Marino Markežić odležava vina u glinenim amforama zakopanima ispod lavande u prekrasnom vrtu vinarije Kabola u Momjanu. Imaju i mali vinski muzej. Obitelj Geržinić proizvodi odlična vina i ukusna maslinova ulja. Ivica Matošević je u vinariji u Krinčićima među prvima eksperimentirao s odležavanjem malvazija u bačvicama od bagrema, a ne samo u hrastovima. Iznad kušaonice ima prekrasan prostor za izložbe i koncerte.
Živopisne grafike ispunjavaju zidove, a još živopisnija vina boce u vinariji Brune Trapana u Šišanu. Antonella i Gianfranco Kozlović sagradili su u Momjanu zapanjujuću vinariju koja se izvrsno uklapa u okoliš. Roxanich, mala vinarija u Novoj Vasi, specijalizirala se za narančasta vina koja posebnu boju zahvaljuju dugom ležanju na kožicama grožđa, a dubok oksidativan okus trogodišnjem, pa i duljem zrenju u drvenim bačvama.
Ovako novinari američkog časopisa Wine Enthusiast opisuju što kušati u Istri koju su uvrstili u deset najboljih svjetskih odredišta za ovogodišnja vinska putovanja. Članak je i na http://www.winemag.com/Web-2014/10-Best-Wine-Travel-Destinations-2015/.
Svaki bi vinoljubac ovom izboru nekoga pridodao, ali kakve god imao vinske favorite u Istri, gotovo sigurno nikoga ne bi izbacio. Doista su navedene vinarije koje plijene izgledom, a njihovi vlasnici vinima. Iako svi, naravno, imaju vina od istarskih vinskih ponosa malvazije i terana, svaki je prepoznatljiv i po još kojoj sorti te može ponuditi nezaboravno kušanje raznolikih vina.
Istarskim vinarima ovo je priznanje najbolja potvrda koliko se isplatila dvadeset i koja godina rada njihove udruge Vinistra na promoviranju istarskih vina. Koliko američki časopis i njegovi novinari poštuju Istru, istarske vinare i istarske toponime svjedoči i to da su hrvatski nazivi i prezimena u tekstu na engleskom jeziku napisana s kvačicama na slovima “ć” i “š”. Veseli i to što nisu imali potrebe objašnjavati općepoznate činjenice o Istri i Hrvatskoj ni nabrajati naše autohtone sorte grožđa. Autori očigledno pretpostavljaju da njihovi čitatelji barem te osnovne podatke dobro znaju.
Kao razlog za uvrštavanje Istri na ovu listu navode spomenike iz rimskih vremena, mletačku arhitekturu, slikovita naselja na vrhovima brežuljaka s panoramskim pogledom na more, festivale koji u njima traju cijele godine, inspirativnu kuhinju i fantastična vina.
Za jelo preporučuju restoran Wine Vault u rovinjskom hotelu Monte Mulini koji, ističu, nudi specijalitete inspirirane francuskom kuhinjom, zatim restoran La Cuxina u Puli čija vlasnica i chefica Doris Cerin istarska jela kuha u talijanskom stilu te restoran Bodulka obitelji Černjul u hotelu Velanera u Šišanu koji je poznat po tjestenini i plodovima mora te njihovu dobrom sparivanju s hrvatskim vinima. Kao najbolji smještaj ističu Villu Meneghetti u Balama i hotele Meliá Coral u Umagu te San Rocco u Brtonigli. Kažu i da treba vidjeti i Pazinsku jamu u koju je Jules Verne smjestio dio radnje romana “Mathias Sandorf”.
Ugledno društvo u kojem se Istra našla obuhvaća tri vinske regije u SAD-u. Iako je riječ o navijanju za svoje, doista treba, tko može, posjetiti Finger Lakes na obali Ontarija (na slici) pa uživati u rizlinzima i zelenim veltlincima. Kalifornijski okrug Mendocino, sjeverno od San Francisca, poznat je po crnim pinotima, pjenušcima i vinima elzaškog tipa, a preporučuju i Orlando na Floridi gdje baš nema grožđa, ali ima puno odličnih vinskih barova.
U Kanadi ističu regiju Okanagan znanu po crnim pinotima, chardonnayima i rizlinzima, a na Novom Zelandu Hawkes Bay s vinima bordoškog stila te shirazima. Europska odredišta predvodi talijanski Piedmont s crvenim vinima Barolo Barbaresco i Barbera, a slijede španjolska Galicija s desecima sorti neizgovorljivih imena te dobro znane doline francuskih rijeka Rhone i Loire.