Fini elegantan miris ima vrhunski Chardonnay 2013. Kutjevčanina Ivice Peraka. Tako su ovo bogato vino opisali ocjenjivači Vinskih zvijezda i dali mu tri zvjezdice, titulu vina tjedna te priznanje Smješko za odličan odnos kvalitete i cijene. U Vrutku je butelja 35 kuna. Tri zvjezdice osvojile su i svježa i harmonična Žilavka 2013. bosanskohercegovačke vinarije Zadro (Vrutak, 40 kuna) te snažna i kremasta Festigia malvazija porečke vinarije Laguna koja u Superkonzumu stoji 70 kuna. U konkurenciji je bio i Traminac Kurije Nespeš 2013. Badela 1862 za 40 kuna.
blog.vino.hr
Piše Bakhov sin Ivo Kozarčanin
Naslovna slika
Vino tjedna 19. rujna je mladi Chardonnay Ivice Peraka
19. rujan, 2014.Plešivica u srcu Zagreba
13. rujan, 2014.
Pred ulazom su bačve, vrata su teška, drvena, poput onih koja su u nekadašnjim bogatim seoskim kućama vodila u podrum, zidovi su od stare cigle, bez završne obrade koja bi je sakrila, a šank ispunjen cjepanicama. Tako izgleda Vinska klet Kurtalj na zagrebačkoj Novoj Vesi, ulici koja se nastavlja na Kaptol, gdje je ova plešivička vinarska obitelj otvorila “nastavak” vinske ceste prekrasnog vinogorja između Plešivice i Samobora.
- Htjeli smo napraviti ugođaj kao u plešivičkoj kući staroj 300 godina u kojoj živimo i u kojoj nam je vinski podrum – rekao je Drago Kurtalj, kojem je povod za druženje uz lovački gulaš, kotlovinu te plešivički sirotinjski slani kolač copanjek od sira i lisnatog povrća poput špinata bilo predstavljanje novih vinskih etiketa.
- Prva ideja za našu staru kuću na etiketi potekla je prije nekoliko godina od sestre Mirjane, a sad je supruga Dubravka predložila da je osvježimo – rekao je Kurtalj, a detalje je pojasnio dizajner Vanja Cuculić:
- Glavni motiv, ta stara plešivička kuća, ostao je sličan, ali smo dodali dimnjak iz kojeg za svako vino izlazi drukčiji dim. I malo smo povećali etiketu jer ovaj tip crteža traži više prostora, više zraka – rekao je Cuculić.
Na etiketi za sivi pinot, Kurtaljevo vino o kojem se najljepše priča, izlazi dim u obliku grane vinove loze i njezinih vitica, iz rajnskog rizlinga dim u obliku bobica grožđa, a iz zelenog silvanca u obliku lista. Na etiketi za pjenušac DRI, koji rade klasičnom metodom druge fermentacije u boci, iz dimnjaka izlaze mjehurići.
Taj je pjenušac bio izvrstan aperitiv tijekom kišnog i sparnog poslijepodneva, pratio bi fino i klasično hladno predjelo sjeverozapadne Hrvatske koje sadrži sir i vrhnje, nareske (špek, šunku, salame). Kotlovini je pristajao rizling, a zeleni silvanac copanjeku koji se može poslužiti kao predjelo i kao desert umjesto savijače. Kurtalj radi i graševinu, crni pinot te portugizec, mlado vino koje prvo nakon berbe stiže na tržište.
Sve to nudi, naravno, u zagrebačkoj kleti, u kojoj drži i vina desetak kolega s Plešivice, kao i laganu, osvježavajuću graševinu Barun iz obližnjega Krašića. Rade je Mara i Josip Barundić, relativno nova obitelj u vinskom svijetu koja obrađuje 12.000 trsova na obroncima brežuljaka koji okružuju Dolinu kardinala.
Moglo bi se reći da su to, barem u prenesenom smislu, najbolje čuvane loze u Hrvatskoj jer Josip radi u Službi za osiguranje i zaštitu štićenih osoba MUP-a. U stvarnosti o njima se brine supruga Mara koja se, došavši u Krašić, zaljubila u vinograde. Prema energiji koju pokazuje, čini se, barem je to dojam posjetitelja njihove kleti, da je motor obiteljske vinarije. Planiraju širiti nasade, a Josipova velika želja je posaditi crni pinot koji bi mogao pratiti patke s ražnja, specijalitet kojim često dočekuju goste u svojoj kleti u Hrženiku pokraj Krašića. Od ovogodišnjega grožđa okušat će se i u proizvodnji pjenušaca. Isprva tankovskom metodom jer je jeftinija, jednostavnija i brža. Suhi pjenušac radit će od sorte manzoni, a slađi od žutog muškata.
Vino tjedna 12. rujna je Krešić Cabernet sauvignon barrique 2011.
12. rujan, 2014.
Najugodnije iznenađenje na petom ocjenjivanju za Vinske zvijezde, održanom u bistrou Karlo, bio je Cabernet Sauvignon Barrique 2011. obitelji Krešić iz Šarengrada kraj Vukovara. Riječ je o vinariji nogometnog golmana Darija Krešića koji je prije godinu dana nastupio i za hrvatsku reprezentaciju protiv Južne Koreje. Puno, bogato, slojevito, svježe, skladno vino, za brojna jela, a posebno slavonske specijalitete, zapisali su ocjenjivači i dodijelili mu tri zvjezdice te titulu vina tjedna. U točionici obitelji Krešić u Velikoj Gorici butelja stoji 60 kuna.
