Gold je ime Zlate radgonske penine obogaćene gramom pravoga zlata. Prilikom degoržiranja pjenušca, a to je postupak skidanja s finog taloga i dodavanja likera te čepljenja završnim plutenim čepom, u Radgonskim goricama tom pjenušcu dodaju listiće čistog zlata. Zlata penina i bez zlata dobila je zlatno ime po boji koju mu daje čisti chardonnay. Rade ga klasičnom šampanjskom metodom druge fermentacije u boci i s različitim slatkoćama. Vrlo dobra je Zlata penina sans dosage, dakle, bez likera, samo sa 1,2 grama neprovrelog šećera po litri. Penina brut ima 10,5 grama šećera, a extra dry 18 grama. Zlata penina rose extra dry je od crnog pinota i ima 17 grama šećera po litri. Slađe penine dopadljiva su vina koja će malo tko dulje pamtiti. Najslađa je, ali i najskuplja, baš ta penina Gold s čak 31,6 grama neprovrelog šećera. Unas slične pjenušce rade Obiteljsko gospodarstvo Zelenika iz Iloka i catering tvrtka Favory iz Oroslavja u Hrvatskom zagorju. Obje se, zanimljivo je, hvale kako su prve u Hrvatskoj pozatile svoje pjenušce.
Zlato još od 16. stoljeća Talijani stavljaju u rižoto, primjerice. Tako su dokazivali svoje bogatstvo. Zlato neće izazvati nikakve neželjene posljedice u tijelu, ali neće ni pridonijeti boljem okusu pjenušca ili jela. Stoga i staru poslovicu “nije zlato sve što sja” u vinskom i gastro svijetu treba modificirati: Nije sjajno sve što je i od zlata.