Ne može Boris Šuljić izbjeći buru. Vlasnik hotela Boškinac imeđu Novalje i Stare Novalje, te istoimene vinarije poznate po odličnim crnim vinima, kaže da njegov otok sve svoje posebnosti zahvaljuje baš tom hladnom vjetru koji se spušta niz Velebit. Bura nanosi sol na pašnjake pa ovčje mlijeko, a potom i sir koji se od njega radi, imaju poseban okus jer ovce pasu posoljene aromatične trave. Zato je posebno i iznimno cijenjeno meso mladih janjaca koji još sišu, ali i onih malo starijih koji sami pasu. Samo paška čipka izravne veze sa solju nema, ali bjelinom i oblicima poput slanih kristala podsjeća na nju. Bura ga je umalo zaustavila u vožnji vina na kušanje u Zagreb. Ulovio je jedini trajekt koji je tog dana isplovio prema kopnu. Stigavši u vinski bar, Sherry’s počeo je objašnjavati kako sol i vinu daje poseban okus. U njemu se prepoznaje tlo na kojem je grožđe zrilo i rukopis vinara koji je od toga grožđa napravio vino. I nije stao samo na priči.
Na kušanje je ponudio svoje najglasovitije vino Boškinac Crno, mješavinu cabernet sauvignona i merlota, berbe 2010., koja se sad prodaje, a da se vidi kako vino stari, iz arhive je donio i berbe 2009., 2007. i 2006. Berbe 2008. nema jer godina nije bila dovoljno dobra.
Aktualna berba 2010. kušače je dočekala eksplozijom mirisa među kojima su dominirali tamno bobičasto voće i zemlja. Elegantno vino ima puno alkohola, no odlično je uklopljen i nimalo ne pecka. Vino je odležalo dvije godine u hrastovim bačvicama, ali te arome barriquea nisu pokrile voćnost, samo su ga oplemenile. A najviše je oduševilo što će to vino još najmanje četiri-pet godina lijepo sazrijevati i biti još bolje.
- Dosad sam pokušavao čuvati crvena vina četiri godine prije prodaje, ali nemamo mi veliku proizvodnju pa smo ponekad morali izaći i ranije da ne ostavimo rupu na tržištu. Kako vinogradi dolaze u rod i grožđa je više pa se nadam da ćemo doći do optimalnih sedam godina odležavanja vina u podrumu – rekao je Boris Šuljić.
Da je sedam godina optimalna zrelost crnog Boškinca, pokazala je i berba 2007. koja je sad u najboljoj formi. Traži jako široku čašu jer su se arome smirile i polako se otvaraju, a kroz voćne mirise probijaju se i oni zreliji kamena, pa i aromatičnih trava. Vino je slasno i sočno za toplih ljetnih večeri, odlično će pristajati najfinijem jelu od crvenog mesa, odležanom bifteku sa žara koji ne smije biti prepečen, a na njega se s visoka prospe samo šaka krupne morske soli. Paške, naravno.
A u iščekivanju toga glavnog jela kojem će vino biti najbolji prilog, može se osvježiti gegićem, autohtonom sortom otoka Paga koju je Šuljić rasadio uzevši plemke sa starih trsova. Kad ga radi klasičnom vinifikacijom za bijela vina, riječ je o nježnom aperitivu s blagim cvjetnim aromama koje će pristajati sirovoj, mariniranoj ribi, ali i onoj bijeloj s gradela. Od berbe 2014. radit će i macerirani gegić koji, pokazalo je to vino “Ocu” napravljeno lani od više bijelih sorti, neće biti ljetno vino te će dobro pratiti i mesna pečenja.
blog.vino.hr
Piše Bakhov sin Ivo Kozarčanin
Naslovna slika
Fina slana vina s otoka Paga
19. srpanj, 2014.Vino tjedna 18. srpnja: Graševina Turković 2012.
18. srpanj, 2014.
Ocjenjivači Vinskih zvijezda birali su riječi da opišu Graševinu Turković 2012. podruma Kutjevo. Uz tri zvjezdice, proglasili su ga i vinom tjedna. Vino je dobilo ime po Greti i Zdenku Turkoviću, obitelji u čijem je vlasništvu bio podrum Kutjevo do 2. svjetskog rata, a Zdenko je i poslije rata vodio proizvodnju iako su mu vlasništvo oduzeli. Vino fino pristaje najfinijim jelima od riječne ribe, ali i laganijim pečenjima sa svjetlim umacima, a u Vrutku stoji 69,98 kuna.
Konkurencija ovoj graševini bili su svjež, mineralan, harmoničan i živ, ali pomalo jednoslojan Pinot griggio 2013. talijanske vinarije Jermann (Vinotrade, 193 kune), potom mek, podatan i topao Sivi pinot 2011. plešivičke obitelji Kurtalj (Bornstein, 85 kuna) i vino Korta Katarina rosé 2011. od plavca malog s Pelješca koje u Miva galeriji vina stoji 118 kuna.
