Svake se godine nove vile ili vilenjaci pojavljuju na vinskim bocama Kraljevine Zelina. Prije dvije godine Matea Bronić i Kristina Volf napravile su četiri etikete za vina obitelji Jarec-Kure, Kos-Jurišić, Puhelek-Purek i Žigrović koja su zadovoljila uvjete Udruge proizvođača marke vina Kraljevina Zelina. Tehnika akvarela dočaravala je vilinski lepršavi svijet, a krune na vilinskim glavama bile su isprepletene realističnim prikazima poljskog cvijeća i bilja, pojasnile su autorice etiketa koje su bile stilski ujednačene, no za svakog proizvođača napravljene ipak malo drukčije. Prošle godine u taj vilinski krug ušle su obitelji Željka Kosa i Miljenka Smrndića, a ove je na Smrndićevo mjesto uskočio Dražen Bedeković iz Bedenice pokraj Zeline. 
– Sve su nam kraljevine berbe 2016. osvježavajuće s oko 11,5 posto alkohola, a pod robnom markom Kraljevina Zelina ukupno smo napunili oko 10.000 boca – ispričao je Željko Kos, predsjednik Udruge Kraljevina Zelina, koja danas ima 18 članova. Prve su boce otvorene u odličnom zagrebačkom restoranu Agava u Tkalčićevoj ulici. Kušanje je pokazalo da su Kraljevine Jarec-Kure, Kos., Kos-Jurišić i Puhelek Purek sličnog stila, lagane, vitke, prozračne, osvježavajuće i prava ljetna vina, dok su preostale dvije krenule svaka svojim putom. Obitelj Kos-Jurišić ima čvršće vino, što ne znači da je jače, nego nije toliko lepršavo, a Dražen Bedeković punije. Tu je ostalo nekoliko grama neprovrelog šećera koji je vinu dao sočnost i slast, a posljedica je mraza prije otprilike godinu dana, u vrijeme cvatnje vinove loze.
- Poprilično mi je smanjio prinos u vinogradu pa je preostalo grožđe bilo koncentriranije i nakupilo je više šećera. Da sam ga pustio da provrije do kraja, vino bi imalo više od 12 posto alkohola pa po pravilniku ne bi ni konkuriralo za etiketu robne marke Kraljevina Zelina – pojasnio je Bedeković.
Tri tipa vina izvrsno su se složila s tri jela koja je pripremila ekipa Belizara Miloša, glavnog kuhara i suvlasnika Agave. Klasična, lagana, ljetna kraljevina pristajala je repiću kozice na kremi od šparoga, ona čvrsta obitelji Kos-Jurišić uz sirovu tunu, a slasnija Bedekovićeva uz paštetu od pačje jetre s tartufima. Odličan je bio i izbor čaša. Kraljevinu su točili u čaše koje je glasovita austrijska tvornica Riedel napravila za malvaziju istarsku. Malo su punije, s oblinama kakve je imala Marylin Monroe, ali uže pri vrhu tako da nježne arome kraljevine imaju prostora za otvaranje u čaši, a koncentriraju se izlazeći iz nje prema nosu.
Kraljevina je, može se reći, sorta zapadnih dijelova nekadašnje Austrougarske Monarhije. U brojnim zapisima iz druge polovice 19. stoljeća spominje se kao jedna od najpoznatijih sorata u Zagrebu i oko njega. I danas se najviše uzgaja u široj zagrebačkoj okolici, Plešivici, Prigorju i Hrvatskom zagorju, no ima je i u Sloveniji te Mađarskoj. Kod nas je zovu još i imbrina, brina te moravina, u Mađarskoj piros leányka, a u zemljama njemačkoga govornog područja königstraube te portugieser rot. Genetika je pokazala kako nema veze s portugalskim sortama pa postoji mogućnost da je ime portugalsko crveno dobila po bečkom rasadničaru koji je bio podrijetlom iz Portugala i crvenkastoj boji bobica. Treba dodati i da je Kraljica, fino pjenušavo vino od kraljevine obitelji Puhelek-Purek iz Gornjeg Psarjeva, bila službeni pjenušac ovogodišnje biciklističke utrke Tour of Croatia, koja se od 18. do 23. travnja vozila u sve četiri hrvatske vinske podregije – Slavoniji i Podunavlju, Dalmaciji, Istri i Primorju te Bregovitom sjeverozapadu.
Vino.hr online vinoteka