Daj nam bocu vina Beaujolais nouveau, naručio je u restoranu Derek Trotter iz legendarne serije “Mućke”.
- I neka bude 1979. godina – dodao je konobaru.
Među stotinama urnebesnih Delboyevih izjava ova iz epizode emitirane 1990. godine je i našim vinskim zaljubljenicima jedna od najsmješnijih. Beaujolais nouveau je slavno francusko mlado vino. Pije se do sljedeće berbe pa 11 godina starih boca u prodaji ni nema.
A naši vinski zakonodavci se ponašaju poput Delboya pa vinare i dalje tjeraju da na etikete pišu stolno, kvalitetno ili vrhunsko vino. Te kategorije mogu vrijediti u određenom trenutku, no vino se neprestano mijenja. Za tri ili pet godina sadržaj većine butelja bit će lošije kakvoće, a na njima će i dalje pisati vrhunsko vino.
Kupci će tako biti prevareni, a ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, umjesto da ukine tu besmislenu podjelu, čak je spustio prag za dodjelu kategorije vrhunskog vina s 85 na 82 boda. A da odluka bude urnebesna poput Delboyevih izjava, pravilnik koji to regulira je donio 1. travnja ove godine.
Vino prije puštanja u promet mora proći fizikalnu i kemijsku analizu, a nakon toga i organoleptičko ocjenjivanje. To znači da ga kuša skupina ocjenjivača vina s posebnim certifikatom i dodjeljuje mu bodove. Maksimum je 100 bodova i riječ je o sustavu Međunarodne organizacije za lozu i vino koji se koristi na velikoj većini ocjenjivanja u Europi, osim u Velikoj Britaniji. Ocjenjuju se izgled, miris, okus te ukupni dojam i vino koje u svim kategorijama dobije ocjenu “zadovoljava” ima 58 bodova, sa svim ocjenama “dobar” 72 boda, a s vrlo dobrim ocjenama 86 bodova.
Donedavno je na svim svjetskim ocjenjivanjima vina za zlatnu medalju trebalo 85 bodova. Kako je, dakle, svako vrlo dobro vino postajalo zlatno, pragovi za tu medalju posljednjih su godina podignuti na 87, 88 ili čak 90 bodova. A naš je ministar taj prag spustio pa čekamo poplavu tzv. vrhunskih vina.
– Podjela vina na vrhunska, kvalitetna i stolna je neprimjerena jer je riječ o subjektivnoj procjeni ocjenjivača koja postaje službena ocjena. Ljudima ne treba sugerirati navodnu kvalitetu vina nego regije iz kojih vina potječu – objašnjava vinski konzultant Saša Špiranec.
Njegov stav potvrđuje i to da je prva vrhunska malvazija bila Kozlovićeva berbe 2009., a dvije godine poslije berba 2001. istog vinara proglašena je najboljom starom malvazijom na svijetu unatoč tome što kod nas nije bila svrstana u kategoriju vrhunskih vina.
- Svako vino ima trenutak u kojem ga treba piti ili jelo uz koje najbolje pristaje i zašto ne bi neka kraljevina bila vrhunsko vino za neku priliku – pita Špiranec.
Još apsurdniji primjer zašto podjela vina na vrhunska i kvalitetna ne drži vodu jest svjetski slavno vino Chateau Margaux čija je berba 2004. u nas deklarirana kao kvalitetno vino, a butelja stoji 4900 kuna. S druge strane, ima službeno vrhunskih vina koja na policama hrvatskih trgovina stoje 40 kuna ili manje.
Inače, francuske kategorije vina su “vin de table” (stolna vina) bez podrobnije zaštite zemljopisnog podrijetla. Slijedi kategorija IGP (indication géographique protégée – vino sa zaštićenim geografskim podrijetlom) te AOP (appellation d’origine protégée), odnosno zaštita regije. Unutar te najviše kategorije postoje i uža zaštićena područja kao selo ili općina te najuži vinogradarski položaj.
