koje su navodno pili kralj Bela IV. te skladatelj Ludwig van Beethoven počela je i po zagrebačkim vinotekama i restoranima.
Objavljeno u kusanje vina, sorte i(li) tehnologije | Comments Off