Najvažnija šampanjska stručna udruga CIVC (Međupofesionalni odbor za vina Champagne) izgubila je sudski proces kojim je htjela iseliti skladište nuklearnog otpada iz mjesta Aubea u kojima se neki od onajboljih vinograda Champagne. Odvjetnici CIVC-a nisu se pojavili na posljednjem ročištu, pa su predstavnici francuske nacionalne nuklearne agencije ANDRA uvjerili suce kako je odlagalište otpada potpuno sigurno za okoliš.
CIVC je tužbu podnio nakon što je otkriveno da je u skladištu u Normandiji nuklearni otpad istjecao u okoliš, te da se i na odlagalištu u Aubeu pojavila pukotina koja je 2006. sanirana, a zagađenja nije bilo.
Prihvaćamo odluku suda, ali pozorno ćemo pratiti kako se u Aubeu postupa s opasnim otpadom, rekao je direktor CIVC-a Jean-Luc Barber.
U okolici Aubea nema ponajboljih, dakle “grand cru” vinograda, a dominantna sorta je crni pinot. Tamošnji šampanjci valjda neće uskoro imati kockaste mjehuriće.
blog.vino.hr
Piše Bakhov sin Ivo Kozarčanin
Arhiva za ‘slatko’ kategoriju
Hoće li šampanjci imati kockaste mjehuriće?
ponedjeljak, 1. studeni 2010.Pjenušac za ljetno poslijepodne (a može i zimi)
nedjelja, 1. kolovoz 2010.
S desne strane kroz prozor gledam sunce kako prži travu u vrtu i kosilicu spremnu za akciju, a s lijeve hladnjak za vino iz kojeg, kroz staklena vrata, proviruje boca pjenušca. Taman je ohlađen, a i čaše su blizu. Nisam dugo dvojio. Izabrao sam taj talijanski pjenušavi “sokić” Marsuret Prosecco V.S.A.Q. na užas bakhove snahe, s kojim sam se suočio kad se vratila s posla. I nisam požalio.
Prosecco nema veze s našim prošekom. Riječ je o sorti grožđa od koje na sjeveru Italije rade mahom masovna pjenušava vina. Pjenušci obiteljske vinarije Marsuret ipak nisu masovni. Ovaj extra dry prosecco ima 13 grama šećera po litri, ali slatkoća mu nije dodavana, nego potječe od neprovrelog šećera pri proizvodnji osnovnog vina. Grožđe je iz obiteljskog vinograda u okolici Trevisa.
Vino je pekrasno za pijuckanje tijekom toplog ljetnog poslijepodneva. Lijepo perla sitnim mjehurićima, fino miriši po zelenim jabukama i slatko je taman toliko da ne počinje izazivati žeđ nego je gasi. To je jedno od onih vina kojima ne treba hrana kao par. To ne znači da neće prekrasno “leći” uz štrudl od jabuka s finim sladoledom od vanilije, ali i dobru tjesteninu ili bijelo meso s umakom od ne preslanog sira neutralnog mirisa, primjerice.
Vinariju je Agostino Marsuret osnovao prije Drugog svjetskog rata u gradiću Valdobbiadene kraj Trevisa u talijanskoj regiji Veneto. Mjesto je stisnuto između brežuljaka prepunih vinogradima, a poznato je baš po pjenušavim vinima frizzante i prirodnim pjenušcima. Djed Agostino počeo je raditi pjenušce šampanjskom metodom druge fermentacije u boci. Unuci Giovanni, Walter i Hermes danas koriste charmat metodu, što znači da mjehurići “nastaju” u tankovima. To omogućuje i relativno niske cijene Marsuretovih pjenušaca. Ovaj u online vinoteci vino.hr stoji 75 kuna. Proizvode još pet pjenušaca različitih slatkoća i svaki iz drugog vinograda. Moram priznati da sanjam lijepo kušanje svih šest Monseratovih pjenušaca u njihovoj vinariji. Tamo sigurno neću trebati kositi travu.
Mađarima je Koper u Hrvatskoj
petak, 9. srpanj 2010.