I Talijani imaju stolna vina (vino di tavola) te zaštitu zemljopisnog podrijetla od regije prema položaju: IGT (indicazione geografica tipica ili označeno geografsko podrijetlo), DOC (denominazione di origine controllata – kontrolirano zemljopisno podrijetlo) te DOCG (enominazione di Origine Controllata e Garantita ili zajamčena oznaka podrijetla). U obje zemlje kvalitetu vina u određenoj regiji jamče udruge proizvođača.
blog.vino.hr
Piše Bakhov sin Ivo Kozarčanin
Naslovna slika
Poplava ‘vrhunskih’ vina: Prag je spušten s 85 na 82 boda
9. kolovoz, 2014.Vino tjedna je Krauthakerov Sauvignon Vidim 2013.
8. kolovoz, 2014.
Sadržajno, fino vino. Okus dugo traje. Zavodljivo, zrelo, za finu ribu s gradela s puno povrća, napisali su ocjnjivači vinskih zvijezda o mladom sauvigonu Kutjevčanina Vlade Krauthakera koji nosi i ime položaja uz vinariju na kojem raste grožđe. Dodijelili su mu tri zvjezdice i titulu vina tjedna. Butelja u vinariji Krauthaker stoji 55,28 kuna. Blizu zvjezdicama bila je i graševina kvalitetna 2013. Iločkih podruma. Vino je privlačno na nosu, malo umorno, ali ugodno u ustima i primjereno ozbiljnijim ribljim jelima. Butelja u Superkonzumu stoji samo 29,99 kuna. Na granici zvjezdica bilo j i vino Maximo Bianco 2011. iz Kutjeva. Toplo je, medasto, zrelu, puno, s aromama dunje i ruža, a u Vrutku je butelja 59,98 kuna. U konkurenciji za vino tjedna bilo je i slovensko ružićasto vino Kupljen Modri burgundac 2013. čija je butelja u vinoteci Vinotrade 92 kune.
Peto ocjenjivanje 6. kolovoza: Bistro Karlo, Gundulićeva 16
6. kolovoz, 2014.
Poznati ugostitelj i sommelier Karlo Gjurasek u svom je glasovitom Bistrou Karlo u srcu Zagreba, u Gundulićevoj ul. sjajno ugostio žiri Vinskoga kluba za ocjenjivanje Vinskih zvijezda. U žiriju su bili Ivo Dropuljić, direktor festivala Vino.com, sommelie Darko Lugarić i vinski konzultant Saša Špiranec te organizatori Vitomir Andrić, Ivo Kozarčanin i Željko Suhadolnik. Bbilo je baš dobrih vina, štoviše dobili smo i najbolje ocijenjeno vino dosad koje je osvojilo 93 boda. 
Vinske zvijezde: Dosad najbolje ocijenjeno vino stoji 45 kuna
2. kolovoz, 2014.
Je li moguće da takva graševina ima takvu cijenu? Nemalo su bili iznenađeni sudionici drugog ocjenjivanja za Vinske zvijezde održanog u Dobrim vinima nakon što su dobili listu s podacima o vinima koja su netom prije kušali naslijepo i ocijenili. Tom uzorku, posluženom pod brojem osam, dodijelili su 92 boda na listi od 100 i četiri zvjezdice. Isti broj bodova osvojio je i uzorak broj devet, a uslijedila su dva vina s 90 bodova. Bila je to nevjerojatna koncentracija odličnih vina u kratkom vremenu, ludih 20-ak minuta za Anu Hranilović, enologinju i najbolju mladu ocjenjivačicu vina na svijetu s prošlogodišnjeg natjecanja u Francuskoj, Ivanu Rendulić Jelušić, enologinju zaposlenu u Zagrebačkoj županiji i bivšu vinsku kraljicu, Tomislava Tomca, vinara i enologa s Plešivice, sommeliera Josipa Muhara te osnivače Vinskih zvijezda Vitomira Andrića, Željka Suhadolnika i autora ovih redaka, međunarodne ocjenjivače i kritičare s velikim iskustvom.
