Neobičnu mješavinu mirisa crvenog papra, ružinih latica i crnog voća ima crveno vino Istarskog poluotoka. Opustite nepce njime, piše u recenziji vina Terra Rossa 2015. porečke Lagune koju je 1. srpnja objavio londonski The Times. Istančana nepca raduju se uspješnoj kupaži merlota, istarske borgonje i terana, začinjenoj crvenim i crnim voćem koju krasi osvježavajući i sočan okus, o istom vinu piše britanski specijalizirani časopis Decanter. Terra Rossu 2015. uvrstio je među 25 crnih vina čija cijena ne prelazi 25 funta (oko 210 kuna). Doista je fino, a kako je u našim prodavaonicama butelja oko 35 kuna, na povremenim akcijama i ispod 30, ne čudi i tvrdnja Decanterove kritičarke Christelle Guibert da je riječ o izuzetno kompleksnom vinu za tako nisku cijenu. 
I dok bazna Lagunina butelja crnog vina sakuplja dobre kritike u Engleskoj, oni skuplji, iz linije Festigia, osvajaju medalje u Francuskoj. Castello Festigia 2013. i Cabernet Sauvignon Festigia Riserva 2011. pozlatili su se na prestižnom natjecanju Les Citadelles du Vin u Bourgu na rijeci Gironde, koja protječe i kroz glasoviti vinski grad Bordeaux, a mlađahni Castello Festigia 2015. osvojio je srebrnu medalju među 1074 vina iz 31 zemlje. Vina Laguna bila su dio Agrokora, u sklopu porečke Agrolagune, najveće istarske poljoprivredne kompanije, čijih je 51 posto u travnju navodno preuzeo kralj osiguranja Dubravko Grgić preko svojih tvrtki Agram invest, Euroherc i Jadransko osiguranje. Agram invest ima, pisao je Poslovni dnevnik, i 13,9 posto vlasništva u Belju, najvećoj poljoprivrednoj tvrtki Baranje, u čijem su sastavu i Vina Belje. Imaju 650 hektara vinograda, supermodernu vinariju i vrlo dobra, pa i odlična vina. 
Njihova se bazna butelja, a riječ je o Graševini 2016. s oznakom kvalitetnog vina, posrebrila u Engleskoj, na Decanterovu ocjenjivanju koje je s 17.200 uzoraka najveće na svijetu. Za srebrnu medalju tamo treba 90 bodova, što je na drugim natjecanjima najmanje zlato.
– Sjajno. Miriše na dinju, bijeli papar, zelenu jabuku, bananu, bijelu breskvu i koricu limuna, a ima i mekane kiseline – opisali su Decanterovi ocjenjivači vino koje doista odiše lijepim voćnim aromama i svježinom.
Nedavno su je, s još pet vina, u Zagrebu predstavile tri beljske dame, glavna enologinja Suzana Zovko, njezina suradnica Marijana Nedoklan te Ljiljana Vajda-Mlinaček, šefica marketinga i odnosa s javnošću Belja.
Ta je graševina već na tržištu, a za tjedan-dva stiže i vrhunska, proizvedena od grožđa branog u dva navrata. Ranija berba bila je kako bi se dobile aromatika i svježina, a mjesec dana kasnije biralo se grožđe koje će osigurati zrelije mirise te punoću. Na vinu se osjetilo da je tek odnedavno u boci i trebalo mu je dosta vremena da se otvori. No tad je pokazalo i svježinu i voćnost i punoću. Ako je ona kvalitetna ljetno vino, ova vrhunska je za bablje ljeto, kad prestanu vrućine, ali i dalje je toplo. I masnija fina riba joj je pravo društvo, poput soma ili kečige iz slatkih voda te orade iz mora.
