Bumo videli, komentirao je sa smiješkom Zvonimir Tomac riječi sina Tomislava koje su u malom društvu vinskih zanesenjaka zasjenile čak i oduševljenje novim vinima ove slavne plešivičke obiteljske vinarije: “Počeli smo s biodinamikom”, rekao je ponosno Tomislav. “Zasad oporavljamo tlo u jednom vinogradu stajskim gnojem i kremenom koji su bili zakopani u kravljem rogu te sijući posebne biljke, a uvodimo polako i ostale biodinamičke pripravke za prskanje loze”, dodao je mlađi Tomac. Otac Zvonimir poslije je rekao kako su vinograd od tri hektara, pokraj kojeg nema drugih, konvencionalno uzgajanih loza, počeli obrađivati po načelima austrijskog filozofa, odgojitelja i pisca Rudolfa Josipa Lovre Steinera (1861-1925), rođenog u Donjem Kraljevcu u Međimurju. Steiner je utemeljitelj antropozofije, učenja koje, kako ga je opisao, “svoje korijene ima u duhovnom svijetu, ali njegove grane, listovi, cvijeće i plodovi rastu dalje u sva područja ljudskog života”. Poljoprivredno gospodarstvo Steiner je opisao kao organizam čiji su organi tlo, biljke, životinje i čovjek. Prvenstveno treba izliječiti tlo, što se može biološko-dinamičkim pripravcima koji “podižu humus i donose život u zemlju”. Tomci su bili među pionirima hrvatskog obiteljskog vinarstva, a postali su vinsko ime koje se i u najznačajnijim svjetskim časopisima spominje s velikim poštovanjem. Uvođenjem biodinamike ulaze u elitno društvo vinarija kao što su Zind-Humbrecht i Weinbach iz Alsacea, Fleury iz Champagne, Château Palmer iz Bordeauxa, Alois Lageder iz Italije, Nikolaihof i Loimer iz Austrije… Neposredan povod za već tradicionalno ljetno druženje s Tomcima bila su dva nova vina iz amfore od traminca i sauvignona iz 2017. te nova berba pjenušca iz amfore (2015.) čije je prvo izdanje iz 2010. britanski Decanter uvrstio u šest najuzbudljivijih pjenušavih vina na svijetu u 2016. godini. Po uzbudljivosti, na tom je tragu i 2015., samo joj treba vremena u boci. Traminac Amfora apsolutno je otkriće. Ta prekrasna sorta u pravilu daje puna vina jakog mirisa koja se fino pijuckaju, ali brzo postaju naporna. Ovaj je zadržao dobre osobine traminca, a ne valja se kroz grlo nego kao da trči.
Lako se pije i sauvignon iz amfore. I njemu su arome pritajene, to je odlika dobrih sauvignona, a i duga maceracija se osjeti na najbolji način. Bio je prvi u grupi vina iz amfora, a vratili smo mu se i na kraju druženja, uz komentar kako je riječ o vinu za triježnjenje. Grožđe je s glasovitog plešivičkog položaja Šipkovica, iz vinograda Kraljeva vila, koji je ime dobio po nadaleko poznatom jaskanskom bačvaru Kralju. Zapošljavao je 100 ljudi, a na Šipkovici je imao vilu. Sauvignon i traminac pola godine bili su u amfori pa 13 mjeseci u drvenoj bačvi od 2000 litara. Na tržištu su od početka srpnja, a butelja je 250 kuna. Rizlingom Amfora 2011. počela je kratka šetnja arhivom. Odlično je vino iako se sorta ne prepoznaje tako lako kao kod sauvignona i traminca. Ipak je rizling nježniji. Velika je bila Amfora 2007., prvo jantarno vino koje su Tomci proizveli. Tanini su prekrasni, nježan okus iznimno dugo traje, a osim po sadržaju, velika je po pakiranju u magnum bocu od 1,5 litara. Običnih butelja više nema, a i ove su sve rjeđe. Na etiketi nema oznake sorte jer je 50 posto chardonnay, a 50 posto mješavina sorata iz vinograda Čekolnica, koji je sađen 1929. godine. Tu mješavinu iz starih vinograda proslavili su plešivički pjenušci kojima je izvanredan začin. Kušanje je prekrasno zaokruženo finim Crnim pinotom 2017. I pamtit će se.