Bogato, gusto, izbalansirano vino miriše po moru, a ima okus po voću. Piti uz čokoladne kolače, zapisali su ocjenjivači Vinskih zvijezda o crnom likerskom grčkom vinu Mavrodaphne Tsantali. Dodijelili su mu tri zvjezdice i titulu vina tjedna, a butelja je u Vrutku 54,90 kuna. Mavrodaphne je sorta, a Tsantali ime tvrtke čija je glavna vinarija u Halkidikiju, a vinogradi širom Grčke. Neki su i podno planine Olimp pa se i reklamiraju sloganom Nektar bogova.
U konkurenciji su bila još dva “Grka” teško izgovorljivih imena. Bijelo vino Halkidiki, mješavina sauvignona i grčke sorte assyrtico također je dobilo tri zvjezdice. Skladno vino nenametljivih aroma u Vrutku stoji 39,90 kuna. Bez zvjezdica ostalo je neobično, nepotrebno slatko vino Imiglykos Red Tsantali (34,90 kuna). Uz Grke, kušao se i Crni pinot Miraz 2012. iz Feravina (Vrutak, 119,99 kuna).
blog.vino.hr
Piše Bakhov sin Ivo Kozarčanin
Naslovna slika
Mavrodaphne je najbolje u tjednu grčkih vina
23. siječanj, 2015.Vinska koalicija Hrvatska-Slovenija-Italija-Francuska u Apetitu
21. siječanj, 2015.
Došao sam točno, a svi su već bili tamo. Na šanku, naravno. Domaćin Ivan Jug kao da je znao, a mislim da nije, ponudio mi je taj fini Friulano vinarije Torre Rosazza koji me oduševio u prosincu. Počeo sam ga hvaliti, a Vito je odmah rekao da on ne pije to, nego Voglar, taj prekrasan sauvignon iz istoimenog vinograda južnotirolske vinarije Peter Dipoli. I još se pohvalio kako je točno odredio godinu. Iznimno svježe vino nije bilo nimalo mlado – berba 2010. – ali je očaravalo. 
Što je Suhi pio ne znam, ali siguran sam da ni njegovo nije bilo loše. Tako je, pozdravom vinu, u Bistrou Apetit počeo izvanredni višesatni ručak s prekrasnim malim zalogajima i još ljepšim velikim vinskim čašama. Velikim po dimenzijama i sadržaju.
A kad smo sjeli za stol, krenulo je pjenušavo. Bouvet Ladoubay Brut Zero, pravi muški “šampus” iz doline Loire, iz vinograda Saumur, chenin blanc i shardonnay odležani u bačvicama. Prva je čaša bila “na suho”, a uz drugu je stigao “Pozdrav iz kuhinje”, svježa kozica na emulziji od maslinova ulja uz koju smo se igrali i s dva aceta balzamica, pa birali koji bolje pristaje svježim repovima tih nježnih račić. Pozdrav dobrodošlice za stolom Apetitova chefa, Firentinca Gregorija Manuccija, bio je ravan pozdravu dobrodošlice Apetitova sommeliera Ivana na šanku. I nastavilo se u tom tonu. Isprva revijalno, sa sirevima na kremi od krušaka i Sancereom Les Quarterons 2011. Sebastiana Riffaulta, pa tatarom od palamide u kojoj je prekrasan dodatak bio nježni mladi luk, podloga majoneza od wasabija i soje, a prilog Coronica malvazija 2013. 
Druga runda, topla, odnosno kuhana krenula je juhom od luka zapečenog u soli, nastvljena agnolottima od pilećih jetrica i capellaccima punjenim sježim lososom i koječim drugim na emulziji od maslaca i senfa. Chablis Christian Moureau 2012. bio je ugodno društvo i domaćim tagliatelama s goveđim repom, na prijelazu prema krešendu za koji su zaslužni bili juneći obraz s kremom od celera i glazranim povrćem, 40 dana odležani ramstek na umaku od kapara i inćuna i još jedno ugodno iznenađenje, Carolina 2010., odnosno Jakončić rdeče s Goriških brda. I kad su se spomenula Brda, priča je došla do Marjana Simčiča koji je telefonski odobrio “odstrijel” Merlota Opoke 2007, uza sireve s muštardama od luka i višnje. Pala je i putna naravno. Uz veselje i želje da se lijepi susret što prije ponovi.
Amerikanci zovu u Istru – uvrstili je u 10 najljepših vinskih odredišta
17. siječanj, 2015.
Marino Markežić odležava vina u glinenim amforama zakopanima ispod lavande u prekrasnom vrtu vinarije Kabola u Momjanu. Imaju i mali vinski muzej. Obitelj Geržinić proizvodi odlična vina i ukusna maslinova ulja. Ivica Matošević je u vinariji u Krinčićima među prvima eksperimentirao s odležavanjem malvazija u bačvicama od bagrema, a ne samo u hrastovima. Iznad kušaonice ima prekrasan prostor za izložbe i koncerte.
Živopisne grafike ispunjavaju zidove, a još živopisnija vina boce u vinariji Brune Trapana u Šišanu. Antonella i Gianfranco Kozlović sagradili su u Momjanu zapanjujuću vinariju koja se izvrsno uklapa u okoliš. Roxanich, mala vinarija u Novoj Vasi, specijalizirala se za narančasta vina koja posebnu boju zahvaljuju dugom ležanju na kožicama grožđa, a dubok oksidativan okus trogodišnjem, pa i duljem zrenju u drvenim bačvama.