Belje je napravilo i lijepi cabernet sauvignon iz zahtjevne 2014. godine, vino koje se neće pamtiti, ali će se fino piti, te izvrsnu frankovku 2012. Ona se, pak, neće puno piti jer je puno ni nema, ali tko je kuša, pamtit će je.
blog.vino.hr
Piše Bakhov sin Ivo Kozarčanin
Arhiva za ‘kusanje vina’ kategoriju
Velika priznanja mladoj beljskoj graševini i zrelim crnim vinima porečke Lagune
nedjelja, 16. srpanj 2017.Jo Ahearne: Mlade graševine ne piju se zbog sorte, zato treba raditi vina koja iskazuju terroir
subota, 8. srpanj 2017.
Neće se puno prodati slatkih, predikatnih vina od graševine, ali ih treba imati da bi se pokazao potencijal sorte, rekla je Jo Ahearne, Britanka s titulom Master of Wine koju u svijetu trenutačno ima 355 ljudi, a još ih je 340 u višegodišnjem programu školovanja. Joanne Ahearne živi na Hvaru i tamo radi vina od darnekuše i plavca, a u Zagrebu je na Međunarodnoj konferenciji o graševini vodila posljednju radionicu posvećenu različitim stilovima vina koje naša najrasprostranjenija sorta može dati.
- Volim eleganciju u graševini. Ima je u svim vinima koje sam kušala. Fantastična je to sorta koja obećava, ali trebamo puno raditi da bi je svijet prepoznao – upozorila je.
Za Pjenušac brut Gorana Josipovića iz Bekteža pokraj Kutjeva rekla je kako će se zbog slasti mnogima svidjeti. Graševinu Liska 2016. iločke vinarije Buhač opisala je kao mlado vino koje se pije zbog svježine, a ne sorte ili vinogorja iz kojeg potječe. A baš je vinogorje odredilo Graševinu Premium 2013. Jasne Antunović iz Dalja.
- To je vino terroira, zrelije i punog tijela za one koji žele istraživati. Vino koje traži koncentraciju i pristaje mnogim jelima – opisala je graševinu redovne berbe, ali maceriranu pa 20 mjeseci odnjegovanu u bačvi. Posebne je riječi imala i za Graševinu izborne berbe bobica 20017. Slavka Kalazića iz Baranje.
- Čudno, ekscentrično. Svidjele su mi se arome bijelog papra i narančine korice. Dio sommeliera će sigurno ‘kliknuti’ na to vino jer je drukčije. Neće imati puno poklonika, ali bit će mu jako vjerni – rekla je o polusuhom vinu koje je priču o graševinama odvelo na stranu na koju je malo tko navikao, ali i to pokazuje što sve sorta može dati. Inače, Kalazić je na promenadnom kušanju imao i odličnu mladu, živahnu i slanu graševinu živog i slankastog okusa koji dugo traje.
Na radionici o hrvatskim graševinama odskočila je, osim Velike berbe 2011. Iločkih podruma, Graševina Mitrovac 2015. Ivice Peraka. Raskošnog je mirisa i svježeg okusa koji dugo ugodno pecka u ustima. Stoji 45 kuna, pa je svakako savjet “kupi i čuvaj!”
Mađari u vinogorju Csopak uz Balaton imaju i kodeks o proizvodnji olaszrizlinga, kako zovu graševinu. Loze moraju biti 10 godina stare, zaštita je ekološka, a prinos po trsu do kilograma i pol. U vinu alkohol mora biti između 12 i 13 posto, neprovreli šećer do četiri, a kiseline najmanje 5,5 grama po litri. Dodataka nema vino proizvedeno po tom kodeksu, Slikker 2015. vinarije Szent Donát Birtok bilo je fino, punog tijela, osvježavajuće, ali i ozbiljne cijene, 18 eura po butelji.
Među osam slovenskih i austrijskih graševina najdojmljiviji su bili biodinamički Laški rizling Demeter 2013. štajerske vinarije Zorjan te nefiltrirani Laški rizling Bodonci 2012. vinarije Marof iz Prekmurja.
