15. listopad, 2016.


Ima li one rebule? To je bilo najčešće pitanje po povratku iz vinograda u podrum Družinske kmetije Jakončić na Goriškim brdima, regiji čiji je dio u Sloveniji, dio u Italiji, a vinari su, s obje strane granice, Slovenci.
To vino berbe 2015. prekrasno je osvježavalo i krijepilo nakon podulje šetnje vinogradima za toplog ranojesenskog popodneva. Pa čak i kad je Aljoša Jakončič vadio velika vina iz arhive, dio gostiju sanjao je o “kraljici” Goriških brda, sorti kojom se ponose gotovo svi vinari kraja koji je poseban i po tome što su napravili klasifikaciju vinograda 75 godina prije Francuza.
- Još su 1713. naši preci odredili grand cru položaje, a Burgundija, u kojoj se danas zna koliko koji trs vrijedi te koliko kakvog vina može i mora dati pa, shodno tome, i kakva će mu biti cijena, klasifikaciju je prepisala od nas – priča Jakončič ponosan što su svi njegovi vinogradi na grand cru, odnosno najboljim položajima.
- Kod nas su 480 godina vladali Austrijanci i uveli su reda. Da nije bilo svjetskih ratova koji su mijenjali granice u našem kraju, tko zna gdje bismo danas bili – dodao je Aljoša čija vina, kao i ona njegovih susjeda, ne koštaju poput burgundijskih, no kakvoćom nisu daleko. Pokazala je to i Jakončićeva Carolina Noir 2012. od crnog pinota, burgundijske sorte. Grožđe je macerirano dulje od mjesec dana, a vino je dvije godine odležalo u bačvicama od francuskog i slavonskog hrasta. Ima zreli miris, pikantan okus i poprilično dugo traje u ustima.

Carolina je linija vina koja je ime dobila po pretkinji koja je sa suprugom Mihaelom još 1847. osnovala obiteljsku vinariju. U njoj puni, među ostalim vinima, i Rdeču Carolinu, čija se berba 2011. pokazala kao veliko vino prekrasnih začinskih i voćnih mirisa te punog i dugotrajnog okusa. Pohvalio se Aljoša Jakončič i tim vinom iz 2006. Tek nakon poduljeg vjetrenja u čaši iskazalo je svu moć, a potaklo je i pokušaj odgovora na ono pitanje “gdje bismo bili da nije bilo…”.
- Trebaju se skupiti hrvatski i slovenski vinari koji znaju što hoće od zajedničke malvazije pa naše rebule ili vaših graševina i plavca. Kad zajedno predstave svoja najbolja vina svijetu, pokrenut će novo poglavlje vinske povijesti – zaključio je Aljoša Jakončič.
Objavljeno u slatko | Comments Off
14. listopad, 2016.

Višeslojno, snažno i elegantno, s finim mirisima tamnog bobičastog i koštičavog voća je vino Kaiken Ultra 2014., vino od malbeca iz argentinske regije Mendoza. Ocjenjivači Vinskih zvijezda dodijelili su mu pet zvjezdica i preporučili da se pričeka s konzumacijom jer je još u usponu. U Roto Dinamicu stoji 163 kune.
Četiri zvjezdice dobio je Chardonnay 2012. Estate Grown kalifornijske vinarije Grgich Hills. Kompleksno, živo i zaobljeno vino dobro će pratiti prženu ribu ili riblji paprikaš koji nije previše ljut, a butelja je u Vrutku 309 kuna. Friulano 2015. talijanske vinarije Torre Rosazza dobio je tri zvjezdice. Živo i slankasto vino finog mirisa u Bornsteinu stoji 108 kuna. U konkurenciji je bio i Krš Bijeli 2015. bosanskohercegovačke vinarije Škegro (Miva, 55,50 kuna).

Objavljeno u Vinske zvijezde 2016., vinske zvijezde | Comments Off
7. listopad, 2016.

Sjajno! Jedinstveno! Kompleksno, kompletno, elegantno, profinjeno, živo vino je Montes Folly Syrah 2010. iz čileanske doline Colchagua, zapisali su ocjenjivači Vinskih zvijezda i dodijelili mu veliku zvijezdu, što znači 99 od mogućih 100 bodova. Iako je staro šest godina, fantastične je svježine i mladosti te zaobljenog i mekanog okusa koji dugo traje u ustima. Butelja u Roto Dinamicu stoji 625 kuna.
Četiri zvjezdice osvojio je Zinfandel 2012. kalifornijske vinarije Grgich Hills Estate našeg vinara Miljenka Grgića od naše sorte crljenak. Kompleksno vino snažnog tijela i uglađenih tanina u Vrutku je 260 kuna.
Sivi pinot 2014. Drage Kurtalja s Plešivice osvojio je tri zvjezdice. Polusuho puno i ugodno slankasto vino lijepe ružićaste boje u tvrtki Puni sepet stoji 95 kuna. U konkurenciji je bilo i vino Riserva 6 2014. Alena Bibicha iz Plastova kraj Skradina od babića, plavine i lasine (Miva, 75 kuna).

Objavljeno u Vinske zvijezde 2016., vinske zvijezde | Comments Off
1. listopad, 2016.


Pune četiri godine zrio je na kvascima šampanjac Valentin Leflaive Blanc de Blancs Extra Brut koji rade burgundijski vinar Olivier Leflaive i njegov prijatelj Erick de Sousa iz mjesta Avize u Champagnei. Grožđe je chardonnay iz glasovitog šampanjskog dijela Côte des Blancs, a bazno vino rade u bačvicama iz Leflaiveove burgundske vinarije. Rezultat je zreo i mineralan šampanjac čiji je okus pun kao da je riječ o uobičajenom šampanjskom miksu crnog i bijelog grožđa, a ne samo o chardonnayu.
U prvoj su rundi proizveli samo 7000 boca koje su na tržištu od rujna 2015. Jedna je bila i uvod u prekrasno kušanje mirnih bijelih vina Oliviera Leflaivea koje je u zagrebačkoj vinoteci Svijet vina vodio komercijalni direktor vinarije Bastien Gautheron. Počelo je baznim vinom, Bourgogne Les Setilles 2013., odličnim, istovremeno punim i reskim, što zahvaljuje i činjenici da je 20 posto vinificirano u inoksu kako bi se sačuvala svježina. Grožđe je iz različitih dijelova regije, ali nijedan vinograd nije od vinarije udaljen više od 25 kilometara.
Drugo vino Puligny-Montrachet 2013. posebno je po tome što u njemu ima grožđa iz svakog od 22 vinograda u toj apelaciji, području koje nosi ime Puligny-Montrachet. U ovom je slučaju riječ o općini.

Treće vino bilo je Chassa-
gne-Montrachet 2013. s premier cru položaja Clos Saint-Marc. Vinograd je star 25 godina, što znači da je u najboljoj snazi, a vino je posebno. Izvanredne su mu kiseline, ugodno je gorko i slano i definitivno nije dosadno. Svaki je gutljaj drukčiji doživljaj.
Mersault 2013. Blagny Sous Dos d’Ane ima fenomenalnu svježinu i mineralnost, a razlikuje se od ostalih kušanih vina po povrtnim aromama koje su primjerenije sauvignonu nego chardonnayu.
Drugi Puligny-Montrachet, također 2013., ali s premier cru položaja Les Folatieres je vino gotovo savršenog balansa pikantnosti i slanosti, a Batard Montrachet 2011. s grand cru položaja iznimno je i posebno vino koje se dugo pamti.
Objavljeno u kusanje vina, sorte i(li) tehnologije | Comments Off