Ovako novinari američkog časopisa Wine Enthusiast opisuju što kušati u Istri koju su uvrstili u deset najboljih svjetskih odredišta za ovogodišnja vinska putovanja. Članak je i na http://www.winemag.com/Web-2014/10-Best-Wine-Travel-Destinations-2015/.
Svaki bi vinoljubac ovom izboru nekoga pridodao, ali kakve god imao vinske favorite u Istri, gotovo sigurno nikoga ne bi izbacio. Doista su navedene vinarije koje plijene izgledom, a njihovi vlasnici vinima. Iako svi, naravno, imaju vina od istarskih vinskih ponosa malvazije i terana, svaki je prepoznatljiv i po još kojoj sorti te može ponuditi nezaboravno kušanje raznolikih vina.
Istarskim vinarima ovo je priznanje najbolja potvrda koliko se isplatila dvadeset i koja godina rada njihove udruge Vinistra na promoviranju istarskih vina. Koliko američki časopis i njegovi novinari poštuju Istru, istarske vinare i istarske toponime svjedoči i to da su hrvatski nazivi i prezimena u tekstu na engleskom jeziku napisana s kvačicama na slovima “ć” i “š”. Veseli i to što nisu imali potrebe objašnjavati općepoznate činjenice o Istri i Hrvatskoj ni nabrajati naše autohtone sorte grožđa. Autori očigledno pretpostavljaju da njihovi čitatelji barem te osnovne podatke dobro znaju.
Kao razlog za uvrštavanje Istri na ovu listu navode spomenike iz rimskih vremena, mletačku arhitekturu, slikovita naselja na vrhovima brežuljaka s panoramskim pogledom na more, festivale koji u njima traju cijele godine, inspirativnu kuhinju i fantastična vina.
Za jelo preporučuju restoran Wine Vault u rovinjskom hotelu Monte Mulini koji, ističu, nudi specijalitete inspirirane francuskom kuhinjom, zatim restoran La Cuxina u Puli čija vlasnica i chefica Doris Cerin istarska jela kuha u talijanskom stilu te restoran Bodulka obitelji Černjul u hotelu Velanera u Šišanu koji je poznat po tjestenini i plodovima mora te njihovu dobrom sparivanju s hrvatskim vinima. Kao najbolji smještaj ističu Villu Meneghetti u Balama i hotele Meliá Coral u Umagu te San Rocco u Brtonigli. Kažu i da treba vidjeti i Pazinsku jamu u koju je Jules Verne smjestio dio radnje romana “Mathias Sandorf”.
Ugledno društvo u kojem se Istra našla obuhvaća tri vinske regije u SAD-u. Iako je riječ o navijanju za svoje, doista treba, tko može, posjetiti Finger Lakes na obali Ontarija (na slici) pa uživati u rizlinzima i zelenim veltlincima. Kalifornijski okrug Mendocino, sjeverno od San Francisca, poznat je po crnim pinotima, pjenušcima i vinima elzaškog tipa, a preporučuju i Orlando na Floridi gdje baš nema grožđa, ali ima puno odličnih vinskih barova.
U Kanadi ističu regiju Okanagan znanu po crnim pinotima, chardonnayima i rizlinzima, a na Novom Zelandu Hawkes Bay s vinima bordoškog stila te shirazima. Europska odredišta predvodi talijanski Piedmont s crvenim vinima Barolo Barbaresco i Barbera, a slijede španjolska Galicija s desecima sorti neizgovorljivih imena te dobro znane doline francuskih rijeka Rhone i Loire.
Vino tjedna je “slatkiš” Pellegrino Marsala Rubino Fine sa Sicilije
16. siječanj, 2015.
Snažno, „muški“ grubo, gusto, slojevito vino je Marsala Rubino Fine sicilijanske vinarije Carlo Pellegrino. Miriše po začinima poput cimeta i klinčića te tamnom bobičastom voću, a ocjenjivači Vinskih zvijezda dodijelili su joj četiri zvjezdice i titulu vina tjedna.
Marsala je ime grada na Siciliji i naziv za slatka likerska vina koja se na tom talijanskom otoku proizvode od mošta prezrelog i zdravog grožđa kojem se dodaju mošt ugušćen na otvorenoj vatri te mistela, mješavina mošta ili masulja i vinskog destilata. Slatke Marsale poslužuju se uz čokoladne deserte te sireve poput Roqueforta, a od nje se radi i poznati umak za pileća prsa s gljivama i prepečenim kruhom. Ova Marsala nosi oznaku Fine što znači da je mlada, odležala najmanje godinu dana. Ima 18 posto alkohola, a butelja je u Vrutku vrlo prihvatljivih 70 kuna.
Tri zvjezdice ovog tjedna osvojila su dva vina. Crianza 2011. španjolske vinarije Bujanda, živahno i skladno vino s mirisima crnog bobićastog voća još je jedno s odličnom cijenom (Vrutak 45 kuna) te Meneghetti Bijelo 2010. iz istarskog sela Bale, kompleksno vino s aromama zrelog voća, primjereno jakim mesnim jelima, koje u Miva galeriji vina stoji 143,50 kuna.
U konkurenciji je bio i R6 Riserva 2011. mješavina crnih sorata Alena Bibicha iz Plastova kraj Skradina (Miva, 75,70 kuna).
Vino.hr online vinoteka