7. lipanj, 2014.
Smiješno je reći, ali desetorici kušača, enologa, vinara, vinskih trgovaca, sommeliera i specijaliziranih novinara bilo je na radionici o slovačkim vinima u Samoboru lakše popiti deset butelja iz Slovačke nego zapamtiti imena sorti od kojih su nastale sorte koje su dala ta vina. Riječ je o križancima, dakle, novim sortama koje su nastale prirodno ili ih je stvorio čovjek, a Slovaci im već desetljećima posvećuju puno vremena i novca jer žele dobra vina s obzirom na to da im je klima u pravilu prehladna za najpoznatije svjetske sorte. Tako su stvorili ili preuzeli iz susjednih država bijelu sortu devin, od traminca crvenog i veltlinca crvenog te crvene sorte alibernet (alicante Bouschet i cabernet sauvignon), neronet (lovrijenac, portugizac, alibernet) ili dunaj. Potonji je križanac križanca divljih loza vitis riparia i vitis labrusca sa sortama muškat Bouschet, što je vjerojatno križanac muškat hamburga i alicante Bouscheta te lovrijenca, a to su sorte europske loze vitis vinifera koja daje gotovo sva nama poznata vina.
Bilo je, naravno, puno smijeha kod “računanja” tko se, kad, s kim i koliko puta morao “poseksati” da bi ova vina danas bila u bocama, no bilo je i puno zadovoljnih uzdaha i osmijeha nakon kušanja.
Tako je počelo već s odličnim, školski čisto napravljenim prvim vinom, devinom berbe 2012. vinarije Vinidi u kojem je miris traminca ostao vrlo nježan, taman da začini veltlinac s kojim je iskrižan. Vino bi odlično pristajalo uz umjereno začinjenu kinesku hranu. Svidjelo se i svježe, fino čisto vino neronet vinarije Chateau Modra koja je prilično poznata i izvan Slovačke, a ponajbolje među svih deset bila je Nitria iz istog podruma. To vino nije križanac, nego mješavina sorti, vjerojatno je riječ o sortama cabernet sauvignon i lovrijenac.
Te crvene sorte vinarija ima posađene u regiji Nitria, a o čemu je točno riječ, ne zna se jer na butelji nije službena etiketa, nego improvizirana, nalijepljena samo za ocjenjivanje. Puna i sočna kapljica ima fini dodir drveta te je odlično pristajala uz nježan perkelt od janjetine kojim nas je počastio domaćin, samoborski vinar i ugostitelj Marijan Žganjer. Malo ljudi zna da je i dio slavne mađarske regije Tokaj u Slovačkoj i baš iz tog dijela, iz vinarije Ostrožovič koja u Slovačkoj, veličinom i kvalitetom znači kao otprilike kod nas Krauthaker, stigla su dva furminta. Berba 2011. zrelo je vino koje vrlo lijepo stari i još će nekoliko godina nesumnjivo dobivati nosu i nepcu ugodnu patinu. Ostrožovičev Furmint berbe 2003. samo je star, bez ugodnih osjeta koje bi takvo vino trebalo imati. Još je u gorem stanju bijeli pinot iste berbe i istog proizvođača. Da bijeli pinot može dugo živjeti, dokazao je ubrzo “uljez”, godinu dana starije vino iste sorte plešivičkog vinara Zdenka Šembera. To je bila sasvim druga priča.
Vino ima sasvim čiste miris i okus te za 12-godišnjaka je nevjerojatno živo. Mnogi su se nasmijali vidjevši da na etiketi piše Bijeli pinto, ali to je zato što Šember nije imao zaštićeno zemljopisno podrjetlo za to vino pa ga nije smio nazvati imenom sorte. I pinot je postao pinto.
Objavljeno u kusanje vina | Comments Off
6. lipanj, 2014.
Ova malvasija nema veze s istarskom malvazijom bijelom, nego je riječ o sorti koju na Mediteranu zovu još i malvasia delle Lipari, malvasia di Sardegna, Greco di Gerace i malvasia de Sitges. Daje moćna bijela vina pa i ovo ima 14,5 posto alkohola, koji je u kompleksnom i bogatom vinu vrlo dobro uklopljen. Butelja u vinoteci Dekanter stoji 110 kuna. Vino je osvojilo tri zvjezdice i titulu vina tjedna u konkurenciji pjenušavog vina Prosseco di Valdobbiadene superiore Tenute Santa Ana iz Italije (Bornstein 115 kuna) te mirnih vina Cotes du Rhone Rive Gauche 2013. (vino.hr 70 kuna) i Pošipa Grgić 2012., koji je u Vrutku 138 kuna.
Objavljeno u Vinske zvijezde 2014., vinske zvijezde | Comments Off
31. svibanj, 2014.