Graševina Mitrovac 2012. Kutjevčanina Ivice Peraka je vino koje je iznenadilo ocjenjivače kakvoćom te cijenom od 45 kuna za butelju. I drugo vino s velikih 92 boda, a samo su dva dosad toliko osvojila, bilo je od iste sorte. To je Graševina Premium Jasne Antunović iz Erduta čija je cijena 95 kuna. Niz odličnih vina s opisanog ocjenjivanja nastavila su dva domaća chardonnaya. Prvi je iz Belja, berba 2012., još jedna butelja dobre cijene (55 kuna), a drugi ponovno stiže iz podruma Jasne Antunović. To je Chardonnay Premium sur lie 2011. Tih 90 bodova, koliko je granica za četiri zvjezdice, ponijeli su dosad plešivički pjenušac Tomac Classic te Stina Plavac mali Majstor 2009. s Brača i dva južnoamerička crvena vina: Norton Malbec Reserva 2011. iz Argentine i Tannat Pisano 2009. iz Urugvaja.
Dosad su održana četiri ocjenjivanja. Osim u Dobrim vinima, sastajali smo se u Bistrou Esplanade, Bistrou Apetit i Vinodolu. Na svakom je bilo 25 ili više vina, a u konkurenciji ih je ostalo 100 jer su neka odbačena zbog mirisa po čepu, što je pogreška na koju vinar ne može utjecati. Manji dio plutenih čepova, do tri posto, zaražen je kemijskim spojem TCA (2, 4, 6-trikloanisol)koji u vinu izaziva smrad poput truloga kartona. Zbog te se pogreške u pravilu boca zamjenjuje drugom. Kad na nismo imali dvije boce, taj uzorak ne bismo ocijenili. Ovogodišnja akcija Vinske zvijezde nastavlja se već u srijedu u Bistrou Karlo, a završit će na Međunarodnom festivalu vina i kulinarstva 28. i 29. studenog u hotelu Esplanade. Tamo će međunarodni žiri pred publikom kušati sedam domaćih i sedam stranih vina koja su osvojila najviše bodova te odabrati po tri najbolja.
Sva vina koja ulaze u konkurenciju za Vinske zvijezde odabrana su s polica hrvatskih trgovina. Ne gleda se na ime proizvođača ni cijenu nego traži, koliko se može, vina koja će zaslužiti da ih se pohvali te preporuči prosječnim konzumentima. Ocjenjuje se sustavom do 100 bodova Međunarodne organizacije za lozu i vino iz Pariza (OIV), a kriteriji su strogi. Za broncu, koja ne nosi zvjezdice, treba 80 bodova. Srebro ili tri zvjezdice zaslužuju vina s 85 bodova i više, za zlato (četiri zvjezdice) treba 90, a za veliko zlato ili pet zvjezdica 95 bodova.
Rezultate ocjenjivanja za Vinske zvijezde organizatori redovito objavljuju u 24sata i časopisu Svijet u čaši te na blogovima suhiucasi.wordpress.com, vitovezvijezde.blogspot.com i blog.vino.hr, a sva ocijenjena vina navedena su i na vinskezvijezde.blogspot.com.
Za kraj preporučujemo nekoliko ružičastih vina s dosadašnjih ocjenjivanja koja su primjerena uživanju tijekom toplih ljetnih mjeseci. To su Kutjevo rosé, Iločki podrumi Frankovka rosé, Mladina pjenušac Poy rosé, Syrtis plavac mali rosé te španjolsko vino Infinitus rosé. Riječ je o finim ali jednostavnijim vinima, pa nijedno nije osvojilo zvjezdice, no neka su bila vrlo blizu.
Vino.hr online vinoteka