Traminac Principovac Iločkih podruma, ledena berba 2007., Graševina 2008. Iločkih podruma i Merlot Festigia Agolagune iz Poreča osvojili su zlatne medalje Zlatnu medalju na međunarodnom ocjenjivanju Vinagora u Budimpešti sredinom lipnja 2010. Ledeni traminac s prekrasnog položaja Principovac kraj Iloka u Budimpešti je postao i prvak države. Ta se titula dodjeljuje za države iz kojih je na ocjenjivanje pristiglo više od 20 uzoraka. Najbolje ocijenjeno vino na Vinagori je iz Švicarske. Merle des Roches Ermitage du Valais 2007. vinarije Domaine du Mont d’Or iz Siona likersko je vino od sorte marsanne. Najviše su nagrada osvojila slatka vina. Mađarima su se pozlatili tokajci i crne mješavine bordoškog tipa. Zlata su “skupljali” i Slovaci (bijeli pinot ledene berbe 2007. vinarije Golguz), Crnogorci (Vranac barrique 2005. iz Plantaža 13. jul), Portugalci (porto Tawny Casa Santa Eufémia star 20 godina), Nijemci (Cabernet sauvignon vinarije Anselmann), Francuzi (Sancerre Cuvée Lucien 2006.), Španjolci, Rumunji, Urugvajci, Amerikanci, Novozelanđani, Austrijanci, ali i Brazlci i Peruanci. Najgore su proškli Slovenci. Na llisti zlatnih vina, Mađari su odličan slovenski Merlot Capo d’Istria 2006. tvrtke Vinakoper pripisali Hrvatskoj.
Premali mu je zid za diplome Decantera
petak, 2. srpanj 2010.
Zid kojeg je Boris Drenški predvidio za priznanja svojih vina je pun. Šest zlata, dva srebra i bronca koje je dosad osvojio u Decanterovom ocjenjivanju, plus posebna priznanja za šampione ispunile su prostor kraj malog šanka u novouređenoj kušaonici u obiteljskoj kući u Humu na Sutli. Grupu prijatelja i novinara pozvao je na, kako kaže, “predtehnički pregled” kušaonice i prvo ponudio vina koja su ove godine osvajala medalje u Londonu te neka nova.
- Taj srebrni bijeli pinot ledene berbe 2008. drugačiji je od mojih prijašnjih vina. Novi je to stil, puno moćno vino s 13,3 posto alkohola – priča Boris koji je srebro osvojio i s mješavinom rajnskog rizlinga i sivog pinota. I to je ledena berba, brana 14. veljače, pa je dobila i prigodno ime Cuvee Valentinovo. Trećom ledenom berbom 2008., onom chardonnaya, osvojio je broncu.
Za one koji ne znaju, Boris Drenški je mali zagorski vinar koji se specijalizirao za predikatna vina. Puni ih pod imenom Bodren, a etikete mu radi SinišaKrižanec, prijatelj iz dječačkih dana i vlasnik dvorca-hotela Bežanec. Prije dvije godine Boris je dva svoja vina, chardonnay ledene berbe 2005. i suhi jagodni izbor rajnskog rizlinga 2006., poslao na Decanterovo ocjenjivanje i osvojio dva zlata. Bio je iznenađenje. Godinu kasnije postao je senzacija. Poslao je četiri vina i osvojio četiri zlata. Ove godine londonska je berba bila nešto slabija, ali Boris kaže da sad zna kakva vina treba poslati da osvoji zlato.
Zna li doista što vole u Londonu vidjet ćemo nagodinu. A da zna očarati Hrvate pokazao je mladim vinima, posebice još jednom mješavinom. Od ledenih berbi sivog i bijelog pinota te chardonnaya napravio je predivno vino s 260 grama neprovrelog šećera. Moćno, gusto i puno vino upravo je takvo, kaže, kakva želi raditi. Kušali smo i ledeno vino u kojem je 50 posto rizvanca, te još jedan ledeni chardonnay s, naravno, puno šećera ali i prekrasnim kiselinama. Kušanje je završilo prvim zagorskim ledenim vinom, onim chardonnayom iz 2005. koji mu je i donio prvo Decanterovo zlato. Alkohola je 9,4 posto, šećera 269 grama, a kiselina je bilo 10,5 grama po litri. I još ih ima pa to iznimno slatko vino i danas održavaju svježim.
Bila je to večer za pamćenje koja će, dogovorili smo se, postati tradicionalna, uvijek na isti datum. Tom smo danu nadjenuli i ime novog vinskog blagdana. Zvat će se Bodrenovo.
Vino.hr online vinoteka