blog.vino.hr

Suha! Ma sasvim suha, bez grama neprovrelog šećera, ali s puno sorti svojstvene svježine trebaju biti vina od frankovke koja ima sve preduvjete da bude crna kraljica kontinentalne Hrvatske, pa i Istre, gdje se nešto više od 100 godina sadi pod imenom borgonja. Frankovka prekrasno miriše po malinama, višnjama, ponekad i šljivama. Lako skupi fine kiseline zahvaljujući kojima, kao i finim taninima, može dati mlada i osvježavajuća te zrela i relativno dugovječna vina. Vinari kontinentalne Hrvatske trenutačno proizvode šest poprilično različitih tipova. Iločki podrumi imaju Princeps, pjenušac od frankovke napravljen šampanjskom metodom druge fermentacije u boci boje koja podsjeća na ciklame, fino izmiješanih aroma crvenog voća i korice kruha te poprilično čvrstog tijela zahvaljujući kojem je bolji uz laganija mesna jela nego kao aperitiv. Prije jela osvježit će Rosé od frankovke iz tog prekrasnog podruma na obali Dunava, a rade i moćnu frankovku rubinski crvene boje te punog i skladnog okusa. Tri vina od frankovke u butelje puni i Orahovica. To su mirisni Rosé i rubinski crvena Frankovka kao relativno mlado kvalitetno vino te vrhunska, zrelija koja je odležavala u velikim drvenim bačvama od 4000 litara.
U tom nadmetanju velikih vinarija Slavonije i Podunavlja oko broja vina od frankovke prednjači Feravino. Oni ih imaju četiri, a uskoro će i peta jer su 6. prosinca imali i ledenu berbu. To ćemo vino piti za dvije-tri godine, a sad se već tjednima pije ovogodišnje vino koje se zove Mlada i na tržište stiže u godini berbe. Prije ljeta stići će Rosé, a na jesen i crvena frankovka, obje su pod etiketom Dika, dok je pod etiketom Miraz aktualna Frankovka iz 2012., koja je pokupila poprilično priznanja, a vjerojatno će i ubuduće. To se predviđanje temelji na ulozi enologa Marijana Kneževića koji je stigao iz Belja gdje je napravio prekrasnu Frankovku Goldberg izborne berbe 2012., koju su ocjenjivači Vinskih zvijezda opisali kao vino za posebne prilike i dodijelili mu četiri zvjezdice što znači najmanje 90 bodova na listi do 100. To je, zbog berbe krajem listopada i probiranja najboljih grozdova, šesti tip frankovke. Intenzivno miriše, punog je tijela, kompleksnog, izbalansiranog okusa i suho je. Izostanak neprovrelog šećera čini velikim ovo vino koje je dozrijevalo 12 mjeseci u velikoj drvenoj bačvi, a trebalo mu je nekoliko godina da iskaže raskoš. Na prvom kušanju 2014. prošlo je nezapaženo, 2015. je oduševilo, a sigurno može odležati još desetak godina. To je vino bilo jedan od razloga za transfer Marijana Kneževića iz Kneževih vinograda u feričanačke.
Oduševila je nedavno još jedna frankovka iz 2012. vinara Hrvata Mate Klikowitsa, ali iz Burgenlanda, kako Austrijanci nazivaju pokrajinu koju mi znamo kao Gradišće. Razigrana, svježa i mlada, iako su četiri godine prošle od berbe, odlično je popratila janjetinu s ražnja. Burgenland je vinorodni kraj u kojem frankovka daje najbolja vina. Vjerojatno zato što su joj vinari i posvetili najviše pozornosti. Općenito, frankovke se danas najviše uzgaja u Austriji gdje je njome posađeno oko 3000 hektara vinograda. Slijedi Njemačka s oko 2000 hektara, a kod nas zauzima manje od dva posto vinograda, što možda znači malo više od 400 hektara. Podrijetlo joj nije razjašnjeno, ali možemo je smatrati našom, kao i ostale zemlje s područja Austrougarske. Uostalom, roditelj joj je belina bijela velika, sorta iz okolice Krapine, čija su djeca chardonnay, moslavac i deseci drugih sorata, pa je zato zovu i zagorski Casanova. Frankovka je dijete kojim se i taj “Zagorac” može ponositi.