Srbi su predstavili priču “Povratak grašca”, što je ime koje kod njih oduzima primat talijanskom rizlingu. Vinarija Kiš je berbu 2013. napunila pod tim imenom i vino se s novim imenom bolje prodavalo. Fina im je i berba 2016. Grašac im je najzastupljenija sorta, iako raste samo na Fruškoj gori. Odličan je dojam ostavio i Grašac 2013. vinarije Molovin iz Šida. Vinograd im je uz iločki Principovac, s druge strane granice, a vino je tipična mirisna zrela iločka graševina.
Suhi muškat 2016. i Santa Lucia Noir 2012. zasjenili slavljenicu, bijelu Santa Luciju 2015.
petak, 7. srpanj 2017.
Santa Lucia 2015. bila je povod za Kozlović time – vrijeme za prijatelje, susret svih članova momjanske vinske obitelji i zaposlenika njihove vinarije sa zagrebačkim ljubiteljima vina na Oleander terasi hotela Esplanade. Santa Lucia paradno je bijelo vino vinarije od grožđa malvazije istarske koja raste u vinogradu posađenom 1962., čije ime i nosi. Santa Lucia 2015. je, prema informaciji na kozlovic.hr, odležala 12 mjeseci u velikim drvenim bačvama i tri mjeseca u inoksu pa u boci i sasvim je drukčije vino nego što je bila davna prva berba 2001. 
Ona je dozrijevala u bačvicama od 225 litara od hrasta i akacije i imala je tonove sherryja te vinjaka. Slično je proizvedena i 2004., a s 2006. su Kozlovići prešli na velike bačve, no zadržali su snagu i zrele mirise i okuse. Puna vina jake boje koja se poslužuju na 12 stupnjeva bile su i Lucije 2008., 2009. i 2011. Potonja je na Vinskim zvijezdama 2014. osvojila pet zvjezdica, što znači najmanje 95 od 100 bodova, a ocjenjivači su je opisali kao živo, svježe, puno i bogato, posebno vino zrelih aroma s velikim potencijalom odležavanja… Berba 2013. bila je prva Santa Lucia drukčijeg stila. 
Sam je Gianfranco lani u travnju rekao kako ju je napravio svježijom te da nije pogriješio. U teškoj 2014. godini grožđe nije bilo dovoljno dobro da bi dalo vino dostojno te etikete, a 2015. već je na lanjskom kušanju iz bačve iskazivala velik potencijal. Sad je to vino na pragu zrelosti s izraženom svježinom koja će mu omogućiti godine lijepog sazrijevanja u boci. Kao što priliči zvijezdi večeri, kušanje najnovije bijele Santa Lucije trebalo je pričekati, no to ne znači da je prije otvaranja prve boce bilo dosadno.
Počelo je s Valleom 2016. Uzvanike je pri dolasku na Oleander terasu dočekala čaša te svježe mješavine malvazije i sauvignona iz istoimenog vinograda neposredno uz novu vinariju. Dalje se kušalo kako je tko htio, no “školski” redoslijed upućivao je na finu i laganu Malvaziju 2016., pa JRE Malvaziju 2015. koju su, od grožđa sa Santa Lucije, kreirali Kozlovići sa chefovima 13 restorana udruženih u Jeunes Restaurateurs (JRE) Hrvatska. Napunjeno je 2160 boca koje se istaču samo u tim restoranima. Svinjon 2016., a riječ je o sauvignonu iz vinograda Valle, bio je kraj prve runde vina. Drugu je otvorio Muškat momjanski 2016. suhi.
