I astronauti bii trebali popiti čašicu-dvije crvenog vina žele li si olakšati život u bestežinskom stanju. Resveratrol, tvar zaslužna za blagotvorni utjecaj vina na zdravlje, štiti od smanjivanja gustoće kostiju i sprječava otpornost tijela na inzulin, a te dvije tegobe moguća su posljedica višemjesečnog života bez gravitacije.
Istaživači sa Sveučilišta u Strasbourgu to su zaključili nakon pokusa na štakorima. Upozoravaju da u standardnu opremu svemirskih brodova ne treba uključivati vinske hladnjake sve dok se testovi ne odrade i na ljudima. NASA je upravo završila program svemirskih letova s ljudskom posadom, pa do pokretanja sljedećeg sličnog projekta stigne promijeniti krute propise koji brane uživanje u alkoholu tijekom svemirskih letova i 12 sati prije lansiranja.
blog.vino.hr
Piše Bakhov sin Ivo Kozarčanin
Naslovna slika
Vino može astronautima olakšati život u bestežinskom stanju
29. srpanj, 2011.Hrvatska i slovenska Istra žele zajedničko geografsko podrijetlo
29. srpanj, 2011.
Za nas, vinare, s obje strane granice, hrvatske i slovenske, Istra je oduvijek bila jedinstven pojam. I jedni i drugo živimo od istog teritorija, s istim plodovima zemlje kojima obiluje naša regija. Gledano povijesno, društveno i kulturno, međusobno smo isprepleteni. Gospodarski gledano, međusobnom suradnjom otvorili smo prostor nekim novim projektima i promociji regije, a vjerujemo kako zajedništvom možemo dodatno ojačati brend „Istra“ na domaćim i međunarodnim tržištima.
To je uvodni odlomak deklaracije kojom predstavnici Vinistre i Društva vinogradnikov Slovenske Istre pozivaju nadležna tijela u Hrvatskoj, Sloveniji i Europskoj uniji da pokrenu postupak vezan uz izmjenu zakonodavstva koja bi omogućila korištenje termina „Istra“ kao oznake geografskog podrijetla vina ove regije s obje strane granice. Deklaraciju su nakon sastanka u Umagu potpisali Ivica Matošević, u ime članova Vinistre, te Ingrid Mahnič, u ime članova Društva vinogradnikov Slovenske Istre. Dokument će biti upućen Vladi Republike Hrvatske i Vladi Republike Slovenije, kao i na adrese nadležnih uprava Europske komisije u Bruxellesu.
Slovenski zakon trenutačno predviđa kako vina Istre moraju nositi oznaku podrijetla „Slovenske Istre“. U pregovorima o pristupanju Europskoj uniji predviđeno je kako bi i hrvatska vina, kad Hrvatska postane članicom EU, trebala nositi oznaku podrijetla „Hrvatske Istre“.
Predstavnici udruga u deklaraciji navode kako će jedinstveni naziv regije otvoriti osnove za zajedničke marketinške aktivnosti, kao i razvojne programe koji se mogu kandidirati za programe Europske unije.
Babić je neotkriveno vinsko blago Hrvatske
26. srpanj, 2011.
Prosječno vino od babića nije na prvi dojam osobito atraktivno zbog slabije izraženih primarnih aroma u kojima prevladavaju herbalne note i kupine. Međutim, kad se radi od dobro dozrela grožđa, voćne su arome mnogo jače, a kad vino sazrijeva u hrastovim bačvama, postaju kompleksne i vrlo ugodne, tvrdi dr. Leo Gracin, enolog i suvlasnik vinarije Suha punta, koja sasvim opravdano radi najskuplji babić. Gracin dodaje kako je šteta babić proizvoditi kao lagano vino.
- Njegove povišene kiseline fantastično se uklapaju u visoke alkohole i zrele tanine pa ima puno i vrlo snažno tijelo, ali istodobno ostaje pitko i slasno – govori Gracin o sorti svoga podneblja tako da se svakom vinoljupcu moraju skupljati sline u ustima. I nije jedini.
Anthony Rose, vinski kritičar britanskog Independenta, prije dvije godine kušao je desetke hrvatskih vina i rekao da mu se među crnima babić najviše dopao.
- Ta će vam sorta biti i važnija od plavca malog – poručio je autor jedne od najutjecajnijih vinskih kolumni.
A babić je rođak plavca malog. Kao i naša najpoznatija izvorna sorta, traži jako sunce i škrto tlo te za vrhunska vina treba smanjiti prinos po trsu. Babić nakuplja više kiselina od plavca. Zato su mu vina harmoničnija, življa i vjerojatno mogu dulje odležati. Vjerojatno, jer se doista vrhunski babići, a ne oni kojima to piše na etiketi, proizvode samo nekoliko godina pa se tvrdnja koja teoretski drži vodu još nije mogla provjeriti na kušanjima vina koja su odležala barem desetljeće.
