Volim frankovku. Žao mi je što toj panonskoj, dakle i našoj crnoj sorti ne posvećujemo više pozornosti, pa me razveseli svaka koja odskoči. Na predstavljanju vina Podunavlja, Slavonije, dijela Sjeverozapadne bregovite Hrvatske i Dalmacije koja će ove godine u prodaju oduševila me Frankovka 2013. vinarije Kolar iz Suze u Baranji. Objavio sam to na Facebooku i reakcije su me ražalostile jer gotovo nitko nije pitao za vino. Komentirali su može li na sajmu novih vina biti frankovka “stara” 4,5 godina.
Može, jer je organizator ovog En primeur (premijernog) kušanja napisao da se predstavljaju “mlada bijela vina berbe 2017. te crvena vina starijih godišta koja nisu na tržištu”. Frankovka Kolar Personal Collection donedavno je bila u bačvicama, smirila se u boci i u prodaju će nakon Decanterova ocjenjivanja u Londonu koje završava 4. svibnja. Slične premijere su od 10. do 17. veljače u Toskani i prvi put ćemo tamo kušati Chianti Classico Riserva 2014. i Selezione 2013. te Brunello di Montalcino 2013. a Riservu iz 2012. Premijerno. Premijerno sam i u Zagrebu uživao u odličnom, mladom i ludom Syrahu 2015. Jakob. Nije novost da Zdravko Ilija Jakobović ima dobra vina od grožđa iz svojega vinograda u Brodskom Stupniku, ali veseli što su svake godine sve bolja. Iz 2015. je i izvanredna Graševina izborne berbe prosušenih bobica Mladena Papka iz Iloka. Berba je bila već u studenome i vino ima svu predikatnu plemenitost, oko 80 grama neprovrelog šećera i nije (pre)gusto. Ne lijepi se za nepce poput meda, nego sasvim ugodno pije. A savršeno ugodno pije se Mladenov mladi Rajnski rizling Radosh. Koliko je u njemu točno šećera ni vinar ne zna, procjenjuje da je između 10 i 15 grama, no ima osam grama kiselina po litri. Na nosu je slatko, a u ustima gotovo suho, a pokazuje da se sjajan rizling, iako je riječ o sorti hladnijih podneblja, može napraviti i u toplom Podunavlju. Podrum Kutjevo se, naravno, iskazao graševinama. Ona pod etiketom kvalitetne iz 2017. školski je sortno vino izraženog mirisa zelene jabuke, a mlada vrhunska još je poprilično zatvoreno vino. Za vinoljupce je šteta što brzo mora na tržište jer će se lijepo razviti u boci za tri, četiri mjeseca, ali vinariju sigurno veseli što je berba 2016. rasprodana. Još veći potencijal ima Graševina de Gotho 2017.
Slovenski enolog Iztok Klenar, savjetnik u Kutjevu, ispričao je kako su bobice kasne berbe ubacili u mošt pa ih poslije fermentacije izvadili, isprešali i pomiješali s vinom obične berbe. Dobili su vino fine aromatike i kompleksnog okusa koje će lijepo pristajati riječnoj ribi, poput patuljastog somića ili kečige, zapečenih s vrhnjem. Dobar dojam ostavila su Misna vina iz Đakova. Graševina im je odlična, chardonnay svjež s lijepim mirisima voća, ponajprije banana, a cijene nadasve prijateljske. Butelje su 40-ak kuna. Međimurje se istaknulo finim sauvignonima i pušipelima ili moslavcima, Moslavina škrletima, a iznenađenje iz Dalmacije bio je pošip iz kraja iz kojega ga još nismo pili. Obitelj Grabovac iz Prološca posadila ga je na padinama tamošnjih brežuljaka i iz berbe 2017. dobila vino čvrstog tijela, izvrsnog odnosa alkohola i kiselina, ali zatomljenog mirisa. Mlad je vinograd, mlado i vino, pa se možda i miris otvori. Standardno dobri su pošipi vinarija Grgić s Pelješca i Stina s Brača. Iz potonje stiže i odlična Vugava. Izrazito je mineralna i postavit će, čini se, novi standard za ovu sortu s Visa. A najbolji chardonnay južno od Plešivice i dalje stiže iz Opuzena. Mladi vinarije Prović je fin, a Naron 2016. odličan. Taj je chardonnay pet mjeseci njegovan na kvascima pa se dulje od pola godine smirivao u korištenoj bačvici i jedva ga čekam uz jegulju sa žara. Nova vina Istre, Primorja i Plešivice bit će predstavljena 12. veljače u zagrebačkom hotelu Esplanade.
Vino.hr online vinoteka