Lako je svrstavati u ladice današnje automobile. Zna se kako izgledaju gradski, terenski ili sportski automobili. Zna se koji proizvođač teži kojem tipu ili klasi automobila, a uglavnom se na prvi pogled zna i koliko otprilike koji košta.
S vinima je sasvim drukčije. Iz Francuske stiže većina najskupljih svjetskih vina, no ona nisu i u prosjeku najskuplja. Cabernet sauvignon je najrasprostranjenija vinska sorta vinove loze na planetu, ali to ne znači da daje ista vina u toploj Kaliforniji, vrućoj Australiji ili hladnoj Njemačkoj čiji su stručnjaci razvili posebne klonove za vinogorja s nižim temperaturama. Malvazija je najrasprostranjenija sorta u Istri. Na obalni dijelovima poluotoka klima je gotovo ista pa ipak s crvene i bijele zemlje stižu drukčije malvazije. A čak i onaj tko prvi put proba vino vidjet će da se malvazija koju radi Giorgio Clai u Krasici pokraj Buja jako razlikuje od one Franca Cattunara iz Brtonigle iako oba imaju vinograde na bijeloj zemlji. Giorgio i Franco su drukčiji ljudi pa se to i u njihovim vinima mora osjetiti.
Na karakter vina podjednako utječu sorta, klima, tlo i vinar, čimbenici koji se širom vinskog svijeta jednom riječju opisuju kao terroir. I u maloj Hrvatskoj je toliko različitih vina da se svaki dan može uživati u drugome. Razlikuju se i od berbe do berbe pa jednostavno ne mogu dosaditi.
Danas imamo vinski stari svijet kojem pripadaju najslavnije vinske zemlje – Francuska, Italija, Španjolska, Portugal… Novi vinski svijet njihove su prekomorske kolonije, prvenstveno u Južnoj Americi (Argentina, Čile, Urugvaj). Pod novim svijetom podrazumijevaju se i bivše britanske kolonije, poput SAD-a, Australije i Novog Zelanda. To je i normalno jer Ujedinjeno Kraljevstvo najmanje tri stoljeća upravlja svjetskim vinskim tržištem, iako vina i proizvode posljednja tri desetljeća. U taj novi svijet sasvim se logično uključila i Južnoafrička Republika. Logično je i da su starom vinskom svijetu bez posebnog protokola priključene Njemačka, zemlje bivše Austro-Ugarske i Grčka, iz koje se proizvodnja vina i proširila današnjim starim vinskim svijetom. Pojavio se i novi stari svijet – zemlje oko Crnog mora te Izrael i Libanon. U većini njih vino se radi tisućama godina prije nego u starom svijetu. Koliko je u ta tri vinska svijeta različitih vina gotovo je nemoguće izračunati, no lovcima na vinske trofeje ni to nije dovoljno. Nešto novo pronašli su u Engleskoj, zemlji koju su klimatske promjene učinile pogodnom za uzgoj loze. Već su se proslavili pjenušcima, a sve su bolja i njihova vina od crnog pinota.
Nešto novije stiže i iz Kine. Za to su zaslužni tamošnji novonastali bogataši koji su kupovali vinarije po Francuskoj pa slična vina pokušavali napraviti i u domovini. I uspjeli. Najnoviji vinski izazovi stižu iz Indije. I te promjene podsjećaju na autoindustriju, no u njoj starom svijetu pripada i SAD. Predstavljamo vam rijetka, neka i jedinstvena svjetska vina. Ima novih modela, a i oldtimera. Veseli što među njima ima i hrvatskih vina.