Fino miriše po crnom bobičastom voću, začinima i čokoladi Boškinac cuvée 2013., crno vino od cabernet sauvignona i merlota. Proizvodi ga vinarija Boškinac iz Novalje na Pagu. Okus mu je pun, mekan, skladan i vrlo svjež, iako je vino već poprilično zrelo. Ocjenjivači Vinskih zvijezda dodijelili su mu četiri zvjezdice i titulu vina tjedna. Butelja vina s karakterom je u vinoteci Vrutka 299,98 kuna.
Tri zvjezdice osvojila je Gran malvazija 2013. Morena Coronice iz mjesta Koreniki pokraj Umaga. Živo vino vrlo dobrog tijela i okusa koji dugo traje u Mivi stoji 118,50 kuna. U konkurenciji su bili Malvazija 2016. Kabola (Vrutak 67,98 kn) i Pošip 2016. Tomić (Vrutak, 89,98 kn).
blog.vino.hr
Piše Bakhov sin Ivo Kozarčanin
Naslovna slika
Vino tjedna je crnjak s karakterom Boškinac cuvée 2013. s otoka Paga
6. listopad, 2017.Prije 25 godina ni trs u Argentini nisu imali, danas osvajaju svijet odličnim vinima
30. rujan, 2017.
Argentina nije, poput susjednog Čilea, ni pokušala svijet osvajati jeftinim vinima, a i našim je vinarijama kvaliteta najvažnija, rekao je Uwe Röder predstavljajući tri nova vina hrvatskom tržištu iz argentinskih vinarija Salentein i Pyros.
– Salentein je mala vinarija s oko 800 hektara vinograda u dolini Uco koja se nadovezuje na najpoznatiju argentinsku vinsku regiju Mendozu – rekao je Uwe i ponovio “mala”, nasmijavši se. 
- Mala je za argentinske i svjetske pojmove pa ima i drukčiju filozofiju nego ostali vinari iz Mendoze. Sve je posvećeno terroiru, svako vino prvenstveno odražava vinograd u kojem je uzgojeno grožđe. Svako je drukčije – rekao je Uwe.
Posebna su vina već i po tome što grožđe raste na nadmorskim visinama između 1050 i 1700 metara. Za nas je to nepojmljivo, jer u Hrvatskoj nema vinograda posađenih iznad 500 metara nadmorske visine, ali za Argentinu je sasvim uobičajeno. I ne spada među posebno visoke položaje jer vinarija Colomé, na primjer, ima vinograd na 3100 metara. U njemu raste, naravno, malbec, a vino se zove Altura Máxima, što znači najveća visina.
S nadmorskom visinom tog vinograda Salentein se ne može mjeriti, no može s ljupkošću vina. Salentein Malbec 2015. Barrel Selected doista je ljupko, mekano, iznimno dopadljivo vino, ali ne u smislu da ga je netko dorađivao da bi bilo takvo. Jednostavno, riječ je o iskrenom vinu ugodne svježine, ne prečvrstog tijela i bez trpkosti. Vinu koje se vrlo lako pije. Vinogradi su na visinama do 1300 metara, a vino je odležalo 12 mjeseci u velikim bačvama od francuskog hrasta. I proizvodnja je mala. Kao što je mala i vinarija. Samo 120.000 kartona ili 1,2 milijuna boca na godinu.
Šetnje podno Anda potom je odvela do regije San Juan gdje je vinarija Pyros koja je doista sagrađena od nule.
- Nemamo tradiciju. Vlasnik Myndert Pon zaljubio se u ovaj kraj, vidio da je tlo prvoklasno pa potražio najbolje ljude i krenuo raditi najbolja vina – rekao je Uwe Röder. O vinima brine José Rubén Morales, jedan od najutjecajnijih argentinskih enologa koji iskustvo iz više od 40 berbi prenosi i na mlade snage u vinariji. On je s vlasnikom i sadio malbec te shiraz za vinariju Pyros. To je, rekao je Uwe Röder, vrlo mala vinarija sa 100 hektara vinograda. Za usporedbu, hektar je površina dva nogometna igrališta.
U Hrvatsku je stigao Malbec Pyros 2013. Pyros znači vatra, a to su mu ime nadjenuli po legendi da je u regiji San Juan vatra i nastala. To je tek druga berba iz mladog vinograda, a vino je nevjerojatno zrelo. Gusto je, fino začinjeno, s čvrstim traninima, vatreno… 
Iako je ista sorta kao prvo vino, drugi je vinograd, druge su bačve (50 posto je američkih), drugi je i stil. Džemastije je vino, podsjetit će nekoga na naše dalmatinske crnjake. Džemasto je i treće vino, ponovno iz Salentein vinarije. To je Numina Gran Corte 2014., mješavina malbeca s cabernet sauvignonom, cabernet francom, merlotom i petit verdotom. 
Numina znači “duh”, a vinom se pokušava iskazati duh doline Uco u kojoj su vinogradi. I iskazuje se poželjna divljina, možda zbog tla, a možda i zbog cabernet franca i petit verdota.
Veliko vino od plavca malog je Dingač 2013. Vedrana Kiridžije iz Potomja
29. rujan, 2017.
