Dva najvažnija “turistička djelatnika”, takozvana galeba, u nekome mjestu na jadranskoj obali gledaju kako iz BMW-a čeških registracija izlaze prekrasna mlada Čehinja i njezin sunarodnjak, zagrle se te krenu u šetnju.
- Kakva su to došla vremena da nam Česi spavaju s Čehinjama – razočarano kaže galeb kolegi u ovom vicu.
A nova vremena došla su i u vinski svijet. Umjesto na pivo u Češku danas možemo ići na odlična vina.
Pokazalo je to 4. međunarodno ocjenjivanje prirodnih slatkih vina Icewine du Monde u dvorcu Lednice na granici s Austrijom na koje su stigli uzorci iz Slovačke, Kanade, Austrije, Njemačke, Hrvatske i najviše njih, naravno, iz Češke. Prvi put većina domaćih vina nije bila samo slatka, što često znači i teška, tupa, ukratko dosadna. Naprotiv, ova su vina osvajala skladom i razigranošću pa su i pehari za pljuckanje na stolovima ocjenjivača iz cijelog svijeta ostajali prazni.
Još je veće, i ugodnije, iznenađenje bilo na Salonu vina u podrumu obližnjeg dvorca Valtice gdje Česi već godinama izlažu svojih 100 najboljih vina. Isprva smo, kušajući ih, pronalazili poneko dobro vino. Lani smo naletjeli na samo nekoliko onih koja nisu bila dobra, a ove godine teško je bilo napustiti taj podrumski vinski salon. Kušali smo gotovo 50 vina i sva su bila barem dobra, a neka su i oduševila. Posebno tri vina od sorte andré, koju su ranih 60-ih godina prošlog stoljeća češki stručnjaci napravili križajući frankovku i lovrijenac. Riječ je o starim “miteleuropskim” sortama koje daju izvrsna crna vina. U Južnoj Moravskoj, najznačajnijoj češkoj vinorodnoj regiji, vjerojatno im je prehladno pa su ih, križajući ih, prilagodili klimi i tlu. André u Češkoj raste na oko 300 hektara, a malo ga ima i u najsjevernijoj njemačkoj vinorodnoj regiji Saale-Unstrut. Daje vina izražene svježine i voćnih aroma koja mogu odležati nekoliko godina, a Česi ih preporučuju uz jedno od svojih nacionalnih jela – svinjsko pečenje s knedlima od kruha i slatkim kupusom.
Izvrsne su bile i čiste frankovke, mahom zrela vina iz berbi 2012. i 2011. Svidjeli su se crni pinoti, što prijašnjih godina nije bio slučaj, a posebno je iznenadio jedini dornfelder na salonu, berba 2011. Štěpána Maňáka iz mjesta Šardice između Brna i slovačke granice. Dornfelder je njemački križanac križanaca kojem je teško pronaći izvorne sorte, a vrlo dobro podnosi odležavanje u malim hrastovim bačvicama.
Preporučuju ga uz tradicionalna srednjoeuropska jela poput krvavica. Ipak, rijetko ga rade kao samostalno vino. Uglavnom ga dodaju crnom pinotu da mu pojača boju. Od bijelih vina pamte se neki rizlinzi i zeleni veltlinci (ryzlink rýnský i veltlínské zelené), traminci (tramín červený) te graševine koje Česi zovu ryzlink vlašský. Iako u vinarstvu domaći teren ne nosi prednost, među 100 najboljih čeških vina izloženih u podrumu dvorca Valtice najviše ih je iz vinarije Chateau Valtice, čak osam. Kvalitetu su potvrdili i na ocjenjivanju Icewine du Monde osvojivši veliku zlatnu i dvije zlatne medalje.
Inače, na tom natjecanju redovito pobjeđuju Kanađani. I ove godine najbolje ledeno vino bilo je Oak Aged Icewine vinarije Peller s poluotoka Niagara s 93,25 bodova na listi do sto. Među vinima izbornih berbi najbolji je, s istim brojem bodova, bio Muškát moravský češke vinarije Château Valtice.
Cabernet sauvignon ledene berbe 2012. Belja te Graševina izborne berbe bobica 2000. Podruma Štrigova predstavljali su Hrvatsku. Osvojili su 85 i 85,80 bodova što zavređuje srebrnu medalju. No nisu je dobili jer, prema pravilima Međunarodnog ureda za lozu i vino (OIV) iz Pariza, samo 30 posto vina dobiva medalje. Hrvatsku su predstavljala i tri suca: enologinja dr. Ivana Alpeza, sommelier Mario Meštrović i vinski kritičar Ivo Kozarčanin.