Sauvignoni iz tri zemlje ujedinili se u Zagrebu
12. srpanj, 2014.
Sauvignon mora biti Seksi, dakle, buditi želju, ali sAuvignon poput Afrodizijaka mora i poticati strast. SaUvignon mora biti i Uglađen, iako je ime dobio po francuskoj riječi za “divlji”. SauVignon je vino za Vinalije, odnosno svečanosti kakvima su stari Latini slavili početak berbe u rujnu i početak uživanja u mladom vinu u travnju. SauvIgnon je i Iskrena sorta jer ga je lako prepoznati po jedinstvenoj aromi, a ne zna ni lagati – svaka se pogreška vinara brzo iskaže u vinu. SauviGnon je i Glazba, suzvučje tri tona, a to su izgled, miris i okus toga jedinstvenog vina, no SauvigNon je i Neobuzdan. Lako iskaže loše osobine, ako se s njim ne postupa dobro. Unatoč tomu sauvignOn Očarava. Poput Sophije Loren koja je imala krive noge, prevelika usta i preširoko razmaknute oči, a očarala je svijet. Ni sauvignoN nije savršen, no mnogima je Najbolji na svijetu. Tom igrom slovima predstavio sam sauvignone sjeverozapadne, odnosno bregovite Hrvatske na konferenciji o sauvignonima održanoj pod imenom “Jedna sorta, tri zemlje, tri regije, jedan terroir”.
– Priroda ne zna za razlike koje uspostavljaju geopolitika i povijest. Pravi primjer su ove tri regije austrijski Südsteiermark, slovenska Štajerska Slovenija i bregovita Hrvatska koje dijele isti terroir i stilski daju vrlo slična vina. To osobito vrijedi za sauvignon blanc, globalno popularnu sortu koja u ovom kutku svijeta daje jedinstvena vina iznimno visoke kvalitete, a pritom sasvim različita od drugih, po sauvignonu također slavnih, regija poput novozelandskog Marlborougha, francuskih Loire i Bordeauxa, kalifornijske doline Napa ili čileanske Leyde – sažeo je organizator konferencije Saša Špiranec priču o tlu, klimi i ljudima iz triju država koji od iste sorte rade slična vina. Ideja je bila promovirati tri vinske regije koje su u svojim zemljama neopravdano podcijenjene, a izvan granica Austrije, Slovenije i Hrvatske gotovo nepoznate.
Na predstavljanju bregovite Hrvatske i slovenske Štajerske prednjačili su svježi, mladi sauvignoni. Svi su bili dobri, a oduševio se sauvignon Bolfan 2013. Naše berbe 2011. i 2006. i slovenske 2011. i 2008. poslužene su kako bi pokazale da sorta ima i dobar potencijal starenja. Austrijanci su dali samo dva mlada sauvignona, a deset ih je bilo iz prijašnjih berbi, do 2007. I mnogi njegovani u drvenim bačvama što se u većini slučajeva nije pokazalo dobrim, no jedno takvo vino, Sabathi Sauvignonu Reserve 2007. bilo je izvanredno.
Britanski vinski sudac Paul White predstavio je sauvignone različitih stilova iz cijelog svijeta, a Rene Bakalović, Morana Zibar i chef Ivica Fajt pripremili su posebna jela koja pristaju uz ova vina. Mladi suhi sauvignoni odlično su se sljubili sa sirnim namazom sa začinskim biljem, pilećom paštetom, dimljenom oradom, paniranim pilećim krilcima, tortelinima sa shitake gljivama…, ali ne i sa sushijem, koji ipak traži drukčije vino, ponajprije rizlinge. Ni uz sladoled suhi sauvignoni nisu bili dobri. No od ove sorte rade se i slatkiši pa se može reći da pristaje cijelom obroku.
Vino tjedna 11. srpnja: Pošip Čara 2012.
11. srpanj, 2014.
Miris zreo i pun, alkohol visok, malo pecka. Snažno, toplo južno vino odlično će pristajati uz jadranske lignje sa žara. Tako su ocjenjivači Vinskih zvijezda opisali Pošip Čara berbe 2012. Dodijelili su mu tri zvjezdice i titulu vina tjedna. Butelja ovog vina od sorte koja se s Korčule proširila Dalmacijom u Vrutku je 64 kune.
U konkurenciji su bili i Sauvignon 2012. talijanske vinarije Alois Lageder, puno, kompleksno i dotjerano vino koje u vinoteci Vivatina stoji 100,40 kuna, Chardonnay Galić 2011. iz Vetova, toplo vino čvrstog tijela i dugačkog završetka, s jakim mirisom nastalim pod utjecajem drvene bačvice, te osvježavajući rose Rosalia Iuris 2013., pravo ljetno vino čija je cijena u Vrutku 35 kuna.
Vino.hr online vinoteka