Izvanredno vino ima bogat miris ruža i grožđa koji upućuje na slast, no suho je, s finom svježinom i snažnim karakterom. Slijedile su Violetta 2016., suha ružica od merlota i terana, neprozirni Teran 2016. intenzivnog voćnog mirisa pa najdojmljivije vino susreta, Santa Lucia Noir 2012. Šećer prije kraja bili su Muškat momjanski 2016. poluslatki i Muškat ruža 2016. s više mirisa ruže nego što ima muškat bijeli, a kao med na kraju stigao je Mediteran. Fortificirano vino od terana aromatizirano medom.
‘Za pjenušce je 2016. bila do sada najbolja. Ali treba ih čekati do 2019.’
subota, 24. lipanj 2017.
Gotovo 80 posto posjetitelja festivala The Great Sparkling Exploration znali su za Hrvatsku kao vinsku zemlju i iskreno su ih zanimali naši pjenušci, rekao je Tomislav Tomac vrativši se sa suprugom Martinom iz Londona, gdje su ih urednici časopisa Decanter uvrstili među 60 izlagača iz cijelog svijeta na prvom pozivnom festivalu pjenušavih vina. 
Kriterij za sudjelovanje bili su 95 ili više bodova na Decanterovu ocjenjivanju vina, koje je po broju uzoraka najveće na svijetu, ili objava u časopisu da je pjenušac najbolji u nekoj kategoriji. Pjenušac Tomac Amfora bio je na listi 75 najuzbudljivijih vina u 2016. po izboru Decanterovih urednika, na kojoj je bilo samo šest pjenušaca.
– Iznenadilo nas je to jer nemamo uvoznika u Velikoj Britaniji. Decanterovi su ljudi bili na Festivalu Vino.com u Zagrebu, kušali su naša vina i nabavili ih nekim svojim kanalima. Osim Pjenušca Amfora iz 2010. u Londonu, u dvorani tik uz Westminstersku opatiju, imali smo i pjenušac Diplomat iz 2014. – ispričao je Tomislav Tomac na već tradicionalnom lipanjskom predstavljanju mladih vina.
Tomci, naime, ne žure s izlaskom na tržište jer čekaju da vina dođu u optimalnu formu, a svakog lipnja i iznenade nečim. Ove godine novost je Zelenac. Riječ je o austrijskoj sorti koju tamo zovu rotgipfler, a kod nas od nje odlična suha i predikatna vina radi Vlado Krauthaker.
– Na Plešivici ga je prvi proizveo Franjo Jambrović, od kojeg smo svi učili raditi vino. Vladimir Nežić i ja smo gledali kako
to radi. Pokojni su, nažalost, a mi smo kupili hektar i pol Nežićeva vinograda u kojem je i 800 trsova zelenca. Napravili smo vino koje posvećujem svojim profesorima – rekao je Tomislavov otac Zvonimir Tomac.
Imat će još jednu berbu tog zelenca, a potom ga zamijeniti crvenim veltlincem, čije su sadnice već rezervirali u Austriji.
Predstavili su i Sauvignon 2016. Ima lijep sortni miris, ne napadan kakvi znaju biti u sauvignonima, a jako se svidio i Rizling 2016. Vrlo je ukusan i s velikim potencijalom za odležavanje. Slijedili su mineralan Chardonnay 2015. pa Crni pinot iste berbe.
- S njim nije lako. Grožđe brzo zrije i, ako se prekasno pobere, vino dobije džemaste note, koje sorti ne pristaju – rekao je Tomislav dodajući kako je fermentirao u amfori pa sazrijevao u bačvi od 2000 litara. Nije izdržao da ne spomene i kako je 2016. bila odlična za pjenušce, najbolja ikad.
- Brali smo 10. rujna. Grožđe je bilo savršeno zrelo, a imalo je 10 grama kiselina po litri. Kao u Champagnei. Inače kiseline već u kolovozu znaju pasti na sedam grama, pa moraš brati iako još nije sasvim zrelo – rekao je. Je li berba bila doista tako dobra, vidjet ćemo za dvije godine. Tad će lanjski pjenušci biti zreli.
Vino.hr online vinoteka