Šarmantne debeljuškaste opletene boce vina Chianti mnogi se sjećaju još iz vremena kad se u Trst odlazilo po traperice. Takvi su chiantiji i danas prosječna vina od toskanske sorte sangiovese. A kad smo mi prestali švercati traperice, toskanski vinari, okupljeni u Konzorciju Chianti Classico, 1987. su dobili pravo da najboljim vinima dodjeljuju oznaku kontroliranog i zajamčenog podrijetla (DOCG). Ta vina su sami označili i naljepnicom s crnim pijetlom, koji jamči kvalitetu vina.
Pijetao u crvenom krugu označava “obični” Chianti Classico, a u zlatnom bolji Chianti Classico, Riservu. Koliko su na to ponosni, vidjelo se i prije desetak dana na godišnjem kušanju Chiantija Classica. U prekrasno uređenoj napuštenoj željezničkoj stanici u Firenzi trgovcima i novinarima iz cijeloga svijeta predstavili su 316 vina. Kod mlađih godišta bolja su bila vina u kojima je osim sangiovesea, kao vinskog ponosa Toskane, bilo i malo merlota. No među vinima iz 2004., a posebno u Toskani glasovite 2003., bolja su bila ona samo od sangiovesea. Nekih vina s ovog impresivnog kušanja ima i u Hrvatskoj. Vinarija Rufino prodaje dobar masovni Chianti Classico Riserva Ducale za pristojnih 110 kuna. Nažalost, u nas nema izvanrednog, baršunasto mekog Rufina Riserva Santedame, koji se proizvodi u samo 15.000 boca. Vinarija Castello di Querceto, pak, prodaje Chianti za 45, a Chianti Classico za 65 kuna. Riserva, kojoj je američki Wine Spectatoru lani dao impresivnih 90 bodova, stoji oko 140 kuna. Vinu Riserva il Picchio je 2006. dao i bod više, a cijena mu je 190 kuna, što je za takvo vino i prihvatljivo.
blog.vino.hr
Piše Bakhov sin Ivo Kozarčanin
Postova tagirano ‘chianti’
Crni pijetao pazi da vino bude što bolje
nedjelja, 10. kolovoz 2008.Preci Markiza Piera Antinorija iz Firence su još 1385. radili vina
nedjelja, 10. veljača 2008.Vinograd za Tignanello je poput zaštitnika obgrlio trsje s kojeg se radi Solaia. Tu, na imanju Tignanello u srcu regije Chianti, između Firenze i Siene, slavna talijanska vinska kuća Marchesi Antinori, koja se tim biznisom bavi od 1385. godine, danas radi vina kojima se klanja cijeli svijet. U Tignanellu dominira autohtona sorta sangiovese, od koje se radi i chianti, a “začinjen” je s cabernet sauvignonom i cabernet francom. “Fina dama” Solaia ima najviše cabernet sauvignona i cabernet franca, a najmanje sangiovesea.
Vino rade od svake sorte posebno. Nakon godine dana odležavanja u bačvicama, Piero Antinori odabire najbolju kombinaciju, koja odležava još godinu dana u bačvicama pa godinu dana u boci. Oba vina Antinori radi samo u godinama kad je grožđe dovoljno kvalitetno. To su, primjerice, berbe iz 1997., 1999., 2000. i 2004. godine. Prošlogodišnju Piero Antinori smatra najboljom u povijesti, no to vino će se kušati tek 2010. godine.
Tignanellu, koji se radi s 47 hektara vinograda, cijena je 50 eura, a njegova “ljubavnica” Solaia, kojoj pripada 10 hektara, stoji 110 u Antinorijevu vinskom butiku u staroj opatiji Badia a Passignano, tri kilometra od posjeda Tignanello. I Badia je okružena vinogradima (velika slika). Vino su tu radili i Etrušćani, a u 16. stoljeću je djecu težaka Galieo Galilei učio matematiku. Vino Badia a Passignano je isključivo sangiovese. Berba 2003., posljednja koja je na tržištu, je izvanredno, baršunasto vino s prekrasnim aromama jagoda i malina, koje se osjete prve, a kava i kakao dugo stoje u nosu i ustima.
Vino.hr online vinoteka