Doigravanje je odlučilo najbolju mladu graševinu na ocjenjivanju uoči Festivala graševine 6. i 7. lipnja, u Kutjevu. Ocjene za četiri vina razlikovale su se manje od pola boda pa je 15 ocjenjivača biralo najbolju. I izabrali su dvije. Titulu šampiona podijelili su Iločki podruma i Vlado Krauthaker. U konkurenciji su još bile graševine Galić te Branko Jakobović.
- Nijedno vino nismo odbacili i to veseli jer je 2013. bila vinogradarski vrlo teška – rekao je šef žirija dr. Edi Maletić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.
Među starijim berbama najbolja je bila Graševina Turković podruma Kutjevo. Iz te je vinarije i šampion slatkih vina: Graševina ledene berbe 2008. Među ostalim sortama dominirao je Vlado Krauthaker. Njegov chardonnay 2012. najbolje je bijelo, Rose 2013. najbolje ružičasto, a Merlot 2011. najbolje crveno vino.
Sljedeći vikend je i 46. izložba vina kontinentalne Hrvatske u Svetom Ivanu Zelini. Najznačajnije priznanje, za najbolju kraljevinu, dobio je Stjepan Puhelek Purek čija je nova etiketa, odnosno oprema boce, izabrana za najljepšu. Prikazuje igraću kartu dame koja simbolizira njegove kćeri Natašu i Ivanu. Obje su enologinje i obje su bile vinske kraljice. Ostale glavne nagrade u Zelini dobili su Zadruga Podolski za Ledenu graševinu 2011., Iločki podrumi za Graševinu Principovac 2011. i “običnu” Graševinu 2013., Belje za Chardonnay 2012., Feravino za Crni pinot 2012. i Syrah 2011.
Istrani su, veselo kao i uvijek, “preživjeli” 21. Vinistru. U najznačajnijim kategorijama najbolji su bili Vina Dešković iz Grožnjana s mladom malvazijom, Vina Cattunar iz Brtonigle čija je berba 2011. najbolja zrela malvazija, Vina Laguna imaju najbolji mladi teran, a Benvenuti vina iz Kaldira najbolji zreli (berba 2011.).
U Daruvaru, na Vinodaru, sve velike zlatne medalje, za više od 90 bodova, pokupila su predikatna vina: Graševina Daruvar Izborna berba bobica 2009., Graševina Daruvar Izborna berba prosušenih bobica 2011., Silvanac zeleni izborna berba 2011. Orahovica, Pinot sivi izborna berba prosušenih bobica 2012. Zlatka Sonenšajna, Sauvignon ledene berbe 2012. i Traminac ledene berbe 2012. Vina Turić te Traminac ledeno vino 2012. Stjepana Đurinskog. Ovo vino korpulentnog i veselog Zaprešićana Đurinskog je s 92 boda i ukupni šampion ocjenjivanja Zagrebačke županije, a lanjski traminac mu je šampion vina posljednje berbe. Šampion bijelih mirnih suhih vina je Graševina 2013. još jednog Zaprešićanina Željka Gašparinčića, a crvenih Pinot crni Željka Kosa iz Sv. Ivana Zeline. Novinari u Zagrebačkoj županiji biraju najbolja vina od chardonnaya i rizlinga i ove su godine titule šampiona ponijeli chardonnay zelinske obitelji Kos Jurišić, rodbina prije navedenog šampiona Željka Kosa, te rizling Poljoprivredne zadruge Plešivica što je bilo poprilično iznenađenje.
U Štrigovi su birali najbolji pušipel, kako tamo zovu moslavac ili šipon. Šampion predikatnih vina je Moslavac izborne berbe bobica iz 2002. Agromeđimurja, a suhih Pušipel 2013. obitelji Dvanajščak. Dubrovnik je imao svoj prvi Festiwine. Pobjednik ocjenjivanja je iz vinogorja Komarna, Plavac mali 2011. tvrtke Poljopromet, a iznenađujuće loše ocjene međunarodna komisija dodijelila je favoriziranim vinima s Dingača.
Objavljeno u kusanje vina | Comments Off
30. svibanj, 2014.
Zmajev vrč je hrvatski prijevod imena talijanskog crvenog vina Bricco del Drago vinarije Poderi Colla iz Albe u Pijemontu. Mješavina dolcetta i nebiola dobila je tri zvjezdice na ocjenjivanju Vinskih zvijezda. Kompleksno, zrelo, skladno, živahno vino može još odstajati u boci, a u vinoteci Bornstein stoji 165 kuna.
Titulu vina tjedna Zmajev vrč osvojio je u konkurenciji rosea iz Provanse Les Domaniers 2011 selection (Vinum Vinotrade 165 kuna), Zweigelta 2011. našeg Mate Klikovića iz Burgenlanda (Vrutak 50 kuna) te Chardonnaya 2013. Collection plaisir iz doline Loire u Francuskoj koji u online vinoteci vino.hr stoji 70 kuna.
Objavljeno u Vinske zvijezde 2014., slatko, vinske zvijezde | Comments Off