Daj nam bocu vina Beaujolais nouveau, naručio je u restoranu Derek Trotter iz legendarne serije “Mućke”.
- I neka bude 1979. godina – dodao je konobaru.
Među stotinama urnebesnih Delboyevih izjava ova iz epizode emitirane 1990. godine je i našim vinskim zaljubljenicima jedna od najsmješnijih. Beaujolais nouveau je slavno francusko mlado vino. Pije se do sljedeće berbe pa 11 godina starih boca u prodaji ni nema.
A naši vinski zakonodavci se ponašaju poput Delboya pa vinare i dalje tjeraju da na etikete pišu stolno, kvalitetno ili vrhunsko vino. Te kategorije mogu vrijediti u određenom trenutku, no vino se neprestano mijenja. Za tri ili pet godina sadržaj većine butelja bit će lošije kakvoće, a na njima će i dalje pisati vrhunsko vino.
Kupci će tako biti prevareni, a ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, umjesto da ukine tu besmislenu podjelu, čak je spustio prag za dodjelu kategorije vrhunskog vina s 85 na 82 boda. A da odluka bude urnebesna poput Delboyevih izjava, pravilnik koji to regulira je donio 1. travnja ove godine.
Vino prije puštanja u promet mora proći fizikalnu i kemijsku analizu, a nakon toga i organoleptičko ocjenjivanje. To znači da ga kuša skupina ocjenjivača vina s posebnim certifikatom i dodjeljuje mu bodove. Maksimum je 100 bodova i riječ je o sustavu Međunarodne organizacije za lozu i vino koji se koristi na velikoj većini ocjenjivanja u Europi, osim u Velikoj Britaniji. Ocjenjuju se izgled, miris, okus te ukupni dojam i vino koje u svim kategorijama dobije ocjenu “zadovoljava” ima 58 bodova, sa svim ocjenama “dobar” 72 boda, a s vrlo dobrim ocjenama 86 bodova.
Donedavno je na svim svjetskim ocjenjivanjima vina za zlatnu medalju trebalo 85 bodova. Kako je, dakle, svako vrlo dobro vino postajalo zlatno, pragovi za tu medalju posljednjih su godina podignuti na 87, 88 ili čak 90 bodova. A naš je ministar taj prag spustio pa čekamo poplavu tzv. vrhunskih vina.
– Podjela vina na vrhunska, kvalitetna i stolna je neprimjerena jer je riječ o subjektivnoj procjeni ocjenjivača koja postaje službena ocjena. Ljudima ne treba sugerirati navodnu kvalitetu vina nego regije iz kojih vina potječu – objašnjava vinski konzultant Saša Špiranec.
Njegov stav potvrđuje i to da je prva vrhunska malvazija bila Kozlovićeva berbe 2009., a dvije godine poslije berba 2001. istog vinara proglašena je najboljom starom malvazijom na svijetu unatoč tome što kod nas nije bila svrstana u kategoriju vrhunskih vina.
- Svako vino ima trenutak u kojem ga treba piti ili jelo uz koje najbolje pristaje i zašto ne bi neka kraljevina bila vrhunsko vino za neku priliku – pita Špiranec.
Još apsurdniji primjer zašto podjela vina na vrhunska i kvalitetna ne drži vodu jest svjetski slavno vino Chateau Margaux čija je berba 2004. u nas deklarirana kao kvalitetno vino, a butelja stoji 4900 kuna. S druge strane, ima službeno vrhunskih vina koja na policama hrvatskih trgovina stoje 40 kuna ili manje.
Inače, francuske kategorije vina su “vin de table” (stolna vina) bez podrobnije zaštite zemljopisnog podrijetla. Slijedi kategorija IGP (indication géographique protégée – vino sa zaštićenim geografskim podrijetlom) te AOP (appellation d’origine protégée), odnosno zaštita regije. Unutar te najviše kategorije postoje i uža zaštićena područja kao selo ili općina te najuži vinogradarski položaj.
I Talijani imaju stolna vina (vino di tavola) te zaštitu zemljopisnog podrijetla od regije prema položaju: IGT (indicazione geografica tipica ili označeno geografsko podrijetlo), DOC (denominazione di origine controllata – kontrolirano zemljopisno podrijetlo) te DOCG (enominazione di Origine Controllata e Garantita ili zajamčena oznaka podrijetla). U obje zemlje kvalitetu vina u određenoj regiji jamče udruge proizvođača.