Bucavac, Kremik, Strana, Trovrh, Jasenovik neki su od vinogradarskih položaja na kojima najbolje uspijeva ova sorta, koja baš i ne voli plodno tlo. O položaju Bucavac postoji i zanimljiva legenda, a to je da je fotografija tog vinograda visjela na zidu zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku. Priča se ponavlja gotovo u svakom tekstu o babiću pa je spominjemo i ovdje, no fotografiju te fotografije na zidu nitko nije vidio.
- Godinama sam pokušavao dobiti potvrdu te priče i nisam uspio – izjavio je prije nekoliko godina za Nedjeljnu Dalmaciju šibenski etnolog Jadran Kale.
Primoštenski vinogradar Ante Gracin, otac enologa Lea, tad je rekao kako je fotografija vjerojatno bila u zgradi tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Bez obzira na to, primoštenski su vinogradi, posebice položaj Bucavac, doista spomenik ljudskom radu i pokrenut je postupak da se uvrste na Unescovu listu zaštićene baštine. A nastali su navodno prema dekretu. Nakon Drugoga svjetskog rata trebalo je saditi lozu za novu državnu vinariju, koje je današnji šibenski Vinoplod nasljednik.
Zadrugari su dobili parcele koje su ograđivati suhozidima kako bi spriječili da kiša spere ono malo zemlje s tog terena ponad današnje marine Kremik.
Vina od babića su modrocrvena. Punoga su tijela, gusta poput ulja ali vrlo pitka te prepoznatljiva po voćnim aromama. Veliki i mali dva su tipa sorte babića crnog i razlikuju se po veličini grozda. Babić mali može nakupiti do 23 posto sladora u grožđu, a veliki dva postotka manje. Zato su vina od babića malog punija i s više alkohola. S glasovitih primoštenskih terada, kako tamo nazivaju terase ograđene suhozidima, u pravilu stižu vrhunska vina. A Jadrtovac je bivši vojni poligon u zaleđu Šibenika gdje zadnjih godina goleme vinograde babića sade sinovi Zlatana Plenkovića Marin i Nikola sa zagrebačkim zubarom Alenom Đunđerom te Vinoplodovi kooperanti, braća Zdravko i Ante Kursan. Ukupno bi trebali posaditi milijun trsova. Babić raste i u kaštelanskom vinogorju te na Braču, no uglavnom ga, zbog svježine, tamo miješaju s drugom sortama. Babić odlično pristaje uz pršut i pikantnije sireve, pašticade te meso sa žara.
Nije prosecco prošek, a ni svaki prošek nije pravi prošek
24. srpanj, 2011.
Ovo je jako dobro, ali ne sliči prošeku koji pijem u gostionicama, rekao mi je prijatelj nakon kušanja Hectorovicha, prirodnog prošeka koji Andro Tomić s Hvara radi od bogdanuše, prča i maraštine. I ne sliči. Onomu iz gostionice ne sliče ni ostali prošeci s Hvara. Obitelj Plančić radi ga od izabranih bobica bogdanuše, prča i trbljana, a Zlatan Plenković od plavca malog. Od sedam do osam kilograma grožđa treba Plenkoviću za litru njegova prošeka koji je od crnoga grožđa, ali je zlatnosmeđi. I Plančići i Plenković dugo ga drže u drvenim bačvama u kojima nastaju prekrasne arome sušenog voća, najviše šljiva i smokava. Prošek iz gostionica ne sliči ni Ambri Alena Bibića iz Plastova kraj Skradina. On prošek radi kombinirajući posebno pripremljena vina od debita iz sedam različitih berbi i za bačvicu od 225 litara utroši tri tone grožđa. To su pravi prošeci, prirodna slatka vina koja se i danas rade prema tradicionalnoj recepturi i čija proizvodnja uvjetuje cijenu koja nikako ne može biti 50 kuna po litri.
Prošek je naše tradicionalno desertno vino od bijelog (maraština, vugava, grk, pošip, bogdanuša, prč…) ili crnoga (plavac mali, okatac…) grožđa kojem se nakon berbe bobe prosušuju na vjetru kako bi se koncentrirao grožđani šećer. Prošek ne treba miješati s proseccom, talijanskom sortom bijeloga grožđa od koje se rade lagani pjenušci voćnih aroma. To su izvrsna ljetna pjenušava vina iako im je loš publicitet dala ozloglašena Paris Hilton koja je predstavljala jedan od njih.
Poseban prošek napravili su prije tri godine i na zagrebačkome Agronomskom fakultetu od vugave, grka, prča i maraštine. Napunili su samo 200 bočica, a ime su mu dali po Marcelu Jelaski (1914. – 2006.), koji je u splitskom Institutu za jadranske kulture osnovao Odjel za vinogradarstvo. Taj je prošek bio rezultat istraživanja najprimjerenijih sorata za prošek. Pokazalo se da su najbolje bijele sorte malvasija dubrovačka i vugava, a crne plavac i glavinuša, koju zovu i okatac.
Prošek je u kuhinji izvanredan dodatak i slanim jelima poput umaka od gljiva, pirjane piletine ili teletine te pastrve u aromatičnom bilju. A za stolom, najbolje ga je poslužiti uz suhe dalmatinske i istarske kolače.
Vino.hr online vinoteka