Zrelo vino bogate, zaokružene strukture, puno, gusto, kompleksno i snažno je Dingač 2013. Vedrana Kiridžije iz Potomja na Pelješcu. Iznimno pouzdano vino, koje redovito osvaja visoke ocjene, članovi žirija Vinskih zvijezda opisali su kao ‘veliki plavac mali’. Dodijelili su mu četiri zvjezdice te titulu vina tjedna. Butelja je u Vrutku 159,98 kuna.
Svježe, ugodno, voćno, mineralno vino srednjeg tijela za masniju riječnu ribu je Graševina Liska 2016. iločke vinarije Buhač čija je cijena u Vrutku 34,98 kuna.
U konkurenciji je bila i Malvazija Anno Domini 2015. obitelji Benvenuti iz Kaldira kraj Motovuna (Vivat 135 kuna).
Nježno prožvačite zalogaj, srknite vino i pričekajte da počne čarolija
29. rujan, 2017.
Celer je bio prilog nježnome mesu grdobine mariniranom u naranči koje se izvrsno nadopunjavalo s Graševinom Mitrovac Vlade Krauthakera, vinom aroma kamilice, bijelog i žutog voća te “kapljicom” meda. Dobra je kombinacija bila i kad je zalogaj sadržavao malo povrća, no ne i celera, koji je prejakog okusa. To je bilo učenje na pogreškama u maloj školi sparivanja hrane i vina jednog od naših najboljih sommeliera Marija Meštrovića. 
Celer je “podvalio” u zalogaj da bismo vidjeli kako se ne može vino odabirati samo prema glavnoj namirnici. Jedno od težih jela za sljubljivanje su ljute krvavice. Pravi izbor je neki njemački riesling kabinett čiji neprovreli šećer može ublažiti ljutinu bez utjecaja na ostale okuse smjese. Takvih vina, ne jako slatkih, a s izraženim finim kiselinama, mi baš nemamo. Nije lako ni sa sirovim plodovima mora i ribom. Oni traže mineralno vino vitkog tijela. Odličan izbor su dobri austrijski zeleni veltlinci, a od naših vina poneka mlada istarska malvazija s nježnom aromom bijelog voća. Bilo je u Slavoniji i Podunavlju graševina koje bi to dobro popratile, no posljednjih godina su presnažne. Nadomjestit će ih dobar pjenušac. Što suhlji, barem extra brut, i relativno mlad, jer samo kod takvog zrele arome korice kruha neće prekriti voćnost.
Dva su puta za sparivanje – sklad i kontrast. U prvom se traže hrana i vino s podjednakom svježinom, slatkoćom (slasću) i strukturom, odnosno snagom. Takvi su primjeri gore navedeni sa sirovim plodovima mora i ribom. Spajanje suprotnosti su vina s izraženom kiselošću uz jela od masnog mesa, odnosno slađih vina sa začinjenom hranom. Sklad i kontrast lako će se razumjeti na pilećem paprikašu bez luka, ali s vrhnjem, koji u najzapadnijim dijelovima Slavonije zovu perket, a nema veze s perkeltom u Podunavlju. Odlično će mu pristajati kremasti chardonnay jer su slični. No lijepo će se sljubiti i s pjenušcem. Svježina koju daju mjehurići lijepo će rezati kremoznost vrhnja. Veliko s velikim, a skromno sa skromnim, možda je najvažnije pravilo. Slabo ili srednje pečen komad odležane junetine začinjene samo paprom i solju ne može se poslužiti s bijelim sauvignonom, pa bio on i najbolji na svijetu. Može, međutim, s cabernet sauvignonom, posebno ako mu je prošlo pet godina. No taj veliki crnjak nimalo neće pristajati nekom sendviču od piletine ili puretine. Veći će užitak biti popije li se uz njega čaša kraljevine ili moslavca (pušipela, šipona, odnosno furminta, kako tu našu sortu zovu u svijetu).
Slanost hrane je popriličan problem. Spominje se ponekad da je vino slankasto, to je jedan od izražaja mineralnosti, no nije i slano, pa je sklad teško postići. No kontrast nije. Slanim jelima pristajat će i slađa vina, kao i ona izraženijih kiselina. Često se spominje da je važno pravilo sljubljivanja – bijelo meso s bijelim vinom, a crveno s crvenim (crnim), ali boja vina sve manje odaje njegov karakter. Ima danas vina koja spadaju u bijela, a čvršćeg su tijela i punija od mnogih crnjaka. Uostalom, crni pinot, sivi pinot i bijeli pinot nisu tri sorte, nego klonovi jedne, a sivi pinot iz Alsacea često je puniji i čvršći nego crni pinot iz Burgundije. To nema veze s kvalitetom. Ako su iz dobrih vinarija, oba mogu biti među najboljim vinima u svijetu. Izvrstan prijedlog dobrog “pogrešnog” sljubljivanja bijelog ribljeg mesa i crvenog vina dao je sommelier Mathieu Ouvrard u Decanteru otprije nekoliko godina. Filetu lista u redukciji od cikle pridružio je njemački crni pinot. Tko je pio ponajbolje njemačke spätburgundere, kako zovu tu sortu, zna da bi to mogla biti savršena kombinacija.
Vino.hr online vinoteka