U ovotjednoj konkurenciji su bila i vina Silvanac Zeleni 2013. Kurije Nespeš (butelja je 40 kuna u Badelovu diskontu na Žitnjaku), Malvazija 2013. Franca Armana iz Vižinade (59,50 kuna u Miva galeriji vina) te Frankovka Goldberg Vina Belje izborna berba 2012. (Superkonzum, 240 kuna).
Češko pivo? Može, ako mora. A ako mogu birati, radije bih njihova vina
6. rujan, 2014.
Dva najvažnija “turistička djelatnika”, takozvana galeba, u nekome mjestu na jadranskoj obali gledaju kako iz BMW-a čeških registracija izlaze prekrasna mlada Čehinja i njezin sunarodnjak, zagrle se te krenu u šetnju.
- Kakva su to došla vremena da nam Česi spavaju s Čehinjama – razočarano kaže galeb kolegi u ovom vicu.
A nova vremena došla su i u vinski svijet. Umjesto na pivo u Češku danas možemo ići na odlična vina.
Pokazalo je to 4. međunarodno ocjenjivanje prirodnih slatkih vina Icewine du Monde u dvorcu Lednice na granici s Austrijom na koje su stigli uzorci iz Slovačke, Kanade, Austrije, Njemačke, Hrvatske i najviše njih, naravno, iz Češke. Prvi put većina domaćih vina nije bila samo slatka, što često znači i teška, tupa, ukratko dosadna. Naprotiv, ova su vina osvajala skladom i razigranošću pa su i pehari za pljuckanje na stolovima ocjenjivača iz cijelog svijeta ostajali prazni.
Još je veće, i ugodnije, iznenađenje bilo na Salonu vina u podrumu obližnjeg dvorca Valtice gdje Česi već godinama izlažu svojih 100 najboljih vina. Isprva smo, kušajući ih, pronalazili poneko dobro vino. Lani smo naletjeli na samo nekoliko onih koja nisu bila dobra, a ove godine teško je bilo napustiti taj podrumski vinski salon. Kušali smo gotovo 50 vina i sva su bila barem dobra, a neka su i oduševila. Posebno tri vina od sorte andré, koju su ranih 60-ih godina prošlog stoljeća češki stručnjaci napravili križajući frankovku i lovrijenac. Riječ je o starim “miteleuropskim” sortama koje daju izvrsna crna vina. U Južnoj Moravskoj, najznačajnijoj češkoj vinorodnoj regiji, vjerojatno im je prehladno pa su ih, križajući ih, prilagodili klimi i tlu. André u Češkoj raste na oko 300 hektara, a malo ga ima i u najsjevernijoj njemačkoj vinorodnoj regiji Saale-Unstrut. Daje vina izražene svježine i voćnih aroma koja mogu odležati nekoliko godina, a Česi ih preporučuju uz jedno od svojih nacionalnih jela – svinjsko pečenje s knedlima od kruha i slatkim kupusom.
Izvrsne su bile i čiste frankovke, mahom zrela vina iz berbi 2012. i 2011. Svidjeli su se crni pinoti, što prijašnjih godina nije bio slučaj, a posebno je iznenadio jedini dornfelder na salonu, berba 2011. Štěpána Maňáka iz mjesta Šardice između Brna i slovačke granice. Dornfelder je njemački križanac križanaca kojem je teško pronaći izvorne sorte, a vrlo dobro podnosi odležavanje u malim hrastovim bačvicama.
Preporučuju ga uz tradicionalna srednjoeuropska jela poput krvavica. Ipak, rijetko ga rade kao samostalno vino. Uglavnom ga dodaju crnom pinotu da mu pojača boju. Od bijelih vina pamte se neki rizlinzi i zeleni veltlinci (ryzlink rýnský i veltlínské zelené), traminci (tramín červený) te graševine koje Česi zovu ryzlink vlašský. Iako u vinarstvu domaći teren ne nosi prednost, među 100 najboljih čeških vina izloženih u podrumu dvorca Valtice najviše ih je iz vinarije Chateau Valtice, čak osam. Kvalitetu su potvrdili i na ocjenjivanju Icewine du Monde osvojivši veliku zlatnu i dvije zlatne medalje.
Inače, na tom natjecanju redovito pobjeđuju Kanađani. I ove godine najbolje ledeno vino bilo je Oak Aged Icewine vinarije Peller s poluotoka Niagara s 93,25 bodova na listi do sto. Među vinima izbornih berbi najbolji je, s istim brojem bodova, bio Muškát moravský češke vinarije Château Valtice.
Cabernet sauvignon ledene berbe 2012. Belja te Graševina izborne berbe bobica 2000. Podruma Štrigova predstavljali su Hrvatsku. Osvojili su 85 i 85,80 bodova što zavređuje srebrnu medalju. No nisu je dobili jer, prema pravilima Međunarodnog ureda za lozu i vino (OIV) iz Pariza, samo 30 posto vina dobiva medalje. Hrvatsku su predstavljala i tri suca: enologinja dr. Ivana Alpeza, sommelier Mario Meštrović i vinski kritičar Ivo Kozarčanin.
Vino.hr online vinoteka