Već činjenica da je bijelo vino iz 2011. novo na tržištu govori kako je riječ o nečem posebnom, a Rajnski rizling iz amfore plešivičke obitelji Tomac novo je i posebno vino posebne tehnologije. Ocjenjivači Vinskih zvijezda zabilježili su da njihov drugi rizling iz amfore, prvi je bio berbe 2009., ima savršen miris u kojem se osjećaju borove iglice i smola te da je ugodno suho, koncentrirano, bogato i još živo. Dodijelili su mu četiri zvjezdice i titulu vina tjedna, a butelja u vinariji kraj Jastrebarskog stoji 250 kuna.
U konkurenciji su bili Malvazija istarska 2016. Franca Armana iz mjesta Narduči pokraj Vižinade (Vrutak, 59,59 kn), polusuhi Rose 2015. od cabernet sauvignona vinarije Prodan iz istarskog Višnjana (Vrutak, 28 kn) te Rukatac 2016. Antunović iz mjesta Oskorušno na Pelješcu (Vrutak, 35 kuna).
blog.vino.hr
Piše Bakhov sin Ivo Kozarčanin
Naslovna slika
Vino tjedna je novi Rajnski rizling Amfora berbe 2011. obitelji Tomac
5. svibanj, 2017.Prvo pa muško! Ma i žensko, jer svi vole pjenušce Korak…
29. travanj, 2017.
Previše je izvrsnih vina izašlo iz podruma plešivičke vinarije Korak da bih rekao kako su iznenadili. Uostalom, prije godinu dana sam kod njih već kušao te iste pjenušce. No raskoš iz velike čaše ispunjene bijelim pjenušcem Korak Brut Nature uspjela je oduševiti. Vino je svježe i razigrano, a istodobno zrelo i kompleksno. A najljepše je to što svaki gutljaj zove na još.
Bazno vino je od chardonnaya i crnog pinota iz 2013. Odnjegovano je na kvascima u velikoj drvenoj bačvi, a druga fermentacija u boci trajala je tri godine.
- Dugo smo ih radili u tišini i vrijeme je da ih pokažemo – rekao je Velimir Korak i riječ prepustio sinu Josipu, enologu kojemu su pjenušci bili prvi samostalni “posao” u obiteljskoj vinariji.
- Novi podrum smo završili 2013. i konačno imali dovoljno mjesta da se posvetimo pjenušcima. Nismo dodavali liker. Radili smo ih od grožđa s najboljih položaja koji vinima daju mineralnost i htjeli smo da se to vidi u konačnom proizvodu – rekao je Josip i dodao da na zalihi imaju oko 20.000 boca iz tri berbe tako da u svakoj boci koja izađe iz podruma može biti podjednako kompleksan pjenušac. Ovog bijelog imaju oko 5000 boca.
Predstavili su i Rosé Nature od crnog pinota. To je godinu dana mlađe vino voćnog karaktera u kojem će mnogi uživati tijekom toplih ljetnih večeri. Pjenušci su predstavljeni prije četiri dana u prekrasnom ambijentu zagrebačkog restorana Dubravkin put, gdje se zasad ekskluzivno mogu kušati, a uskoro će u prodaju kanalima koje obitelj Korak koristi i za ostala svoja vina.
Iz berbe 2014. napravili su i bijeli pjenušac od chardonnaya i rizlinga koji je ostao u lijepom sjećanju nakon prošlogodišnjeg kušanja, a na pitanje što je s njim, Josip se ponosno nasmijao i znakovito rekao da ćemo to tek “vidjeti”.
Moram priču završiti smiješnim problemom koji s pjenušcima ima mlađi enolog obitelji Korak.
Pjenušci u boci fermentiraju pod krunskim čepom. U određenom trenutku treba ih degoržirati, a to znači maknuti taj metalni čep, izbaciti talog, dopuniti bocu i zatvoriti je plutenim čepom. U malim vinarijama to se radi ručno pa neko vrijeme treba palcem držati bocu zatvorenu. A Josipov je palac pretanak i vino “curi” oko njega. Tako je elegantno izbjegao jedan od fizički najtežih poslova u proizvodnji pjenušaca.
Ne može baš svatko dobiti vilinsku etiketu za vino kraljevskog imena
28. travanj, 2017.
Svake se godine nove vile ili vilenjaci pojavljuju na vinskim bocama Kraljevine Zelina. Prije dvije godine Matea Bronić i Kristina Volf napravile su četiri etikete za vina obitelji Jarec-Kure, Kos-Jurišić, Puhelek-Purek i Žigrović koja su zadovoljila uvjete Udruge proizvođača marke vina Kraljevina Zelina. Tehnika akvarela dočaravala je vilinski lepršavi svijet, a krune na vilinskim glavama bile su isprepletene realističnim prikazima poljskog cvijeća i bilja, pojasnile su autorice etiketa koje su bile stilski ujednačene, no za svakog proizvođača napravljene ipak malo drukčije. Prošle godine u taj vilinski krug ušle su obitelji Željka Kosa i Miljenka Smrndića, a ove je na Smrndićevo mjesto uskočio Dražen Bedeković iz Bedenice pokraj Zeline. 
– Sve su nam kraljevine berbe 2016. osvježavajuće s oko 11,5 posto alkohola, a pod robnom markom Kraljevina Zelina ukupno smo napunili oko 10.000 boca – ispričao je Željko Kos, predsjednik Udruge Kraljevina Zelina, koja danas ima 18 članova. Prve su boce otvorene u odličnom zagrebačkom restoranu Agava u Tkalčićevoj ulici. Kušanje je pokazalo da su Kraljevine Jarec-Kure, Kos., Kos-Jurišić i Puhelek Purek sličnog stila, lagane, vitke, prozračne, osvježavajuće i prava ljetna vina, dok su preostale dvije krenule svaka svojim putom. Obitelj Kos-Jurišić ima čvršće vino, što ne znači da je jače, nego nije toliko lepršavo, a Dražen Bedeković punije. Tu je ostalo nekoliko grama neprovrelog šećera koji je vinu dao sočnost i slast, a posljedica je mraza prije otprilike godinu dana, u vrijeme cvatnje vinove loze.
- Poprilično mi je smanjio prinos u vinogradu pa je preostalo grožđe bilo koncentriranije i nakupilo je više šećera. Da sam ga pustio da provrije do kraja, vino bi imalo više od 12 posto alkohola pa po pravilniku ne bi ni konkuriralo za etiketu robne marke Kraljevina Zelina – pojasnio je Bedeković.
Tri tipa vina izvrsno su se složila s tri jela koja je pripremila ekipa Belizara Miloša, glavnog kuhara i suvlasnika Agave. Klasična, lagana, ljetna kraljevina pristajala je repiću kozice na kremi od šparoga, ona čvrsta obitelji Kos-Jurišić uz sirovu tunu, a slasnija Bedekovićeva uz paštetu od pačje jetre s tartufima. Odličan je bio i izbor čaša. Kraljevinu su točili u čaše koje je glasovita austrijska tvornica Riedel napravila za malvaziju istarsku. Malo su punije, s oblinama kakve je imala Marylin Monroe, ali uže pri vrhu tako da nježne arome kraljevine imaju prostora za otvaranje u čaši, a koncentriraju se izlazeći iz nje prema nosu.
Kraljevina je, može se reći, sorta zapadnih dijelova nekadašnje Austrougarske Monarhije. U brojnim zapisima iz druge polovice 19. stoljeća spominje se kao jedna od najpoznatijih sorata u Zagrebu i oko njega. I danas se najviše uzgaja u široj zagrebačkoj okolici, Plešivici, Prigorju i Hrvatskom zagorju, no ima je i u Sloveniji te Mađarskoj. Kod nas je zovu još i imbrina, brina te moravina, u Mađarskoj piros leányka, a u zemljama njemačkoga govornog područja königstraube te portugieser rot. Genetika je pokazala kako nema veze s portugalskim sortama pa postoji mogućnost da je ime portugalsko crveno dobila po bečkom rasadničaru koji je bio podrijetlom iz Portugala i crvenkastoj boji bobica. Treba dodati i da je Kraljica, fino pjenušavo vino od kraljevine obitelji Puhelek-Purek iz Gornjeg Psarjeva, bila službeni pjenušac ovogodišnje biciklističke utrke Tour of Croatia, koja se od 18. do 23. travnja vozila u sve četiri hrvatske vinske podregije – Slavoniji i Podunavlju, Dalmaciji, Istri i Primorju te Bregovitom sjeverozapadu.
Vino tjedna je zrela i kompleksna Graševina Turković 2015. Kutjevo
28. travanj, 2017.
Puno je, zrelo, sočno i kompleksno vino Graševina Turković 2015. podruma Kutjevo koja nosi ime nekadašnjeg vlasnika, a potom i upravitelja vinarije. Fino miriše na bijelo i orašasto voće, posebno se osjete bademi, a ocjenjivači Vinskih zvijezda preporučili su je uz jača mesna jela te ribu poput soma ili orade i dodijelili joj tri zvjezdice kao i titulu vina tjedna. Butelja je 48 kuna.
Vitko i nježno vino je Rose 2016. vinarije Antunović iz Oskorušna na Pelješcu. Od plavca malog je, miriše po voću i cvijeću, a okus mu je živahan, svjež i elegantan. Pristajat će jednostavnijim jelima od pečenog bijelog mesa, a butelja je u Vrutku 35 kuna.
Ružica je i Scalabrone Rosato 2016. vinarije Guado al Tasso iz toskanskog vinorodnog područja Bolgheri. Skladna mješavina cabernet sauvignona, merlota i syraha miriše na maline i jagode, pristaje proljetnim roštiljadama, a u Vivat finim vinima stoji 93,50 kuna. U konkurenciji je bio i Chardonnay Reserva 2015. čileanske vinarije Montes (Roto Dinamic, 61 kn). 
Vino.hr online vinoteka